Slično teoriji racionalnog izbora, teorije sukoba ili funkcionalizam, čista sociologija je sociološki paradigma - strategija objašnjavanja ljudskog ponašanja. Razvio ga je Donald Black kao alternativu individualističkim i socijalno-psihološkim teorijama, čista sociologija izvorno se koristila za objašnjenje razlika u pravnom ponašanju. Od tada BlackBlack, Donald. 1976. The Behavior of Law. New York: Academic Press.drugi čisti društveni znanstvenici koristili su ovu strategiju za objašnjenje terorizma, genocida, linča i drugih oblika upravljanja sukobima , kao i znanosti, umjetnosti i religije.
Epistemologija Čista sociologija objašnjava društveni život svojim društvene geometrije.Black, Donald. 2000. "Dreams of Pure Sociology." Sociological Theory 18:343. Društveni život odnosi se na bilo koju manifestaciju ljudskog ponašanja — poput zakona, samoubojstva, ogovaranja ili umjetnosti — dok se društvena geometrija ponašanja, koja se naziva i njegovom društvenom strukturom, odnosi na društvene karakteristike uključenih pojedinaca, poput stupnja njihove interakcije u prošlosti ili razine njihovog bogatstva. Ovaj se pristup donekle oslanja na aspekte ranijih sociološki djela u rasponu od naglaska Durkheim o socijalnim objašnjenjima individualnog ponašanja i završavajući kasnijim radovima o varijacijama policijskog (i drugog pravnog) ponašanja.
Razlike Gotovo sva sociologija objašnjava ponašanje ljudi — bilo da su to skupine ili pojedinci — s nekim pozivanjem na njihove mentalne konstrukcije (psihologija) ili ciljevi njihovih postupaka (teleologija). Ali čista sociologija preoblikuje ljudsko ponašanje kao društveni život-nešto što ne postoji u svijesti, prkosi objašnjenju ciljevima djelovanja i supraindividualno je. Stoga se čista sociologija može razlikovati od ostalih socioloških paradigmi po onome što joj nedostaje: psihologija, teleologija, pa čak i ljudi kao takvi. Usredotočenost čiste sociologije na jedinstvenu društvenu stvarnost može se činiti durkheimovom, ali Black taj pristup vidi kao "više durkheimov nego Durkheimov" .
Objašnjenja U knjizi "Ponašanje zakona", objavljeno 1976, Donald Black predstavio je prvi primjer čiste sociologije - opću pravnu teoriju ili vladinu društvenu kontrolu. Ova teorija nastoji objasniti razlike u zakonodavstvu, a jedan aspekt pravnih razlika je opseg prava koji se privlači u slučaju sukoba. Sukob je situacija u kojoj jedna osoba ima potraživanja prema drugoj, na primjer kada se dogodio napad ili je prekršen ugovor, a uvrijeđene strane mogu ili ne moraju kontaktirati policiju ili građanske sudove kako bi to riješile. Dakle, slučajevi mogu privući zakon ili ne, a kad privuku zakon, može ga biti više ili manje. Na primjer, kada policija izvrši uhićenje u slučaju napada, postoji više zakona kada postoji jednostavan poziv policiji, a kada je netko osuđen i osuđen, postoji više zakona nego kada postoji samo uhićenje. Čista sociologija prava objašnjava ovu razliku identificiranjem niza socioloških varijabli koje su povezane s promjenom količine zakona. To uključuje različite oblike društvenog statusa (poput bogatstva, integracije, kulture, tradicije, organizacije i uglednosti), kao i različite oblike socijalne distance (poput relacijske udaljenosti i kulturne distance). Dakle, to su aspekti društvene strukture slučajeva, pa stoga slučajevi u kojima su oba sudionika u sporu visokog statusa imaju različite društvene strukture — i tretiraju se drugačije — od slučajeva u kojima su uključeni sudionici u sporu niskog statusa. Bez obzira na to jesu li sporovi društveno bliski ili udaljeni jedni od drugih, određuje se i opseg prava koji privlači slučaj. Na primjer, jedno od predviđanja teorije je da unutar društva zakon izravno ovisi o udaljenosti između pojedinaca. Udaljenost odnosa odnosi se na količinu i intenzitet interakcije između stranaka, pa teorija predviđa da postoji više zakona u sukobima između stranaca nego u sukobima između bliskih osoba. Ovaj aspekt teorije objašnjava brojne činjenice, poput toga zašto se oni koji ubijaju strance kažnjavaju strože od onih koji ubijaju voljene osobe i zašto je vjerojatnije da će žene koje su stranci silovali prijaviti policiji.Cooney, Mark. 2009. Is Killing Wrong? A Study in Pure Sociology. Charlottesville: University of Virginia Press. 156-170.
