Za masovnu invaziju Rusije na Ukrajinu započetu 2022., vidi članak Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.
Rusko-ukrajinski ratSnyder, Timothy (2018). The Road to Unfreedom: Russia, Europe, America. New York: Tim Duggan Books. p. 197. ISBN 978-0-525-57447-7. (, ) dugotrajni je rat između Rusije (zajedno s proruskim separatističkim snagama) i Ukrajine.
Rat je započeo je u veljači 2014. nakon ukrajinske Revolucije dostojanstva, a u početku se fokusirao na status Krima i Donbasa, međunarodno priznatih kao dio Ukrajine. Prvih osam godina sukoba uključivalo je rusku aneksiju Krima (2014.) i rat u Donbasu (2014. – danas) između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija, kao i pomorske incidente, kibernetički rat i političke napetosti.
Nakon gomilanja ruske vojske na granici između Rusije i Ukrajine od kraja 2021., sukob se značajno proširio kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. veljače 2022.
Nakon prelaska u intenzivnu fazu rata 2022. godine, Rusko-ukrajinski rat je odnio stotine tisuća žrtava i postao je globalno značajni ratni sukob.
Početak vojnog sukoba (2014.) Nakon prosvjeda na Euromajdanu u glavnom gradu ukrajine Kijevu i revolucije koja je rezultirala smjenom proruskog predsjednika Viktora Janukoviča u veljači 2014., u dijelovima Ukrajine izbili su proruski nemiri, a ruski vojnici bez oznaka preuzeli su kontrolu nad strateškim položajima i infrastrukturom na ukrajinskom teritoriju Krima i zauzeli krimski oblasni parlament.
Ukrajinska vojne i policijske snage su se pokazale donekle dovoljno spremnima da izađu na kraj s proruskim pobunjenicima u dijelovima Donbasa,"Conflict in Ukraine’s Donbas: A Visual Explainer", International Crisis Group, Pristupljeno 5. svibnja 2024. ali apsolutno nedoraslima sukobu s moćnim vojnim snagama Ruske Federacije, koje su bez iole ozbiljnog otpora ukrajinske vojske i mornarice (kojoj su oduzeta skoro sva plovila, koja su uglavnom bila stacionirane u lukama na Krimu, u blizini ondašnje velikih ruskih vojnih baza smještenih na ukrajinskom teritoriju prema međudržavnim sporazumima o vojnoj suradnji s početka 1990.-ih godina) zauzele najveći ukrajinski poluotok Krim i pružile presudnu potporu proruskim pobunjenicima na području glavnih gradova Donjecka i Luhanska, na kojima je bila najgušća koncentracija etničkih Rusa: u kolovozu 2014. neoznačena ruska vojna vozila prešla su ukrajinsko-rusku granicu na području Donbasa.https://www.theguardian.com/world/2014/aug/14/russian-military-vehicles-enter-ukraine-aid-convoy-stops-short-border Preuzeto 29. svibnja 2022.
Počeo je neobjavljeni rat između ukrajinskih snaga s jedne strane, a separatisti su se pomiješali s ruskim postrojbama s druge, iako je Rusija odbijala priznati svoju umiješanost. Rusija je proglasila pripojenje Krima teritoriju Rusije, te priznala Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku kao tobožnje neovisne države.
Rat je prerastao u statičan sukob, s opetovanim neuspjelim pokušajima prekida vatre. Godine 2015. sporazum Minsk II potpisale su Rusija i Ukrajina, no niz sporova na terenu spriječio je njegovu punu provedbu.
Eskalacija rata (2021. – 2022.) U 2021. i početkom 2022. došlo je do velikog gomilanja ruske vojske oko ukrajinskih granica. NATO je optužio Rusiju za planiranje invazije, što je ona negirala. Ruski predsjednik Vladimir Putin kritizirao je proširenje NATO-a - koji je sa svoje strane službeno odbijao prihvatiti bilo kakvu kandidaturu Ukrajine za članstvo u tom vojnom sukobu, a članice NATO-a su pružale vrlo ograničenu tehničku potporu u kojoj čak nisu htjele prodavati Ukrajini oružane sukobe koje pješak ne može nositi na leđima"Lethal Weapons to Ukraine: A Primer", Peter J. Marzalik i Aric Toler, "Atlantic Council" 26. sijiečnja 2018. Pristupljeno 5. svibnja 2024. - kao prijetnju njegovoj zemlji. Istodobno s ponavljanjem narativa o navodnoj ugrozi za Rusiju, u srpnju 2021. god. je na službenim stranicama ureda Predsjednika Ruske Federacije objavio Vladimir Putin svoj traktat o povijesti odnosa Rusije i Ukrajine, u kojemu - na liniji državnog projekta tzv. Ruskog svijeta u kojemu se kao tobože apsolutno moralno opravdane promoviraju težnje da Rusija bude hegemon nad svim susjednim zemljama - "objašnjava" da sama ideja da Ukrajina bude zemlja neovisna o Rusiji predstavlja kriminal, izjavljuje da ne priznaje međunarodne granice Ukrajine i štoviše iznosi mišljenje da je nedopustivo da Ukrajinci budu samobitna nacija."Ruski svet", VLADIMIR GLIGOROV, "Peščanik", 31. prosinca 2021.
