Sjedinjene Američke Države, također se često koristi pokrata SAD (eng. United States of America, USA, U.S.), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu. Graniče na kopnu s Kanadom na sjeveru i Meksikom na jugu, dijele morsku granicu s Rusijom na zapadu i posjeduju skup teritorija širom svijeta. Država se sastoji od 50 saveznih država, koje imaju lokalnu autonomiju u skladu s federalnim sustavom. Državljane Sjedinjenih Američkih Država obično nazivamo Amerikancima.

Sjedinjene Američke Države nastale su deklaracijom trinaest britanskih kolonija 1776. godine, kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost.

S 9,83 milijuna km2 i preko 300 milijuna stanovnika, Sjedinjene Države su treća najveća zemlja na svijetu po ukupnoj površini, a treća po veličini kopna i broju stanovnika. Sjedinjene Države su jedna od etnički najraznovrsnijih zemalja na svijetu, što je posljedica masovne imigracije iz mnogih država, pogotovo za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata. Gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država je najveće u svijetu, s nominalnim BDP-om od 13 bilijuna dolara u 2006. godini (preko 25,5 % ukupnog svjetskog bruto društvenog proizvoda).

Naciju je osnovalo 13 bivših kolonija Velike Britanije koje su se prostirale duž atlantske obale. Proglasivši se „državama“ 4. srpnja 1776. godine usvojile su Deklaraciju nezavisnosti. Pobunjeničke države pobijedile su Veliku Britaniju u Američkom ratu za neovisnost, što je bio prvi uspješni rat neke kolonije za neovisnost. Federalna konvencija je 17. rujna 1787. godine usvojila danas važeći Ustav Sjedinjenih Američkih Država, a ratificirajući ga naredne godine, države su postale dijelovi jedinstvene republike. Povelja o pravima, sastavljena od deset ustavnih amandmana, ratificirana je 1791. godine.

U 19. stoljeću, SAD su prisvojile teritorije koje su pripadale Novoj Francuskoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Meksiku i Ruskom Carstvu, a izvršile aneksiju na Republiku Texas i Havaje. Sporovi između agrarnog juga i industrijskog sjevera povodom prava država i ekspanzije ropstva, doveli su do Američkog građanskog rata 1861. – 1865. Pobjedom Sjevera spriječena je trajna podjela zemlje, a potom i ukinuto ropstvo. Španjolsko-američki rat i prvi svjetski rat potvrdili su položaj SAD kao vojne sile. 1945. godine Sjedinjene Države su izašle iz Drugog svjetskog rata kao prva zemlja s nuklearnim oružjem, stalni član Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i osnivač NATO pakta. Završetkom hladnog rata i raspadom Sovjetskog Saveza, SAD su ostale jedina supersila, koja dominira u ekonomiji, politici, diplomaciji, kulturi i vojnoj sili, a samo za obranu troši preko 50 % svjetskih ulaganja.

Povijest

mini|Širenje teritorija SAD-a, 1810. – 1920. Kristofor Kolumbo je 1492. doplovio do Amerike i tako započeo europsku kolonizaciju. Misleći da je pronašao novi put za Indiju, on je pronašao novi kontinent. Na području današnjeg SAD-a živjelo je tada oko 1,5 milijuna Indijanaca. Do prve polovice 18. stoljeća osnovano je 13 kolonija na Istočnoj obali. Broj stanovnika do 1776. iznosi već oko 2,5 milijuna.

Sukobljavanje francuskih i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji kulminiraju Sedmogodišnjim ratom (1756. – 1763.), koji završava pobjedom Velike Britanije. Neugrožene od Francuza i Indijanaca, kolonije postaju sve manje ovisne o matičnoj zemlji, a 1775. počinje Američki rat za neovisnost. Dana 4. srpnja 1776. Kongres je objavio Deklaraciju neovisnosti. Amerikanci pod zapovjedništvom Georgea Washingtona 1781. konačno pobjeđuju britansku vojsku. Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1787. usvojen je Ustav, a Washington je izabran za prvog predsjednika, a dužnost je obnašao do 1797. mini|Predstavljanje Deklaracije o neovisnosti Kontinentalnom Kongresu. Naslikao John Trumbull 1817. – 1819.

Za predsjednika Thomasa Jeffersona (1801. – 1809.) SAD je značajno povećao teritorij kupnjom Louisiane od Francuza 1803. Pomorsko suparništvo s Velikom Britanijom kulminiralo je ratom (1812. – 1814.). Florida je kupljena od Španjolaca, a aneksija Teksasa 1845. izazvala je rat s Meksikom (1845. – 1848.), nakon čega SAD povećava teritorij Novim Meksikom i Kalifornijom, proširivši se do Tihog oceana.