U knjizi "Ponašanje zakona", objavljeno 1976, Donald Black predstavio je prvi primjer čiste sociologije - opću pravnu teoriju ili vladinu društvenu kontrolu. Ova teorija nastoji objasniti razlike u zakonodavstvu, a jedan aspekt pravnih razlika je opseg prava koji se privlači u slučaju sukoba. Sukob je situacija u kojoj jedna osoba ima potraživanja prema drugoj, na primjer kada se dogodio napad ili je prekršen ugovor, a uvrijeđene strane mogu ili ne moraju kontaktirati policiju ili građanske sudove kako bi to riješile. Dakle, slučajevi mogu privući zakon ili ne, a kad privuku zakon, može ga biti više ili manje. Na primjer, kada policija izvrši uhićenje u slučaju napada, postoji više zakona kada postoji jednostavan poziv policiji, a kada je netko osuđen i osuđen, postoji više zakona nego kada postoji samo uhićenje. Čista sociologija prava objašnjava ovu razliku identificiranjem niza socioloških varijabli koje su povezane s promjenom količine zakona. To uključuje različite oblike društvenog statusa (poput bogatstva, integracije, kulture, tradicije, organizacije i uglednosti), kao i različite oblike socijalne distance (poput relacijske udaljenosti i kulturne distance). Dakle, to su aspekti društvene strukture slučajeva, pa stoga slučajevi u kojima su oba sudionika u sporu visokog statusa imaju različite društvene strukture — i tretiraju se drugačije — od slučajeva u kojima su uključeni sudionici u sporu niskog statusa. Bez obzira na to jesu li sporovi društveno bliski ili udaljeni jedni od drugih, određuje se i opseg prava koji privlači slučaj. Na primjer, jedno od predviđanja teorije je da unutar društva zakon izravno ovisi o udaljenosti između pojedinaca. Udaljenost odnosa odnosi se na količinu i intenzitet interakcije između stranaka, pa teorija predviđa da postoji više zakona u sukobima između stranaca nego u sukobima između bliskih osoba. Ovaj aspekt teorije objašnjava brojne činjenice, poput toga zašto se oni koji ubijaju strance kažnjavaju strože od onih koji ubijaju voljene osobe i zašto je vjerojatnije da će žene koje su stranci silovali prijaviti policiji.
Nedavno je Black otišao dalje od učenja kako se rješavaju sukobi i istražio podrijetlo samog sukoba. Moralno vrijeme otkriva uzroke sukoba ispravnog i pogrešnog u ljudskim odnosima.Pritom ova teorija koristi novi objašnjeni koncept-ideju kretanja u društvenom vremenu-i na taj način proširuje čisto sociološki pristup.
Black i drugi također su otišli dalje od sukoba i društvene kontrole kako bi razvili objašnjenja ideja,Black, Donald. 2000. "Dreams of Pure Sociology." Sociological Theory 18:343-367. grabežljivost,Cooney, Mark. 2006. "The Criminological Potential of Pure Sociology." Crime, Law and Social Change 46:58-60. društvene osiguranje,Michalski, Joseph H. 2003. "Financial Altruism or Unilateral Resource Exchanges? Toward a Pure Sociology of Welfare." Sociological Theory 21:341-358istraživanja,Jacques, Scott and Richard Wright. 2008. "Intimacy with Outlaws: The Role of Relational Distance in Recruiting, Paying, and Interviewing Underworld Research Participants." Journal of Research in Crime and Delinquency 45:22-38. i drugih oblika društvenog života. Na primjer, crna teorija ideja objašnjava sadržaj ideja njihovim društvenim strukturama. Baš kao što svaki sukob ima društvenu strukturu koja se sastoji od društvenih karakteristika argumenata i trećih strana, svaka ideja — svaka izjava o stvarnosti — ima društvenu strukturu koja se sastoji od karakteristika izvora, subjekta i publike. Na primjer, predmet ideje može biti blizu ili daleko od izvora: ljudi imaju ideje o članovima obitelji i prijateljima, kao i strancima. Subjekt također može imati visok ili nizak socijalni status: ljudi imaju ideje o senatorima i poslovnim ljudima, kao i o skitnicama iz "skid-Roea". Ali ideje se razlikuju ovisno o njihovim društvenim strukturama. Blackovo objašnjenje voluntarizma i determinizma, na primjer, kaže da će ideje o subjektima visokog statusa vjerojatno biti voluntarističke (pozivajući na slobodnu volju). Dakle, teorija bi predvidjela da će ljudi ponuditi voluntaristička objašnjenja senatori i biznismena i deterministička objašnjenja skitnica iz "skid-Roea".