Rusija je 21. veljače 2022. službeno priznala dvije samoproglašene separatističke države u Donbasu i otvoreno poslala svoje vojnike radi obrane tih teritorija od mogućih ukrajinskih akcija. Tri dana kasnije Rusija je napala Ukrajinu. Velik dio međunarodne zajednice osudio je Rusiju za njezine postupke u postrevolucionarnoj Ukrajini, optužujući je za kršenje međunarodnog prava i kršenje ukrajinskog suvereniteta. Mnoge su zemlje uvele ekonomske sankcije protiv Rusije, ruskih pojedinaca ili tvrtki,Overland, Indra; Fjaertoft, Daniel (2015). "Financial Sanctions Impact Russian Oil, Equipment Export Ban's Effects Limited". Oil and Gas Journal. 113 (8): 66–72. posebno nakon invazije 2022. godine.
Velika ruska invazija na Ukrajinu (2022.) Oko 5 sati ujutro 24. veljače 2022. god. po istočnoeuropskom vremenu, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je objavio provođenje „specijalne vojne operacije” u istočnoj Ukrajini. Međutim su nekoliko minuta kasnije počeli su ruski raketni udari diljem Ukrajine, uključujući i glavni grad Kijev. Ukrajinska granična služba objavila je da su napadnuti njeni granični prijelazi s Rusijom i Bjelorusijom. Dva sata kasnije ruske kopnene snage ušle su u zemlju.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski objavio je nakon početka invazije izvanredno stanja u Ukrajini, te prekid diplomatskih odnosa s Rusijom. U Ukrajini je objavljena opća mobilizacije.
Ruska invazija je naišla na široku međunarodnu osudu, uključujući sankcije koje su nametnute Rusiji; u samoj Rusiji su protivnici rata otpočeli antiratne na koje su ruske vlasti odgovorili masovnim uhićenjima prosvjednika.
Dana 15. ožujka 2022. godine generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je istaknuo odlučno opredjeljenje "NATO saveznika" (koje ne uključuje aktivnost tijela NATO saveza kao takvog) da pruže podršku Ukrajini u oružju, streljivu i drugim sredstvima potrebnima za obranu.Press conference by NATO Secretary General Jens Stoltenberg ahead of the Extraordinary meeting of NATO Ministers of Defence (engleski), službene stranice NATO pakta, 15. ožujka 2022. Već u travnju 2022. god. su zemlje Grupe G7 obećale 24 milijarde dolara gospodarske pomoći."G7 Finance Ministers Pledge More Than $24 Billion to Ukraine", U.S. News, Reuters, 20. travnja 2022.
Europska unija, Sjedinjene Američke Države i druge Ukrajini prijateljske zemlje su, osim pružanja žurne i odlučne gospodarske pomoći i opskrbu ratnim materijalom za Ukrajinu,"EU će pomoći u naoružavanju Ukrajine", DW, 27. veljače 2022. odlučile primijeniti ozbiljne ekonomske sankcije protiv Rusije. Dana 3. siječnja 2022. god., Bruno Le Maire, ministar financija Francuske, dao je procjenu da će tisuću milijardi dolara vrijedna imovina ruske države, te nekih poduzeća i "svih oligarha" biti zamrznuta sankcijama. Dodao je da Europska unija neće vojno intervenirati, ali "smo potpuno odlučni da iskoristimo svu ekonomsku i financijsku moć kojom raspolažemo... već nanosimo tešku štetu ruskoj ekonomiji [i] financijskom sustavu"."French Finance Minister on Economic Sanctions Against Russia", PBS (Amanpour&Co.) 3. ožujka 2022.
