__NOTOC__

2. srpnja O sudbini trojice vukovarskih zarobljenika koje je srpski vojni sud osudio na smrt saznat će cijela Amerika, izjavila u Zagrebu Amelia Robinson, članica Schillerovog instituta i zagovornica zaštite ljudskih prava. Deklaracija Hrvata i drugih prognanih iz Vojvodine: Hoćemo samostalnu, demokratsku, slobodnu i demilitariziranu Vojvodinu. UNPROFOR preuzeo odgovornost za sjeverni i južni sektor, izjavio general Satish Nambiar, zapovjednik zaštitnih snaga UN u Hrvatskoj. S utvrda na Motajici četnici pojačavaju topničke napade na posavska sela i Slavonski Brod. S četnicima u Bosni je mnogo ruskih i rumunjskih plaćenika, izjavio Sefer Halilović, zapovjednik TO BiH. Federalna porota suda u Phoenixu, u Arizoni, oslobodila Hrvata Ivana Kapetanovića optužbi za navodni pokušaj krijumčarenja oružja iz SAD. Hrvatski domoljub bio žrtva isforsirane, namještene operacije američke carinske službe.

3. srpnja Prognano 186 Hrvata s drniškog područja za posljednja 2 dana. Ružičaste zone u općinama Zadar, Biograd, Benkovac, Drniš i Sinj trebale bi biti demilitarizane za nekoliko dana, izjavili zapovjednik sektora Jug general Arap Rob i koordinator za civilna pitanja UNPROFOR-a Viktor Andrejev. Pismo Helsinki Watcha vodstvu SRJ: suđenim braniteljima Vukovara silom iznuđivana priznanja. Ministar inozemnih poslova BiH Haris Silajdžić upozorava da operacija sarajevski aerodrom odvlači pažnju od rata u BiH.

4. srpnja Zapovjednik snaga UNPROFOR-a u Sarajevu general Lewis MacKenzie izjavio da će zatvoriti sarajevski aerodrom, bude li ga se bombardiralo. Prvim zrakoplovom koji je poslije sankcija UN sletio iz inozemstva na beogradski aerodrom stigao kandidat za premijera SRJ Milan Panić, američki državljanin srpskog podrijetla. Boutros Ghali izjavio u Londonu da bi, ako se UN odluče za vojnu akciju u bivšoj Jugoslaviji, ona bila usporediva s akcijom protiv Iraka nakon njegove agresije na Kuvajt.

5. srpnja Beogradska suđenja na kojima su osuđeni na smrt branitelji Vukovara nelegalna su, stoji u pismu Nevena Jurice, predsjednika saborskog Odbora za zaštitu ljudskih prava upućenom Amnesty Internationalu. Četnicima u okolici Mostara stiže pomoć iz Srbije, izjavljuje Općinski stožer HVO Mostar.

6. srpnja Poštujemo suverenost BiH, izjavio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na konferenciji za novinare u Zagrebu. Hrvati su za BiH a protiv unitarizma, stoji u pismu dr. Franje Tuđmana upućenom Aliji Izetbegoviću. U Vojnom tužiteljstvu u Zagrebu podignuta optužnica protiv Borislava Mikelića, Dušana Jovića i drugih četničkih moćnika Banije. HVO je za nezavisnu BiH, izjavio predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban. Hrvatima i Muslimanima u Banjaluci dan ultimatum da za 48 sati napuste tzv. srpsku krajinu. Novi dokazi o planskoj likvidaciji nesrpskih naroda u Vojvodini. Četnici vrše ekocid u Baranji i drugim područjima za koja je nadležna županija Osijek. Štete se procjenjuju na 34 milijuna maraka. U Istru stiglo novih 1.300 izbjeglica iz BiH. Skupština KESS-a, uoči summita u Helsinkiju, prihvatila Deklaraciju o Jugoslaviji i osudila nasilja na tlu bivše države za koja su, kako stoji, najviše odgovorna vodstva Srbije i bosanskih Srba.

7. srpnja Izborna komisija Republike Hrvatske utvrdila listu kandidata za predsjednika Republike, a to su: Dražen Budiša (HSLS), Ivan Cesar (HKDS), dr. Savka Dabčević-Kučar (HNS), Silvije Degen (SSH), Dobroslav Paraga (HSP), dr. Franjo Tuđman (HDZ), dr. Marko Veselica (HDS), i dr. Antun Vujić (SDH). Hrvatske snage u silovitom napadu duboku potisnule na dubrovačkom bojištu četnike prema Trebinju. Okružno javno tužiteljstvo u Varaždinu podignulo optužnicu protiv ubojica europskih promatrača, pilota JNA Dobrivoja Opačića i Emira Šišića, koji su raketama srušili helikopter EZ. Sedmorica šefova sedam najmoćnijih zemalja svijeta zatražila, na sastanku u Münchenu, isključenje tzv. Jugoslavije iz Svjetske zajednice i njezinih organizacija.

