__NOTOC__

2. ožujka Slomljena oružana pobuna Srba u Pakracu. Policajci hrvatske nacionalnosti s još nekim kolegama Srbima koji se nisu htjeli pridružiti pobuni, tijekom noći na 2 ožujka iznijeli su dio oružja iz postaje i skrili. U noći je JNA je zauzela punktove po gradu pod izlikom da želi spriječiti sukob. Iste noći i pred jutro pristigle su policijske postrojbe RH i rasporedile se po gradu. Oko 10 ujutro počeo je oružani sukob u kojem su pobijedile hrvatske snage.Ante B.: 1. ožujka 1991. – Napadom na policijsku postaju u Pakracu počeo je Domovinski rat Kamenjar.com. 1. ožujka 2020. Pristupljeno 19. ožujka 2020. Hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman pismom izvijestio predsjednika Predsjedništva SFRJ Borisava Jovića da neće prisustvovati sjednici Predsjedništva, jer je kao točka dnevnog reda sjednice stavio njegovo pismo predsjedniku SAD-a Georgu Bushu, pribavivši prethodno mišljenje Saveznog javnog tužilaštva da je to krivično djelo veleizdaje. Na sjednici Predsjedništva SFRJ u Beogradu predsjednik Borisav Jović nije upoznao nazočne s pismom hrvatskog predsjednika Tuđmana.

3. ožujka Na ulicama Pakraca i dalje jake snage posebnih jedinica MUP-a Hrvatske ali i oklopne jedinice JNA, koje kontroliraju sve gradske prilaze. Predsjedništvo SFRJ zahtijeva u roku 24 sata da se u Pakracu uspostavi stanje kakvo je bilo prije incidentnih događaja. Iz Domovine i inozemstva stižu brojni izrazi potpore dr. Franji Tuđmanu i hrvatskom vrhovništvu. U Beogradu održan protuhrvatskimiting, na kojem su nošene parole i uzvikivano je: Obesiti Tuđmana, Obesiti Mesića, Ubijte Špegelja, Hoćemo oružje... I u Vojvodini održani protestni skupovi Srba protiv Tuđmana i hrvatskog vrhovništva. Na mitingu u Banjoj Luci, u organizaciji SDS-a, srpski vođe prekrajali Bosnu i Hercegovinu. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Hrvatske Milan Brezak na HTV-u demantirao sve vijesti i glasine o navodnim brojnim srpskim žrtvama u Pakracu. Njemačka televizija prikazala snimku napada razjarenih Srba na njemačku TV ekipu u Pakracu.

4. ožujka Budući da je danas u Europi nepopularno ići otvoreno protiv demokratski izabranih vlasti, neprijatelji Hrvatske pribjegavaju izazivanju međunacionalnih sukoba. Na to je bila sračunata i pobuna i izazivanje nemira u Pakracu, čiji je scenarij pomno razrađen, ali nije uspio - rekao je na redovnoj konferenciji za novinare u Zagrebu hrvatski predsjednik Tuđman. I Savezni SUP priopćio da na području Pakraca i okolnih mjesta nije bilo ljudskih žrtava i ranjavanja građana. U Bileći, gradu u istočnoj Hercegovini, militantni Srbi, nakon demonstracija, provalili u policijsku postaju i uzeli oružje.

5. ožujka Hrvatski predstavnik u Predsjedništvu SFRJ Stipe Mesić napustio sjednicu Predsjedništva. Predsjedništvo Slovenije ocijenilo da je Borisav Jović grubo prekoračio svoje ovlasti iz Ustava naredivši intervenciju saveznih organa - JNA i SSUP-a u Pakracu. Predsjednik hrvatske Vlade Josip Manolić uputio prosvjednu notu vladi Republike Srbije u povodu njezinih zaključaka o događajima u Pakracu i to smatra nedopustivim miješanjem u unutarnje prilike i poslove Republike Hrvatske.

7. ožujka Ministarstvo obrane Republike Hrvatske objavilo je da ministar Martin Špegelj ima imunitet prema Zakonu o Vladi RH i da mu se ne može suditi u Vojnom sudu u Zagrebu.

9. ožujka Krvave demonstracije opozicije u Beogradu, tenkovi JNA, kada više nije mogla policija, spasila Miloševićev režim.