Razlike između industrijskog Sjevera i poljoprivrednog Juga sve više jačaju, a kulminiraju izborom Abrahama Lincolna, protivnika ropstva, za predsjednika 1860. Južne države se odcjepljuju i osnivaju Konfederaciju te počinje Američki građanski rat (1861. – 1865.). Lincoln donosi proglas o ukidanju ropstva u južnim državama 1863., a rat završava pobjedom Sjevera odnosno Unije 1865., što konačno dovodi i do potpunog ukinuća ropstva u SAD-u.

Godine 1867. SAD kupuje od Rusije Aljasku za 7,2 milijuna dolara. U tri desetljeća nakon građanskog rata SAD postaje prva industrijska sila svijeta. Nakon rata protiv Španjolske (1898.) anektirala je Havaje, Portoriko, Filipine i učvrstila se na Kubi. Predsjednik Theodore Roosevelt intervenira u cijelom nizu država Latinske Amerike. Otvaranjem Panamskog kanala 1914. SAD postaje istaknuta svjetska sila sa stanovništvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92 milijuna.

U 1. svjetskom ratu SAD je isprva neutralan, ali 1917. ulazi u rat te doprinosi pobjedi Antante. Za predsjednikovanja Woodrowa Wilsona (1913. – 1921.) SAD ima odlučnu ulogu na mirovnoj konferenciji u Versaillesu. Godine 1929. izbija Velika gospodarska kriza (1929. – 1939.), koju ublažava predsjednik Franklin Delano Roosevelt (1933. – 1945.) politikom New Deala. Sa zemljama Latinske Amerike uspostavljeni su dobrosusjedski odnosi, evakuirani su Haiti, Nikaragva i Kuba, priznata je neovisnost Filipina.

SAD je u 2. svjetskom ratu isprva neutralan, ali nakon napada imperijalnog Japana 1941. ulazi u rat protiv sila Osovine u Europi i na Pacifiku. Baca atomsku bombu na Japan i prisiljava ga na kapitulaciju.

Bitan je čimbenik stvaranja NATO-a 1949. godine. Zaoštravaju se odnosi sa SSSR-om (hladni rat). SAD pomaže Južnu Koreju u Korejskom ratu (1950. – 1953.) Kubanska kriza izbija 1962. U srpnju 1969. američki astronauti spuštaju se na Mjesec. U šezdesetima i sedamdesetima dolazi do američke vojne intervencije u Vijetnamu i u Dominikanskoj Republici.

Od 1994. SAD se angažira u rješavanju sukoba na prostoru bivše Jugoslavije; potkraj 1995. posreduje u zaključenju Daytonskog sporazuma. Nakon raspada SSSR-a, SAD postaje jedina svjetska velesila.

Godine 1992. vojno intervenira protiv Iraka (Zaljevski rat) nakon iračke okupacije Kuvajta. Godine 1999. predvodi NATO-ve napade na SR Jugoslaviju radi rješenja Rata na Kosovu. George Walker Bush izabran je za predsjednika 2001. i 2004. Nakon terorističkog napada Al Qaide 11. rujna 2001., SAD vojno intervenira u Afganistanu.

Godine 2001. SAD i saveznici pokreću tzv. Rat protiv terorizma pod imenom operacija Trajna sloboda. Godine 2003. kreće operacija Iračka sloboda -– invazija na Irak. Saveznici okupiraju Irak, ali bivaju uvučeni u mukotrpan gerilski rat s iračkim gerilcima. U prosincu 2011. godine američka se vojska povlači iz Iraka.

Krajem 2000-ih SAD ostaje predvodnik NATO-a, održava vojnu prisutnost u više država (Japan, Južna Koreja, Bahrein, Katar, Njemačka i dr.) te ratuje u Afganistanu i Iraku.

Državno uređenje i politika

mini|Kapitol u Washingtonu

Vlast i politika Sjedinjenih Država zasnovane su na Ustavu Sjedinjenih Američkih Država, napisanom 1787. godine. Ustav iz 1787. je do danas dopunjen s nekoliko amandmana. Prvih deset su prihvaćeni nedugo poslije nastanka samog ustava. Grupno se nazivaju "Povelja o pravima" (Bill of Rights), a odnose se na osnovna prava državljana Sjedinjenih Američkih Država, kao što su pravo na slobodu govora i vjeroispovjesti.