9. srpnja Goloruki, ali hrabri, hrvatski narod dao znatan doprinos novim odnosima u Europi, afirmaciji prava malih naroda na identitet i državnost, istakao u svom govoru na Plenarnoj sjednici Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji u Helsinkiju predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Predsjednici Hrvatske i BiH, dr. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, u zajedničkoj izjavi objavljenoj u Helsinkiju, složili se da zajednički interes obrane treba ostvariti naporima i sredstvima koja predviđa Povelja UN i na kojima se osnivaju dokumenti Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji. Veliko krivično vijeće Okružnog suda u Šibeniku osudilo generale bivše JNA Ratka Mladića i Špiru Nikovića, te još pet jugo-časnika na 125 godina zatvora. Zrakoplovi SRJ u Podveležju nedaleko Mostara bacali kasetne bombe i bojne otrove.

10. srpnja Dr. Franjo Tuđman razgovarao u Helsinkiju s premijerom tzv. SR Jugoslavije Milanom Panićem. Deklaracija o Jugoslaviji prihvaćena prešutno na kraju helsinškog skupa kao prijedlog predsjednika BiH Alije Izetbegovića. Ministarstko vijeće Zapadnoeuropske unije (WEU) na helsinškom skupu odlučilo poslati ratne brodove u Jadran, kako bi s mora nadzirali provedbu sankcija Vijeća sigurnosti protiv Srbije i Crne Gore. Srpski agresor koncentrira na Palama iznad Sarajeva velike količine ljudstva i oružja iz Srbije i Crne Gore. Izvršni direktor Svjetske banke za središnju Europu Kemal Derviš razgovarao u Zagrebu s potpredsjednikom Vlade mr. Juricom Pavelićem o modalitetima učlanjenja Hrvatske u ovu instituciju.

11. srpnja Odlučno tvrdim da ne postoji bilo kakvo prisilno katehiziranje srpsko-pravoslavne djece, izjavio kardinal dr. Franjo Kuharić u povodu takve tvrdnje mitropolita Pravoslavne zagrebačko-ljubljanske arhiepiskopije Jovana Pavlovića. Autobusi s arkanovcima i šešeljevcima i dalje stižu na Pale. Ministar inozemnih poslova BiH Haris Silajdžić, zbog napada na Goražde, uputio apel za pomoć Bushu, Ghaliju, Majoru, Zapadnoeuropskoj uniji, i KESS-u.

12. srpnja Usprkos svim naporima međunarodne zajednice, situacija u Hrvatskoj i BiH se drastično pogoršava, stoji u pismu ministra vanjskih poslova Hrvatske dr. Zdenka Škrabala glavnom tajniku UN Boutrosu Ghaliju, u kome traži hitno sazivanje Vijeća sigurnosti. Nismo nasjeli zamkama srpskih generala da krenemo u totalni rat protiv jugoarmije kad je ona napala Sloveniju, rekao dr. Franjo Tuđman, na skupu HDZ-a u Đurđevcu. Više od 60 posto Modriče je porušeno, izjavili modrički novinari koji su među posljednjima napuštali grad, prije nego što je okupran od jugovojske. Jugoslavija pravno ne postoji, stoji u objavljenom Mišljenju br. 8 Arbitražne komisije Mirovne konferencije.

13. srpnja Hrvatska dosad zbrinula više od 360.000 izbjeglica iz BiH (uz svojih 270.000 prognanika), priopćila hrvatska Vlada. Nekoliko tisuća stanovnika derventske, odžačke i bosanskobrodske općine prešlo Savu i pred ofenzivom srpske vojske potražilo spas u Hrvatskoj.

15. srpnja Započelo premještanje bosanskih izbjeglica iz Slavonskog Broda u inozemstvo. Srpski zrakoplovi bacili 12 kasetnih bombi na Donju Mahalu i Tolisu kod Orašja. Milan Panić, premijer SR Jugoslavije, ostaje Amerikanac, objavio State Department. Srpski seljaci iz tzv. krajine, Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, ne žele prodavati pšenicu za bezvrijedne jugodinare u Srbiji, a ne smiju je prodavati u Hrvatskoj, gdje im se nudi znatno povoljnija cijena. U odvojenim sobama u Londonu lord Carrington razgovarao s čelnicima triju strana u BiH, ali bez uspjeha.