10. ožujka Predsjedništvo SFRJ angažiralo JNA protiv demonstranata u Beogradu bez predstavnika Hrvatske i Slovenije - Stipe Mesića i Janeza Drnovšeka - koji se nisu složili s upotrebom armije u smirivanje nemira u Beogradu.

11. ožujka Milošević organizirao u Beogradu radničke protudemonstracije protiv studenata i građana. Svjetski mediji prognoziraju propast Miloševića poput Causescua i Saadama Huseina.

13. ožujka Predsjednik Tuđman razgovarao u Zagrebu s delegacijom Srba iz SDS-a za Slavoniju i Baranju, a na konferenciji za novinare rečeno da će srpska strana priznati hrvatsku državu. Predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić izjavio u Zagrebu, nakon jučerašnje sjednice Predsjedništva u Beogradu, da vojnog puča neće biti, iako je Štab Vrhovne komande zahtijevao uvođenje izvanrednih mjera, no većina je u Vrhovnoj komandi bila protiv.

15. ožujka Zbog ozbiljnosti prijetnji vojnim udarom, Vijeće za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka Republike Hrvatske usvojilo izjavu o odlučnoj obrani Hrvatske.

16. ožujka Predsjednik Predsjedništva SFRJ Borisav Jović podnio ostavku na svoju funkciju, jer članovi Predsjedništva nisu izglasali uvođenje izvanrednog stanja u zemlji. Milošević odobri Jovićevu ostavku.

17. ožujka Više stotina Zagrepčana održalo mirni prosvjed u blizini Vojnog suda u Zagrebu jer im je MUP zabranio dolazak pred Sud, zbog uhićenja Virovitičana Đure Dečaka, Vinka Belobrka i Antuna Habijanca. Svjetski mediji izvješćuju da Milošević poziva na rat u Jugoslaviji.

18. ožujka Predsjedništvo SFRJ dalo punu potporu saveznoj vladi da osigura minimum funkcioniranja federacije u prijelaznom razdoblju. JAT od danas ne leti preko Zagreba, jer nije podmirio dug zagrebačkom aerodromu od oko 35 milijuna dinara. Skupština Srbije smijenila predstavnika Kosova u Predsjedništvu SFRJ Rizu Sapunxhiju, jer nije glasovao za uvođenje izvanrednih mjera i donijela odluku o prestanku rada Predsjedništva SAP Kosova.

19. ožujka Štab Vrhovne komande oružanih snaga SFRJ izdao dvosmisleno priopćenje - da se neće miješati u političke sporazume o budućnosti zemlje, ali i da neće dopustiti građanski rat ili međurepubličke sukobe. Hrvatska Vlada u hitnu saborsku proceduru uputila dopunu Zakona o Vladi, kojom će moći raspustiti općinsku skupštinu ako krši Ustav i zakone RH. Na predstojećem sastanku republičkih predsjednika predložit ću ili savez suverenih država ili razlaz republika, rekao na konferenciji za strane novinare u Zagrebu hrvatski predsjednik dr. Tuđman. Jović, na nagovor Miloševića, povukao svoju ostavku u Predsjedništvu SFRJ. Predsjednici Hrvatske i Slovenije, Tuđman i Kučan, uputili pozive predsjednicima republika na zajednički dijalog.

20. ožujka Zadržavanje arbitražne uloge JNA izvan važećeg ustavnog uređenja značilo bi tihi vojni udar, pa je potrebno da Predsjedništvo SFRJ stavi jasno na znanje JNA da je njezina uloga u provođenju, a ne u kreiranju politike, priopćilo Vijeće za narodnu obranu i zaštitu ustavnog poretka RH.

21. ožujka Skupština Srbije izabrala novog člana Predsjedništva SFRJ s Kosova, umjesto smijenjenog Sapunxhije, to je Sejdo Bajramović. U Srbiji na dijelu protupravna otimačina imovine hrvatskih poduzeća. Hrvatski Sabor prihvatio dopunu Zakona o Vladi, prema kojoj Vlada može raspustiti općinsku skupštinu ili razriješiti općinsko vijeće, ako krši Ustav i zakone Republike Hrvatske.

22. ožujka U Srbiji izvršena otimačina imovine petrinjskog Gavrilovića. Albanci ne priznaju smjenu Sapunxhije iz Predsjedništva SFRJ i postavljanje Sejde Bajramovića. Zastupnici hrvatskog Sabora potpisali peticiju za oslobađanje uhićenih Virovitičana.