SAD ima predsjednički sustav te je federalna demokracija, koja se sastoji od izvršne, zakonodavne i sudske vlasti. Izvršna vlast se sastoji od predsjednika i njegova kabineta, uz dodatak raznih državnih službi. Na čelu države i izvršne vlasti je predsjednik SAD-a (sadašnji 47. predsjednik je Donald Trump, koji obnaša dužnost od 2025. godine). Predsjednik SAD-a je predsjednik države i predsjednik vlade u jednoj osobi. Predsjednik SAD-a je također vrhovni zapovjednik oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država.

Zakonodavna vlast je Kongres Sjedinjenih Američkih Država, koji se sastoji od Zastupničkog doma (House of Representatives) i Senata (Senate). Zastupnici i senatori su podijeljeni po saveznim državama. U Domu Zastupnika svaka savezna država ima broj predstavnika razmjeran njenom broju stanovnika, dok u Senatu svaku državu zastupaju dva senatora. Broj zastupnika u Domu Zastupnika je 435. Senat trenutno čini 100 senatora.

Sudska vlast se sastoji od svih sudova u Sjedinjenim Državama. Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država ima devet sudaca, koji imaju doživotni mandat. Nakon smrti ili povlačenja suca, predsjednik SAD-a nominira novog suca, kojega se šalje Senatu koji bi ga trebao potvrditi.

Svaka savezna država u Sjedinjenim Državama ima svoju vladu, čije su granice moći ispod razine moći federalne vlade. Koje točno ovlasti svaka država može imati je tema mnogih rasprava u američkoj politici. Glavne političke stranke Sjedinjenih Država su Republikanska Stranka i Demokratska Stranka.

Sjedinjene Američke Države se ponose s najstarijim pisanim Ustavom na svijetu i, po danas važećem Ustavu, one se sastoje od 50 država s ograničenom autonomijom u kojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinih država te jednog saveznog područja. U nadležnost federacije spadaju sljedeća područja (spomenuta su najvažnija):

obrana federacije (vojska), vanjski poslovi, porezi (na saveznoj razini), monetarni sustav, poštanska služba.

Najviša tijela vlasti su Predsjednik, Kongres te Vrhovni savezni sud.

Zemljopis

mini|Mount Hood, neaktivan vulkan na sjeverozapadu Pacifika

Reljefne različitosti

Reljef SAD-a vrlo je raznolik i u njemu se izdvajaju četiri velike reljefne cjeline: Apalači, obalne ravnice, središnje nizine i Kordiljeri. Aljaska i Havaji izdvojeni su iz te podjele i obuhvaćaju se posebnim regionalnim pregledom.

Paralelno s istočnom obalom Atlantskog oceana pruža se paleozojski planinski lanac Apalača (Appalachians), bogat rudama, a posebice ugljenom. Tijekom duge geološke prošlosti Apalači su prilično zaravnjeni pa im najviši vrh dopire do samo 2045 metara. mini|Bjeloglavi orao je prikazan na grbu SAD-a. Zaštita ove ugrožene vrste spasit će je od istrebljenja. Uz obale Atlantskog oceana prostiru se obalne ravnice. Obalna ravnica uz Meksički zaljev kao klin se zabija 900 km uz Mississippi do ušća rijeke Ohio. Obalna ravnica uz Atlantski ocean blago se spušta od obronaka Apalača prema Atlantskom oceanu. Između tih dviju obalnih ravnica nalazi se reljefna posebnost, 640 km dug vapnenački poluotok nastao u tercijaru – Florida. Na niskom poluotoku prostrane su močvare. Na cijelom prostoru između Apalača i Stjenjaka rasprostire se širok prostor središnjih ravnica oko porječja Mississippija, koji je u južnom dijelu širok oko 2000 km, a u sjevernom 3000 km. Cijeli taj prostor nije homogen pa se izdvaja: istočni prijelazni pojas, koji se nalazi neposredno uz Apalače i uz blagi pad prema zapadu prostire se do rijeke Mississippi; ravničarski prostor uz Velika jezera ima oblik trokuta čije su stranice rijeke Ohio i Missouri te Velika jezera; relativno nizak ravnjak Ozark- Ouachita umetak je prekambrijskih i paleozojskih stijena, koji strši iz mlađim sedimentima zatrpanih ravnica, a geološki je nastavak Apalača. Bogat je rudama ali nema ugljena;