__NOTOC__
4. studenoga U vili Prekrižje u Zagrebu završeni razgovori ministara vanjskih poslova Republike Hrvatske i SR Jugoslavije, dr. Mate Granić i Vladislava Jovanovića, u kojima je Hrvatska kao temeljno pitanje postavila njezino priznanje u međunarodno priznatim granicama. Hrvatska će razmotriti otkazivanje mandata UNPROFOR-a, ako sporazum između kninskih Srba ne bude potpisan do 21. studenoga i ako provedba ne počne do 20. prosinca, rekao je predsjednik Tuđman primajući u Predsjedničkim dvorima jugoslavenskog ministra vanjskih poslova V. Jovanovića. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman posjetio Karlovac. U Izvješću o stanju ljudskih prava u UNPA-područjima, posebni izvjestitelj UN-a Tadeusz Mazowiecki iznosi da je u Južnom sektoru od 44.000 Hrvata preostalo još samo 800 do 900, a iz Istočnog sektora Srbi su protjerali više od dvije trećine Hrvata i Mađara. SRJ ne može priznati Hrvatsku ako je ne priznaju svi njezini dojučerašnji građani, izjavio za postaju Glas Amerike VOA jugoslavenski ministra vanjskih poslova Vladislav Jovanović.
6. studenoga Izrađuje se plan za reintegraciju Hrvatske, informirao u Zagrebu novinare dr. Mate Granić, govoreći o sastanku hrvatske delegacije s članovima kontaktne skupine i dodao da, prema informacijama, oko 2.000 kninskih Srba sudjeluje u borbama u BiH. Samozvani vođa kninskih Srba Borislav Mikelić izjavio Reuteru da krajinski Srbi traže pravo ujedinjenja sa Srbima u BiH i Srbiji.
7. studenoga Međunarodni sud za zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu podigao prvu optužnicu. Optužen je bosanski Srbin Dragan Nikolić, bivši zapovjednik koncentracijskog logora Sušica u sjeveroistočnoj BiH, objavljeno na novinskoj konferenciji u Den Haagu. Održani neuspjeli razgovori u Divuljama između izaslanstava hrvatskih državnih vlasti i Srba s okupiranih područja Hrvatske o puštanju u pogon sjeverne i južne trase 400 kilovoltnog dalekovoda i povratka polova za rotor generator u Obrovcu.
8. studenoga Međunarodni sud za ratne zločine u Haagu zatražio od Njemačke izručenje bosanskog Srbina Dušana Tadića, osumnjičenog za najteže ratne zločine u BiH. Naš cilj je ujedinjenje svih srpskih zemalja od Knina, preko Banja Luke i Sarajeva, do Beograda, izjavio ratni zločinac general Mladić njemačkom tjedniku Der Spiegel. Međunarodno priznanje Hrvatske uslijedilo je kada su Srbi uvidjeli da je ne mogu pokoriti ni osvojiti po crti Virovitica-Karlobag, izjavio lord David Owen na predavanju u londonskom Kraljevskom zemljopisnom društvu.
9. studenoga Prema popisu pučanstva iz 1991. godine, na teritoriju Breze, Bugojna, Busovače, Fojnice, Gornjeg Vakufa, Kaknja, Novog Travnika, Prozora, Travnika, Vareša, Visokog, Viteza i Zenice živjelo 173.698 Hrvata i 288.807 Muslimana. Prema podacima humanitarnih organizacija, prije potpisivanja Washingtonskog sporazuma prognano 95.000 Hrvata i 35.000 Muslimana. Nakon potpisivanja sporazuma iselilo se više od 10.000 Hrvata, a vratilo ih se manje od 500. Od četničkih granata i snajperskih hitaca u Sarajevu poginulo pet, a ranjeno, teže ili lakše, više od deset osoba.
10. studenoga Ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Mate Granić razgovarao u Bruxellesu s povjerenikom EU Van den Broekom o ulasku Hrvatske u program PHARE.
11. studenoga Srpski projektil s Podveležja pogodio mostarsku katedralu, u kojoj se upravo održavao vjeronauk za djecu. Ranjeno sedmero djece, od kojih su dvoje podlegle ranama.