24. ožujka Predsjednik Tuđman govorio na Trgu bana Jelačića u Zagrebu na manifestaciji Cvjetna nedjelja HDZ-a, istaknuvši da je hrvatski narod postigao svoje duhovno jedinstvo, slobodu i suverenost, kojih se više ne želi odreći. I dalje tzv. referendumi u Srbiji, kojima se pljačka imovina hrvatskih poduzeća. Gorbačov suglasan da sovjetske republike koje žele napustiti Sovjetski Savez to mogu učiniti, to je predsjednik SSSR-a izjavio u intervjuu za Der Spiegel.

25. ožujka Na Plitvicama održan miting istine Srba u organizaciji SDS-a na kojem je zahtijevano da Nacionalni park Plitvička jezera ostane u sklopu tzv. SAO Krajine. U pograničnom području Hrvatske i Srbije, u Karađorđevu sastali se predsjednici Tuđman i Milošević, razgovarano o krizi u Jugoslaviji. Dogovoren sastanak predsjednika republika za 28. ožujka u Splitu, a domaćin će biti hrvatski predsjednik Tuđman, priopćeno iz Ministarstvo informiranja RH.

26. ožujka Okružno javno tužilaštvo u Zagrebu podnijelo optužnicu protiv osumnjičenih za pripremanje oružane pobune u Kninskoj krajini, među kojima je i poznati beogradski kriminalac Željko Ražnjatović Arkan. Skupština općina Titova Korenica donijela nezakonitu odluku o smjeni rukovodstva Nacionalnog parka Plitvice. Predsjednik SDS-a za BiH Radovan Karadžić svojim vetom na okruglom stolu Europe u Beču o manjinama, nacionalnostima i regijama srušio zajedničku rezoluciju o Jugoslaviji kao udruženju nacionalnih država.

27. ožujka Ministar pravosuđa i uprave RH dr. Branko Babac donio rješenje kojimse obustavlja od izvršenja odluka Skupštine općine Titova Korenica o smjeni rukovodstva poduzeća Plitvice. Šokci i Bunjevci su Hrvati, izjavio na Hrvatskom radiju predsjednik Tuđman, nakon odluke srbijanskih vlasti da se u popisne obrasce u Vojvodini uvede posebna šifra za bačke Hrvate Bunjevac i Šokac.

28. ožujka Održan prvi susret šestorica predsjednika jugoslavenskih republika u Splitu. Američki predsjednik Bush u pismu jugoslavenskom premijeru Anti Markoviću izrazio želju da se jugoslavenska politička kriza riješi isključivo mirnim putem. Ako ne dođe do YU-dogovora, Hrvatska će emitirati svoju valutu, koja je već u trezorima, rekao gospodarstvenicima u Šibeniku dr. Franjo Gregurić, potpredsjednik hrvatske Vlade. Na Plitvicama danas, oko 12,30 sati, stigao pun autobus pripadnika tzv. kninske milicije. Na kuću Hrvata Ivana Juga u naselju Mukinje na Plitvičkim jezerima noću bačena eksplozivna naprava. Skupština općine Dvor na Uni donijela nezakonitu odluku o izdvajanju ovog mjesta i pripajanju tzv. SAO krajini.

29. ožujka Plitvice pod opsadom kninskih milicionara, a njihov šef Mile Martić zabranio Policijskoj stanici u Titovoj Korenici održavanje bilo kakvih službenih veza s hrvatskom policijom. Narodni poslanik Skupštine Srbije Milan Paroški održao još jedan protuhrvatski skup u Novoj Pazovi.

31. ožujka Ugašena teroristička pobuna Srba na području Nacionalnog parka Plitvice. U okršaju jedinica Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske s teroristima iz tzv. krajine na Plitvicama poginuo hrvatski policajac Josip Jović. On je prva hrvatska žrtva srpske terorističke pobune u Hrvatskoj. U poruci tzv. savjeta za narodnu obranu Titove Korenice, upućenoj Predsjedništvu SFRJ i saveznom SUP-u nakon intervencije hrvatske policije na Plitvicama, stoji da su razočarani kašnjenjem JNA. U Beogradu održana izvanredna sjednica PredsjedništvaSFRJ, u povodu oružanog sukoba na Plitvicama, pod predsjedanjem Borisa Jovića, na kojoj je odlučeno da će JNA osigurati prekid vatre.

Izvori

1991/3