mini|Koblerov portret i potpis, prije 1893. Giovanni Kobler (Rijeka, 22. kolovoza 1811. – Rijeka, 2. srpnja 1893.) riječki je povjesničar i jedan od najznačajnijih modernih povjesničara grada Rijeke.

Životopis Koblerov otac Marco rođen je u Eisnernu (danas Železniki), u Koruškoj. U Rijeku dolazi 1779. – 1780. sa suprugom Teresom (rođena Lusser) kako bi se bavio trgovinom, a 1801. dobiva status građanina Rijeke. Nakon primarnog školovanja (tri razreda normalnog i šest gimnazijskog), Giovanni Kobler studira filozofiju i pravo u Zagrebu (1829. – 1832). Vraća se u Rijeku gdje radi u upravi (magistraturi) i sudu. Od 1935. autoriziran je za advokaturu, a u Budimpešti je 1846. položio specijalistički ispit za advokata i pravno-financijsko poslovanje. Od 1843. bio je riječki zastupnik u Ugarskom saboru u Pešti. Nakon Jelačićeve okupacije Rijeke (1848.) postaje 1850. okružni sudac u državnoj službi u Rijeci, a 1855 – 1873. u Zagrebu, gdje je imenovan za predsjednika Stola 1861. i predsjednika Apelacionog suda za financije 1870. godine. Nakon odlaska u mirovinu 1871., kada je od cara dobio počasni naslov ministarskog savjetnika, Kobler se vratio u svoj rodni grad. Ondje se do svoje smrti (1893.) posvećuje istraživanju povijesti Rijeke i kvarnerskog područja.Kobler, Giovanni. 1896. Memorie per la storia della liburnica città di Fiume. Stabilimento Tipo-litografico Fiumano di Emidio Mohovich, Rijeka. str. V-VII.

Povijesno-istraživački rad Pravnik po zvanju, povjesničar po pozivu, Kobler se već 1849. pojavljuje u stručnom časopisu L'Istria sa svojim povijesnim osvrtima o ubifikaciji antičke Tarsatice i Phanasa te o japodskoj Liburniji, ali tek nakon umirovljenja posvećuje se dvadesetgodišnjem intenzivnom i strastvenom istraživanju povijesti Rijeke i Kvarnera. Istražuje dokumente po raznim arhivima Venecije, Udina, Gorice, Ljubljane, Graca, Beča, Kastva, Pazina, Pule, Rovinja i Poreča. Pored toga obavljao je terensko rekognosciranje rimskog limesaRimski zid u: Kobler, Giovanni. 1896. Memorie per la storia della liburnica città di Fiume. tom I. str. 25–30. sjeverno od Rijeke (Claustra Alpium Iuliarum).

Kobler je govorio četiri jezika (njemačkim po porijeklu, talijanskim kao jezikom sredine te latinskim i hrvatskim po obrazovanju) koji su mu, uz poznavanje glagoljice, doprinijeli pristupu i obradi građe. Pored toga u korespodenciji je i razmjenjuje povijesna stajališta s najvećim onodobnim stručnjacima na julijskom području kao što su bili Carlo De Franceschi, Pietro Kandler, Tommaso Luciani, te izvan regije poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog.

Kao plod njegovog znanstveno-istraživačkog rada postumno je objavljena njegova knjiga Memorie per la storia della liburnica città di Fiume.

Memorie Memorie per la storia della liburnica città di Fiume (Svjedočenja za povijest liburnskog grada Rijeke) objavljeno je na trošak Grada Rijeke prema odluci donesenoj na sjednici municipija od 11. srpnja 1894. godine. Formiran je stručni šesteročlani uređivački odbor u čijoj je redakciji djelo objavljeno 1896. u tri toma, u riječkoj štampariji Emidio Mohovich.

U uvodnom dijelu Kobler obrazlaže kako je došlo do njegovog istraživačkog projekta. Početkom 1840-ih, piše Kobler, Riječani osjećaju potrebu za napisanom kompletnom poviješću svoga grada, o njegovom nastanku i razvoju te njegovoj političkoj autonomiji. Ta potreba se naročito iskazala pretenzijama hrvatsko-slavonske pokrajinske države da je Rijeka njihov konstitutiivni dio. Patricijsko vijeće formira komisiju od pet članova koja je ubrzo uvidjela da treba mnogo vremena kako bi se sakupili potrebni materijali, a okupacija Rijeke 1848. prekida taj rad. Kobler, kao glavni član te komisije, odsustvuje 18 godina iz Rijeke pa tek nakon odlaska u mirovinu 1872. pristupa opsežnim istraživanjima.