12. studenoga Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost, koje je zasjedalo pod predsjedanjem dr. Franje Tuđmana, uputilo zahtjev UNPROFOR-u da spriječi korištenje hrvatskog teritorija pod zaštitom UN za gomilanje srpskih jedinica i srpskih paravojnih jedinica iz okupiranih područja RH, te da spriječi njihove napade s teritorija Hrvatske na područje Federacije BiH i međunarodno priznate Republike BiH. Čelnici Federacije BiH Alija Izetbegović i Krešimir Zubak uputili pisma predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu, u kojima traže da poduzme sve potrebne diplomatske, pa i vojne mjere, da se s hrvatskog teritorija spriječe napadi srpskih jedinica na teritorij BiH. Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić uputio predsjedatelju Vijeća sigurnosti UN američkoj veleposlanici Madeleine Albright pismo, u kojem traži održavanje hitne sjednice Vijeća sigurnosti, zbog pogoršanja stanja u UNPA-područjima, kao i zbog općeg pogoršanja stanja u BiH, koje zahtijeva hitnu i odlučnu akcije UN i drugih međunarodnih organizacija, jer stanje kod Bihaća postaje iznimno dramatično. Odluka američkog predsjednika Clintona o djelomičnoj suspenziji embarga oružja u BiH znači da će američki brodovi u Jadranu propuštati one brodove koji budu prevozili oružje za BiH i o tome neće obavještavati ni svoje saveznike ni UN. U Jadranu se nalazi 19 brodova koji, u sklopu zajedničke operacije NATO-a i WEU-a, nadgledaju poštovanje embarga na isporuku oružja.
13. studenoga Vijeće sigurnosti UN donijelo konsenzusom Predsjedničku izjavu o stanju oko Bihaća, kojom osuđuje svako nepoštovanje međunarodne granice Hrvatske i BiH, te zahtijeva od svih strana, a posebice od snaga krajiških Srba, potpuno poštovanje te granice. Zbog napada s hrvatskih područja pod kontrolom Srba na BiH tražimo promatrače UN na granicu Hrvatske i BiH, izjavio novinarima u New Yorku predstavnik BiH pri UN Muhamed Šaćirbej. Potvrđeno je da je na bihaćko bojište kroz koridor prebačeno 7.000 srpskih dobrovoljaca, a među njima i 300 ruskih plaćenika, izjavio novinarima glasnogovornik UNPROFOR-a u Zagrebu.
14. studenoga Srpsko topništvo napalo ponovno zaštićenu zonu Bihaća, potvrdili izvori UNPROFOR-a u Sarajevu. Promatrač, potpukovnik Tim Spitzer, izvijestio da su srbi preuzeli nadzor nad osamdeset posto teritorija što ga je bosanska vojska oslobodila u posljednjoj ofenzivi.
22. studenoga Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti, na sjednici u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu, pozdravilo je akciju NATO-snaga na zračnu luku Udbina, držeći to jasnom potporom međunarodne zajednice suverenitetu Republike Hrvatske i pritiskom na Srbe s okupiranih područja radi postignuća političko rješenja u reintegraciji UNPA u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Zasad se zna da su u napadu na udbinski aerodrom poginula dva, a ranjena četiri srpska vojnika, a oštećeno je i nekoliko letjelica, izjavio na konferenciji za novinare u zagrebačkom sjedištu zaštitnih snaga glasnogovornik UN Michael Williams. Tražimo da NATO štiti Hrvatsku i BiH, izjavio na sjednici Odbora za vanjsku politiku Sabora dr. Mate Granić, koji je tom prigodom Plan Z-4 ocijenio djelomice prihvatljivim a djelomice neprihvatljivim za Hrvatsku.
23. studenoga Zrakoplovi NATO-a ponovo raketirale srpske položaje, ovaj put u dolini Une blizu Bihaća. Prema onom što je objavio Radio Beograd kao priopćenje sa sastanka Milošević-Akashi-Martić, Milošević upozorio Martića da se odupre onima koji bi uvukli u rat krajinu upravo u vrijeme traženja mirnog rješenja u odnosima Zagreba i Knina.
24. studenoga Zastupnički dom Sabora potvrdio odlučnost Republike Hrvatske da rješenje krize traži miroljubivim putem i suradnjom s međunarodnom zajednicom. Ali, ako se međunarodni napori potvrde nedovoljno djelotvornima, Zastupnički dom naglašava da Hrvatska zadržava pravo samostalnog djelovanja u skladu s vlastitim nacionalnim interesima, stoji u zaključcima sjednice. Hrvatska ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić uputio predsjedateljici Vijeća sigurnosti Madeleine Albright pismo, u kojem traži odlučnu i hitnu akciju zbog srpskih napada na područja Županje i Slavonskog Broda. Mirovne snage UN izrazile zabrinutost zbog protjerivanja ekipe vojnih promatrača iz Brčkog, priopćio glasnogovornik UNPROFOR-a u Zagrebu. Hrvatska je suglasna s lokalnom autonomijom 11 krajinskih općina, koju predlaže kontaktna skupina Z-4, ali nikada neće pristati na državu u državi u svojim granicama, izjavio hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u intervjuu moskovskom dnevniku Sjegodnja.