16. srpnja Uskoro Veleposlanstvo BiH u Zagrebu. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman razgovarao u Zagrebu s ministrom vanjskih poslova Velike Britanije i predsjedateljem ministarskog vijeća EZ Douglasom Hurdom. Bosanski Srbi ispalili granatu na izbjeglički centar u Slavonskom Brodu, 12 osoba poginulo a šezdesetak ranjeno. S položaja na Guči, u susjednoj državi Srbiji, srbijanska vojska tukla po oslobođenom dijelu Zvornika zapaljivim i granatama s bojnim otrovima, rekao Željko Knez, načelnik Oružanih snaga BiH u Tuzli. Novinar zagrebačkog Večernjeg lista Shefki Ukaj uhićen i fizički maltretiran na graničnom prijelazu General Janković između Makedonije i Kosova od srpske policije zato što je imao zagrebačke novine. Hrvatska uskoro član Srednjoeuropske inicijative.

18. srpnja Hrvatska, Slovenija i BiH primljene u punopravno članstvo Srednjoeuropske inicijative. Plave Kacige umjesto intervencije. Vijeće sigurnosti dočekalo londonski sporazum o prekidu vatre u BiH kao spasonosno rješenje. Bez pomoći Europe Hrvatska ne može više osigurati izbjeglicama osnovne životne potrebe, izjavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Franjo Gregurić na zasjedanju Srednjoeuropske inicijative. Mađarska zaoštrila kriterije ulaska izbjeglica i prognanika. Na Goražde od 4. svibnja do danas palo više od 30.000 granata - izjavio predsjednik općine Goražde Hadžo Efendić.

19. srpnja Pri slijetanju u Sarajevo pogođena dva francuska zrakoplova. U Hrvatskoj i BiH za sada angažirano 2.311 francuskih vojnika i časnika, a do kraja mjeseca za Sarajevo će otputovati još 700 francuskih plavaca, izjavio francuski general Phillipe Morillon. Predsjednik i potpredsjednik Skupštine općine Vojnić Rade Gaćeša i Nikola Trbojević od Vojnog suda u Karlovcu osuđeni na po 12 godina zatvora zbog organiziranja oružane pobune protiv Republike Hrvatske.

20. srpnja U Zagrebu potpisan protokol o diplomatskim odnosima Hrvatske i Grčke. Unatoč UNPROFOR-u, nastavljen teror u okupiranoj obrovačkoj općini. U Kljajićevu, selu kraj Sombora, premlaćivanjem ubijen čuvar župnog ureda Johann Raab. Vojvodinu napustilo 17.000 Hrvata. Nastave li Srbi ovako u BiH, Europa će dobiti dva milijuna gnjevnih, prognanih europskih Palestinaca, izjavio je Tilman Zulch, predsjednik Društva za ugrožene narode iz Goetingena.

21. srpnja Suglasili smo se o uređenju BiH na osnovi tri konstitutivna naroda, izjavio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, nakon razgovora s Alijom Izetbegovićem u Zagrebu. Vojni sud u Osijeku osudio Vojislava Šešelja na četiri i pol godine zatvora, a Milana Paroškog na četiri, jer su na mitingu u selu Jagodnjak raspirivali međunacionalnu mržnju. U Goraždu više od 2.000 mrtvih, gotovo 5.000 ranjenih, a oko 500 ljudi vode se kao nestali, javljaju radioamateri iz opkoljenog grada. Pripadnici pričuvnog sastava Hrvatske vojske pronašli 6.982 mine, 2.430 raketa, 12.948 granata, 1.257 bombi, 32.229 detonatora i različitog eksploziva razasutog u i oko Rijeke od pripadnika JNA. Njemačka vlada odlučila primiti još 5.000 izbjeglica iz BiH. Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević kategorički odbio ideju o konferenciji o Kosovu, koju mu je predložio lord Carrington. Šefovi diplomacija 12 zemalja odlučili zatražiti u Bruxellesu isključenje Srbije i Crne Gore iz međunarodnih organizacija. Srbi nekažnjeno provode politiku sustavnog masakra i preseljenja stanovništva: 2 500.000 izbjeglica, 4.000 mrtvih ili nestalih svakog tjedna samo u BiH. Stari kontinent to nije doživio poslije drugog svjetskog rata, piše pariški Figaro. U srpskim logorima u BiH ubijalo se električnim kabelima, željeznim šipkama, pa i bušilicama, izjavili izbjeglice austrijskoj televiziji.

22. srpnja Predsjednici dr. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović potpisali u Zagrebu :s:Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Republike Hrvatske i Republike BiH. Vojni sud u Splitu izrekao kazne devetnaestorici čelnika tzv. SAO krajine, među kojima Milanu Babiću (15 g. zatvora), Milanu Martiću (12), Lazaru Macuri (12), Jovanu Raduloviću (12), itd. zbog ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti Hrvatske. U Karlovac preko Gline stiglo 3.800 izbjeglica iz Dvora na Uni i Bosanskog Novog. Ministar vanjskih poslova Njemačke Klaus Kinkel osudio u Bundestagu srbijansko vodstvo kao najodgovornije za rat u BiH, istakavši da međunarodna zajednica nikad neće priznati silom promijenjene granice.

23. srpnja