Osnovni su izvori Koblerova djela sljedeći: Protokoli općinskog vijeća (dokumenti od 1572. na dalje) notarke knjige gradskog Kancelara (od 1436.) originalni Statut iz 1530. pergamene i ostali dokumenti nestalog agostinskog konvenkta uredski akti sačuvani u gradskom arhivu posebna zbirka štampanih dokumenata u prethodnom razdoblju razne knjige iz geografije i povijesti.

Podjela Memorie su podijeljene u pet dijelova:

I – Od antičkih vremena do 1300. II – Eklezijastička povijest u regiji III – Podaci o mjestima oko Rijeke i porijeklu njenih stanovnika (istočna Istra, Kranjska, unutarnja Austrijska država kojoj je pripadala Rijeka; o političkom stanju u Kastvu, Veprincu, Voloskom, Lovranu, Mošćenicama, Berseču, Plominu i Labinu; o Bakru i Senju; o Vinodolskoj općini, o Sušaku, Trsatu, Grobniku, Martinšćici, Bakarcu, Hreljinu i Kraljevici; o školju San Marco (Marak) i dinastiji Frankopana) IV – Podaci o feudalcima Rijeke, dinastiji iz Devina (Duino) i Walsee, te o izvorima i činjenicama političke autonomije Rijeke sve do početka 19. stoljeća V – Povijest Rijeke od 1776. do sredine 19. stoljeća, rani podaci, pregled patricijskih porodica te kronologija najvažnijih događaja.

Kako se Kobler u povijesti 19. stoljeća zaustavlja na 1848./49., jer se usmjerio samo na nepoznatu i manje poznatu prošlost, djelu nedostaje iznašanje činjenica kojima je bio suvremenik.

Odjek Mađarska stručnjakinja Ilona Fried – autorica raznih članaka o povijesti Rijeke navodi Memorie per la storia della liburnica città di Fiume, među dva najnačajnija djela o gradu, skupa s knjigom Rijeka na ugarsko hrvatskoj obali u zborniku "Gradovi i županije Ugarske" iz iste godine.U intervjuu G. Mikse s Ilonom Fried, »Fiume, una citta emblematica dalle radici multietniche«, La Voce del Popolo, 1. rujna 2011.

Unija Talijana Istre i Rijeke te Narodno sveučilište iz Trsta 1978. objavili su pretisak, a Cenar za povijesna istraživanja iz Rovinja (Centro delle ricerche storiche) postavio je djelo na svoju mrežnu stranicu.

Nasljeđe Koblera se različito pamti kao talijanskog ili hrvatskog povjesničara. Hrvatski akademik Petar Strčić tako optužuje Koblera ništa manje nego da je konvertit: »Hrvat, koji je živio u Zagrebu, došavši u Rijeku postaje Talijan«.Gianfranco Mixa "Petar Strčić si rivela: quasi un esule per amore d'una italiana" La Voce del Popolo, 3. veljače 2007.

Giovanniju Kobleru posvećen je Trg Ivana Koblera u starom gradu Rijeci, a u Rimu je po njemu u julijsko-dalmatinskom kvartu nazvana je jedna ulica te druga u Trstu (odvojak s ceste za Rijeku).

Literatura

Kobler, Giovanni Memorie per la storia della liburnica città di Fiume 1896. (reprint 1978.) Fried Ilona: Fiume (Following in the footsteps of Hungarians abroad). Budapest: Enciklopédia Kiadó. 2004. ISBN 963-847-777-6 Rossi Sabatini, Giuseppe Presentazione (Uvodno izlaganje) u reprint izdanju "Memorija" 1978. Lettere di Carlo De Franceschi a Giovanni Kobler, Rivista semestrale della Società di Studi Fiumani, 1928, 6; D. Klen, Primjedbe Ivana Koblera na De Franceschijevu kritiku Istarskog razvoda, Jadranski zbornik, 1963–65, 6; J. Jelinčić, Korespondencija Giovanni Kobler – Carlo De Franceschi, VHARP, 1977, 21, 1978, 22 i 1981, 24.

Izvori

Kategorija:Životopisi, Rijeka Kategorija:Hrvatski povjesničari Kategorija:Talijanski povjesničari