25. studenoga Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio supredsjedatelje Upravljačkog odbora Ženevske konferencije, lorda Owena i Thorvalda Stoltenberga, a razgovaralo se o novim naporima u traženju mirnog rješenja krize u Hrvatskoj. Snage bosanskih Srba ušle u dio grada Bihaća, izjavio njihov vođa Radovan Karadžić na televiziju bosanskih Srba i naglasio da će Bihać postati zaštićena zona tek kad Srbi u njega uđu i razoružaju Peti korpus armije BiH. Više od 10.000 stanovnika koji nisu Srbi izgnano iz sjeverne Bosne u prošla tri mjeseca, zaključuje u svom izvješću Human Right Watch (bivši Helsinki Watch). NATO nije izvršio zračni napad nad BiH, kaže se u službenom priopćenju Zapovjedništva NATO-a za južnu Europu u Napulju. Tom izjavom od samo jedne rečenice opovrgnut saveznički izvor u Bruxellesu, koji je ranije objavio kako su zrakoplovi NATO-a izveli zračni napad u BiH.
26. studenoga Zrakoplovi NATO-a nadlijetali nekoliko puta područja oko Bihaća, no nisu bombardirali nijedan cilj zbog mraka, iako su gađani protuzrakoplovnim raketama, izjavio u Sarajevu podtajnik UNPROFOR-a Kofi Annan i dodao da su se svi sigurno vratili u baze. Papa Ivan Pavao II promaknuo za člana kardinalskog zbora biskupa vrhbosanskog Vinka Puljića.
27. studenoga U Bihaću se vode borbe za središte grada. UNPROFOR potvrđuje silovite pješačke napade Srba, bolnica na udaru srpskog topništva, a neizvjesna sudbina 55.000 izbjeglica. UNPROFOR u BiH predložio prekid vatre Vladi BiH i snagama bosanskih Srba, javio Reuter. Vlada BiH prihvatila prijedlog UN za prekid vatre u Bihaću i demilitarizaciju Bihaća. Predlažemo radikalno rješenje: mir i potpisivanje konačnog mirovnog sporazuma koji ne predviđa sporazum o teritorijalnim niti o političkim pitanjima, stoji u pismu vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića Boutrosu Ghaliju.
28. studenoga Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, koji se nalazi u višednevnom posjetu zemljama Latinske Amerike, razgovarao s predsjednikom Republike Čile Eduardom Freiem, nakon čega su predsjednici prisustvovali potpisivanju bilateralnih ugovora o međusobnoj zaštiti, poticanju ulagana i o znanstveno-tehničkoj suradnji. Zastupnički dom hrvatskog Sabora usvojio zaključak da o stanju u Bihaću raspravljaju dva saborska odbora iza zatvorenih vrata. Stanje u Bihaću i dalje kritično. Oko bolnice, koja je bez struje, vode i plina, okupljaju se očajni izbjeglice tražeći hranu i zaklon. Velika Kladuša u obruču srpskih i Abdićevih snaga, javlja HINA iz Sarajeva. Na traženje BiH i Hrvatske na zasjedanju KESS-a o stanju u zapadnoj Bosni.
29. studenoga U moskovskim diplomatskim kuloarima u veliko se priča o vjerojatnosti da će na sastanku kontaktne skupine 2. prosinca u Bruxellesu ministri vanjskih poslova velikih država donijeti ne samo dopunjeni plan za Bosnu, nego i predložiti paket mjera u kojem će biti prijedlog da se Srbiji i Crnoj Gori ukinu sankcije, ako Beograd prizna državnost BiH i Hrvatske u njenim međunarodno priznatim granicama. Ministri obrane SAD i Republike Hrvatske, William Perry i Gojko Šušak potpisali u Pentagonu Memorandum o suradnji u obrambenim i vojnim odnosima '', koji je dokaz da SAD u Hrvatskoj vidi uporište za ostvarenje svojih strategijskih interesa u srednjoj i južnoj Europi.
30. studenoga Redsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, koji se nalazi u posjetu zemljama Južne Amerike, razgovarao u Buenos Airesu s predsjednikom Republike Argentine Carlosom Menemom. Oba predsjednika konstatirala da su odnosi Hrvatske i Argentine iznimno dobri, u prvom redu na političkom polju, a mogu se još unaprijediti većom gospodarskom suradnjom i konstatirali da su iseljenici duboka veza dviju država. Vladin Ured za prognanike i izbjeglice RH u Zagrebu uputio apel svjetskoj javnosti da se učini sve kako bi se zaustavila velikosrpska agresija na Bihać.
Izvori
1994/11