Ruski pokušaj okupacije čitave Ukrajine (2022.) Nakon 8 godina angažmana u vojnom sukobu niskog intenziteta sa separatistima u Donabsu, ukrajinske oružane snage su bile spemnije nego 2014. god.: postrojbe su bile dobro uvježbane, a nakon što su masivne ruske snage bile neposredno pred invaziju raspoređene uz ukrajinske granice radi navodnih vojnih vježbi, ukrajinske postrojbe su izmještene iz svojih vojarni na ratne položaje. Makar nisu znatno postradale u raketiranjima na samom početku invazije koju su ruske snage pokrenule iz svih pravaca dodira ruskog i ukrajinskog teritorija, te iz susjedne Bjelorusije (čije se vojne snage nisu uključile u napad, ali je Rusiji dala na raspolaganje svoj teritorij za izvođenje napada na Ukrajinu), Ukrajinske snage su dovoljno snažne obrambene položaje imali samo prema teritoriji pod kontrole proruskih separatista u Donbasu; također su postojali planovi i donekle dostatne kopnene snage za odlučnu obranu glavnog grada Kijeva i milijunskog Harkiva smještenoga uz samu kopnenu granicu s Rusijom. Međutim nije mobilizacija ukrajinskih rezervista počela prije same invazije, a prostrane ravnice oko Hersona i Melitopola na jugu Ukrajine su bile branjene tek malobrojnim vojnim postrojbama - što će omogućiti brzo izbijanje ruskih snaga na središnju ukrajinsku rijeku Dnjepar i opkoljavanje snažnijeg ukrajinskog garnizona u Mariupolju, odakle se držao dio fronte prema Donbasu."24 February 2022 reconstructed. Episode 5. Chernihiv and Kharkiv on day one of the Russian invasion", Roman Romaniuk i Fedir Popadiuk, "Ukrainska Pravda" 19. listopada 2023. Pristupljeno 5. svibnja 2024.
Nakon 3 tjedna rata, oko 1/4 ukupnog stanovništva Ukrajine napustilo je svoje domove: smatra se da je približno 6,5 milijuna ljudi raseljeno unutar Ukrajine, a oko 3,5 milijuna izbjeglica napustilo je područje države."A quarter of Ukrainians have fled their homes. Here's where they've gone", George Ramsay, CNN, 21. ožujka 2022. (updated). Pristupljeno 23. veljače 2022. Na okupiranim područjima se priprema uvođenje ruske valute"Ukraine-Russia: Ruble to be imposed on occupied Ukrainian region", Jane Bradley, "The Scotsman", 28. travnja 2022. i ruskog pravnog poretka."In the Kherson region, Russians want to put rubles into circulation - a local deputy", (engleski) "Ukrayinska Pravda News", 22. ožujka 2022.
Ujedinjeni Narodi konstatiraju da su ruske invazijske snage počinile razne ratne zločine."UN Commission concludes that war crimes have been committed in Ukraine, expresses concern about suffering of civilians" (press release), službene stranice UN, 23. rujna 2022. Pristupljeno 5. svibnja 2022.
Rusija je tijekom ožujka i početkom travnja 2022. god. - nakon velikih razaranja Ukrajine i značajnih gubitaka vlastite tehnike i ljudstva koji su nastali nakon što su ukrajinske snage propustile rusku vojsku duboko na područje Ukrajine, ali očuvavši pri tome integritet svojih postrojba, koje su potom uspješno napadale kolone vojnih koje su stotinama kilometara preko ukrajinskih prometnica pokušavale osigurati dovoljnu količinu ratnog materijala za ruske postrojbe - morala odustati od pokušaja da preko ravnica u sjevernom dijelu Ukrajine okruži i opkoli glavni grad Ukrajine Kijev. Nakon povlačenja iz sjevernih područja Ukrajine, u narednim su mjesecima ruske snage vojne snage izvršile značajni napor - popraćen žilavim ukrajinskim otporom - radi ovladavanja cjelokupnom Luhanskom oblasti i potom Donjeckom oblasti. Nakon što su u srpnju 2022. osvojili Sjeverodonjeck, Rusi su svoju pažnju usmjerili prema gradu Bahmutu 65 kilometara južnije. U slučaju osvajanja Bahmuta, Rusi su vjerojatno htjeli stvoriti preduvjete za daljnji nastavak ofenzive na Slovjansk i Kramatorsk, čime bi dovršili okupaciju čitavog Donbasa.
Potom se u rujnu 2022. godine bile značajni uspjesi oružanih snaga Ukrajine, koji su u velikoj ofenzivi u Harkovskoj oblasti oslobodile oko 9.000 četvornih kilometara teritorija i (ponovo) zarobile znatne količine oružja i streljiva;"Ruski proboji jalovi, Ukrajina stabilizira bojište: ‘Agresor u sjeni ofenziva razvija novu taktiku‘", Igor Tabak, Jutarnji list, 16. rujna 2022. oslobođen je potom i grad Herson na jugu Ukrajine i okolno područje na sjevernoj strani Dnjepra."Policija traga za minama koje su ruske snage posijale u Hersonu; nema vode, lijekova ni kruha", HINA/Bi.S., "T-portal", 12. studenog 2022.