Praktičari i znanstvenici Brojni društveni znanstvenici koristili su barem neke elemente teorijske strategije Black u svom radu, uključujući profesora M. P. Baumgartnera, Marian Borg, Bradlee Campbell, Mark Kuni, Ellis Godard, Allan Horvitz, Scott Jack , Marcus Condcar , Jason Manning, Joseph Michalski., Calvin Morrill, Scott Phillips, Roberta Seneschal de La Roche i James Tucker .
Kritika Dok su istaknuti društveni znanstvenici poput Randall Collins,Collins, Randall. 2002. "Black's Contributions to a General Theory of Conflict." Contemporary Sociology 31(6):655-658. Karen A. Cerulo,Cerulo, Karen A. 2002. "The Behavior of Culture ... Courtesy of Donald Black." Contemporary Sociology 31(6):652-655.David Skulli,Sciulli, David. 1996. "Response to Senechal—Courage and Care in "Blackian" Social Theory: A Word in Praise of Senechal de la Roche." Sociological Forum 11(1):129-133. i Jonathan H. TurnerTurner, Jonathan H. 2002. "Why are Elegant Theories Under-Utilized by Sociologists?" Contemporary Sociology 31(6):664-668. pohvaljeni aspekti čiste sociologije, ovaj je pristup također kritiziran. Kam K. Vong kritizira scijentizam čiste sociologije, David F. Greenberg njegovu upotrebu objašnjenja zakona pokrivanja, a Thomas J. Greenberg. Scheff - njegov pokušaj disciplinske čistoće.Wong, Kam C. 1995. "Black's Theory on the Behavior of Law Revisited." International Journal of the Sociology of Law 23(1):189-232.Douglas A. MarshallGreenberg, David F. 1983. "Donald Black's Sociology of Law: A Critque." Law and Society Review 17:337-368. nudi proširenu kritiku sustava. Marshall tvrdi da je, suprotno Blackovom navedenom cilju da sociologiju učini znanstvenijom, njegov pristup zapravo u suprotnosti sa suvremenim znanstvenim vrijednostima i praksama-tema koja se ponavlja Stephen TurnerMarshall, Douglas A. 2008. “The Dangers of Purity: On the Incompatibility of ‘Pure Sociology’ and Science” The Sociological Quarterly 49(2): 209-235.
Odgovor na kritiku Mark Kuni,Cooney, Mark. 1986. "Behavioural Sociology of Law: A Defence." The Modern Law Review 49:262-271. Allan Horvitz Horwitz, Allan. 1983. "Resistance to Innovation in the Sociology of Law: A Response to Greenberg." Law and Society Review 17:369-384. i Joseph MichalskiMichalski, Joseph. 2008. "The Social Life of Pure Sociology." The Sociological Quarterly 49:253-274. odgovorili su na neke specifične kritike čiste sociologije, dok Donald Black u "epistemologiji čiste sociologije",Black, Donald. 1995. "The Epistemology of Pure Sociology." Law and Social Inquiry 20:864-869. kao i u drugim radovimaBlack, Donald. 2000. "The Purification of Sociology." Contemporary Sociology 29:704-709. općenito je odgovorio na tvrdnje kritičara i pružio opsežnu obranu čisto sociološkog pristupa.
Primjećujući ideološku prirodu mnogih napada, Black kaže da je njegova teorija zapravo "politički i moralno neutralna".Black, Donald. 1995. "The Epistemology of Pure Sociology." Law and Social Inquiry 20:867. No, prema Blacku, to ipak izaziva politizirano neprijateljstvo zbog svoje nekonvencionalnosti: