Yogyakarta (izg. [jɔgjaka'rta]; javanski: ꦔꦪꦺꦴꦒꦾꦏꦂꦠ, Ngayogyakartai), prije također poznata kao Djokjakarta [d’okjaka'rta] i Jogjakarta [ɜ̃ogɜ̃aka'rta]Yogyakarta, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 2. srpnja 2025. ili Jogja, je glavni grad Posebne regije Yogyakarta u Indoneziji, na otoku Javi. Kao jedini indonezijski kraljevski grad kojim još uvijek vlada jedina službeno priznata monarhija unutar Indonezije. Yogyakarta se smatra važnim središtem klasične javanske likovne umjetnosti i kulture, kao što su balet, batik tekstil, drama, književnost, glazba, poezija, srebrnarstvo, likovne umjetnosti i Wayang lutkarstva. Poznat kao centar indonezijskog obrazovanja, Yogyakarta je postao dom brojnoj studentskoj populaciji koja pohađa nastavu u desecima škola i sveučilišta, uključujući sveučilište Gadjah Iako, zacijelo najveći te jedan od najprestižnijih instituta visokog obrazovanja u zemlji.
Kozmološka os Yogyakarte i njezine povijesne znamenitosti, koje je u 18. stoljeću podigao sultan Mangkubumi, i od tada je ostala središte vlasti i javanskih kulturnih tradicija, upisani su na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2023. godine.The Cosmological Axis of Yogyakarta and its Historic Landmarks na službenim stranicama UNESCO-a Pristupljeno 2. rujna 2025.
Etimologija toponima
Yogyakarta je dobila ime po indijskom gradu Ayodhya, rodnom mjestu heroja Rame iz epa o Ramajani. Od sanskrtskog अयोध्या (ayodhyā, „Ayodhya“, doslovno „neosvojiva citadela“) + कृत (kṛta, „gotovo, ostvareno“) do javanskog ꦔꦪꦺꦴꦒꦾꦏꦂꦠ (ngayogyakarta). Yogya znači “prikladan; sposoban; podesan”, a karta znači “uspješan; napredan”. Dakle, značenje toponima Yogyakarta je “grad koji je sposoban za napredak”. U prepisci iz kolonijalnog perioda, grad se često pisao javanskim pismom kao ꦔꦪꦺꦴꦒꦾꦏꦂꦠ, a čitao se kao <ŋɑːjɒɡjəˈkɑːrtə> s dodanim prefiksom <nga->. U tadašnjem pravopisu vlastito se ime pisalo latinskom abecedom kao "Jogjakarta". Kako se pravopis indonezijskog jezika mijenjao, tako se suglasnik < j > počeo pisati kao < y >, a suglasnik < dʒ > kao < j >. Međutim, prema suvremenoj indonezijskoj ortografiji osobna i zemljopisna imena smiju se pisati prema izvornom pravopisu. Dakle, ime grada se nastavilo pisati u obliku "Yogyakarta", što odgovara izvornom izgovoru i pravopisu javanskog jezika, ali i Jogjakarta, što odgovara starom nizozemskom pravopisu i odražava danas popularni izgovor, ali se znatno razlikuje od izvorne Ayodhya etimologije. U suvremenim dokumentima nailazimo na oba imena: Yogyakarta kao i Jogjakarta.
Zemljopis mini|lijevo|Vulkan Merapi na sjeveru PR Yogyakarte Yogyakarta je smještena u južnom podnožju vulkana Merapi, gdje na sjeveru, jugozapadu i jugoistoku graniči s okrugom Sleman (sjeverni dio posebne regije Yogyakarte). Merapi (jav. za „Vatrena planina”) je aktivni stratovulkan koji odvaja Yogyakartu od Središnje Jave i čije erupcije su gotovo redovite od 1548. godine, a posljednja je bila u siječnju 2024.Slamet Riyadi, [Indonesia's Mount Merapi unleashes lava as other volcanoes flare up, forcing thousands to evacuate], Associated Press News, 21. siječnja 2024. Pristupljeno 2. rujna 2025. Yogyakarta na jugu, sjeverozapadu i sjeveroistoku graniči s okrugom (kabupaten) Bantul. Grad se proteže preko ravnice s nagibom sjever-jug od samo oko tri posto i kroz Yogyakartu teku tri rijeke: Gadjah Wong u istočnom dijelu, Kod u srednjem dijelu i Winongo u zapadnom dijelu grada.
Klima Yogyakarte je monsunska klima (Köppen: Am) s padalinama tijekom sušnih razdoblja od lipnja i rujna koje iznose ispod 100 milimetara. Najkišovitiji mjesec je siječanj kada u prosjeku padne 392 mm kiše. Monsunski vjetrovi djeluju snažno na klimu Yogyakarte. Prosječna temperatura je od 26-27 °C, a najtopliji mjesec je travanj s prosjekom od 27,1 °C.
Povijest
Prvi pisani tragovi u kojima se spominje Yogyakarta su nađeni u zapisu Canggal iz 732. godine. To je područje bilo tradicionalno poznato kao Mataram a postalo je glavnim gradom kraljevstva Medang i identificira se kao Mdang i Bhumi Mataram koje je uspostavio kralj Sanjaya od Matarama. mini|lijevo|Kotagede, bivša prijestolnica sultanata Mataram (1587.-1613.) Kotagede, jedan od okruga na jugoistoku Yogyakarte, bio je glavni grad Mataram Sultanata između 1587. i 1613. godine.
Yogyakarta je glavni grad povijesnog Yogyakarta Sultanata, odnosno današnje Posebne regije Yogyakarta (Daerah Istimewa Yogyakarta). Sultanat Yogyakarta, službeno Ngayogyakarta Hadinngrat, nastao je 1755. godine kada je tadašnji Sultanat Mataram Nizozemska istočnoindijska kompanija podijela Ugovorom iz Giyantija. Tim je ugovorom Sultanat Mataram proglašen podijeljenim na Sultanat Ngayogyakarta Hadiningrat s Yogyakartom kao glavnim gradom i Sultanat Surakarta Hadiningrat sa Surakartom kao glavnim gradom. Sultan Hamengkubuwono I. izgradio je svoj glavni grad tijekom sljedećih 37 godina s Kratonom kao središnjim dijelom i dvorom Surakarta kao uzorom. Do njegove smrti 1792. godine, njegov se teritorij protezao izvan Surakarte.
Yogyakarta je strašno stradala od potresa 1867. godine. mini|lijevo|Ulica Malioboro 1971. godine. Vladar Sri Sultan Hamengkubuwono IX. (12. travnja 1912. - 1988.) stekao je diplomu na nizozemskom Sveučilištu u Leidenu. On je u znak podrške indonezijskoj deklaraciji o neovisnosti od nizozemske i japanske okupacije, 5. rujna 1945., proglasio svoj sultanat dijelom Republike Indonezije. U zamjenu za njegovu podršku, posebnim zakonom donesenim 1950. godine, Yogyakarti je dodijeljen poseban status pokrajinske regije i priznanje sultanovog ovlaštenja da upravlja vlastitim unutarnjim poslovima. Sultan Hamengkubuwono IX. tada je imenovan doživotnim guvernerom, a u znak priznanja svog statusa obnašao je i ceremonijalni položaj potpredsjednika Indonezije, kao i ministra obrane i ministra financija.
U razdoblju od 1946. do 1948. godine, za vrijeme Indonezijskog rata za neovisnost služio je kao glavni grad Indonezije, i u njemu je bila smještena predsjednička palača Gedung Agung.
Trenutni vladar Yogyakarte je Sri Sultan Hamengkubuwono X., koji je naslijedio svog oca. Hamengkubueono X diplomirao je na Sveučilištu Gadaj Mada u Yogyakarti, najvećem i najprestižnijem sveučilištu u Indoneziji. Središnja vlada je 1998. godine inzistirala na održavanju izbora i Zastupničko vijeće pokrajine Yogyakarte, prkoseći preporukama središnje vlade, izabralo je sultana Hamengkubuwona X. za guvernera.
Dana 27. svibnja 2006., potres jačine 6,2 stupnja Richterove ljestvice, pogodio je grad i okolna područja. Prva izvješća izvjestila su o 5000 mrtvih i potrebi za međunarodnoj pomoći indonezijskim žrtvama.
Znamenitosti mini|lijevo|Kraljevska palača Yogyakarte (Keraton) mini|lijevo|Taman Sari („Vodeni dvorac”) je bivši kraljevski vrt Sultanata Yogyakarta
Yogyakarta je jako turističko središte Indonezije, odakle se često organiziraju posjete hramovima Borobudur i Prambanan, koji se nalaze u gradskoj okolici. U gradu je sačuvana sultanova palača iz 18. stoljeća, poznata kao Kraton (Kraljevska palača Yogyakarte, indon. Keraton Ngayogyakarta Hadiningrat), a u kojoj i danas stoluju sultani Yogyakarte, kao što je aktualni Hamengkubuwono X. (od 1988.). Zidovi stoljetnog kompleksa palače sadrže muzej u kojem se mogu vidjeti tradicionalni dvorski prizori i odgovarajuća odjeća. Namještaj i ukrasi u Kratonu odražavaju utjecaj različitih religija na javansku kulturu. Na primjer, stupovi unutar palače prikazuju simbole i boje budizma, hinduizma i islama. Ispred kratona nalazi se veliki seoski trg, Alun-Alun Utara („Sjeverni seoski trg”). Tamo se redovito održavaju pučki festivali i tržnice. Na području kratona nalazi se i Velika džamija.
Središnju os Yogyakarte, koja je svjetska baština pod zaštitom UNESCO-a (od 2023.), uspostavio je u 18. stoljeću sultan Mangkubumi i od tada je ostala središte vlasti i javanskih kulturnih tradicija.Kozmološka os Yogyakarte i njezine povijesne znamenitosti Pristupljeno 2. rujna 2025. Šest kilometara duga os sjever-jug smještena je tako da povezuje planinu Merapi i Indijski ocean, s Kratonom (palačom) u središtu i ključnim kulturnim spomenicima koji se nižu uz os na sjeveru i jugu, a povezani su ritualima (štovanje predaka, krunidbe, sprovodi, islamske blagdane, povezanost prirodnog i makrokozmičkog mikrokozmičkog svijeta te svakodnevne prinose). Utjelovljuje ključna vjerovanja o kozmosu u javanskoj kulturi, uključujući označavanje životnih ciklusa, posebno ciklus života (Sangkan Paraning Dumadi), idealan skladan život (Hamemayu Hayuning Bawana), veza između ljudskih bića i Stvoritelja (Manunggaling Kawula Gusti) te mikrokozmički i makrokozmički svijet.
Tugu Yogyakarta (jav. ꦠꦸꦒꦸꦔꦪꦺꦴꦒꦾꦏꦂꦠ, Tugu Ngayogyakarta) važna je povijesna znamenitost u sredini raskrižja između ulica Mangkubumi, Sudirman, AM Sangaji i Dipenogoro u gradu. “Tugu” znači spomenik, koji se obično gradi kao simbol nekog područja, konceptualizirajući karakteristike te regije. Zbog svoje povijesne pozadine, Tugu Yogyakarta postala je povijesna ikona grada.
Ulica Malioboro (Jalan Malioboro), koja ima pješačku zonu, nalazi se točno između vulkana Merapi i Kraljevske palače. Ona je središte za kupovinu i kulinarstvo u gradu, kako za domaće tako i za strane turiste. Oko ulice Malioboro naći ćete mnoge male trgovine koje prodaju batik i lokalne rukotvorine. S Kratona sultan može izravno promatrati vulkan kroz kip (tugu) na sjevernom kraju ulice.
Distrikt palača nalazi se u okrugu Kota Gede („Sjajni grad“). Kota Gede je djelomično okružen gradskim zidinama, a središte Kota Gedea je Alun-Alun Selatan („Južni seoski trg“) koje je popularno odredište za obitelji vikendom. Na jugu okruga još uvijek postoji mnogo tvrtki koje ručno izrađuju srebrni nakit, posuđe, pribor za jelo i slične predmete. Stoga se Kota Gede može nazvati i centrom za obradu srebra na Javi.
Taman Sari su ruševine vodene palače (izgrađene 1758. do 1765.) koja je služila kao palača za užitak sultana i gdje su boravili sljedbenici njegovog harema, a nalazi se na Jalan Taman; danas su obnovljeni bazeni za kupanje.
Stanovništvo mini|Gedung Agung („Velika zgrada”), sjedište predsjedništva od 1946. do 1949. i jedna od šest indonezijskih predsjedničkih palača. Velika većina stanovništva su Javanci. Međutim, kao grad s velikim brojem škola i sveučilišta i relativno niskim životnim troškovima u usporedbi s drugim indonezijskim gradovima, Yogyakarta je privukao značajan broj studenata iz cijele Indonezije. Kao rezultat toga, u Yogyakarti žive mnoge druge indonezijske etničke skupine, posebno one iz istočnih dijelova Indonezije. Prema popisu stanovništva iz 2017. godine u Yogyakartai je bilo 422 732 stanovnika, dok je u izgrađenom području metropole živjelo 4 010 436 stanovnika, što uključuje grad Magelang i 65 okruga koji se prostiru u regenstvima Sleman, Klaten, Bantul i Kulon Progo. Prema HDI indeksu (Human Development Index - ljudski razvojni indeks; izražava se u rasponu od 0,001 pa do 1,0) Yogyakarta ima indeks od 0,837, te je jedan od najviših u Indoneziji, na osnovu čega se smatra razvijenim gradom.
Sljedeća tablica daje pregled razvoja stanovništva Grada (kota) Yogyakarte:
Godina popisa stanovništva 1961. 1971. 1980. 1990. 2000. 2010. 2015.Penduduk Daerah Istimewa Yogyakarta Hasil Survei Penduduk Antar Sensus 2015 (indonezijski) 2020. Kota Yogyakarta 306.296 340.491 398.089 412.059 396.711 388.627 412.347 373.589 Udio (%) u ᐁ 13,73 13,69 14,48 14,15 12,71 11,24 11,22 10,18 Posebna regija Yogyakarta (ᐁ) 2.231.062 2.487.177 2.750.025 2.912.611 3.120.478 3.457.491 3.675.768 3.668.719
Religija
U Yogyakartai su zastupljene sljedeće religije:
Islam 83.22% Kršćanstvo 15.65% Budizam 0.29% Hinduizam 0.20% Konfucijanizam 0.02% Ostali 0.01%
Gradovi prijatelji
Yogyakarta ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima:
Baalbek, Libanon Bangar, Brunei Darussalam Commewijne, Surinam Sjeverna provincija Gyeongsang, Južna Koreja Huế, Vijetnam Le Mont-Dore, Francuska