Herrnhut (Gornjolužičkosrpski: Ochranow, češki: Ochranov, gornjolužički: Harrnhutt) je grad s oko 6.000 stanovnika u okrugu Görlitz, Gornja Lužica, istočna Saska, Njemačka. Grad je uglavnom poznat kao mjesto podrijetla zajednice Moravske Crkve koju je 1722. osnovao Nicolaus Ludwig, grof von Zinzendorf.

Godine 2016. Zajednica protestantskih crkava u Europi dodijelila je gradu počasnu titulu „Europski grad reformacije”, a 2024. godine Herrnhut je prepoznat kao dio trsnasnacionalne UNESCO-ve svjetske baštine poznate kao „Naselja Moravske crkve” jer svjedoči o viziji Moravske crkve, koja je bila pionir egalitarističke filozofije inspirirane konceptom „idealnog grada“ (jedinstven, koherentan urbani dizajn i demokratska organizacija naselja)Naselja Moravske crkve na službenim stranicama UNESCO-a Pristupljeno 14. srpnja 2025. mini|center|600px|Herrnhut s mrežastim grobljem Gottesacker u sredini Zemljopis

Herrnhut se nalazi između većih gradova Löbaua i Zittaua u brdovitom predgorju Žitauskih planina na Petersbachu, najdužem izvoru Pließnitza, pritoke Lužičke Nise. Naselje je na cesti Bundesstraße 178 i na željezničkoj pruzi Zittau-Löbau, oko 10 km jugoistočno od Löbaua, 15 km sjeverozapadno od Zittaua i 25 km jugozapadno od glavnog grada okruga Görlitza .

Povijest

mini|lijevo|Herrnhut 1765. Herrnhut na „Hut(s)bergu”, u blizini Berthelsdorfa, osnovan je zahvaljujući velikodušnosti i osobnoj predanosti Nikolausa Ludwiga, grofa von Zinzendorfa. Naime, 1722. on je pružio utočište „Češkoj braći” (također „Moravska braća”), vjerskim izbjeglicama husita iz Moravske, na svom imanju Berthelsdorf. Spomen-kamen u Eulbuschu obilježava početak izgradnje naselja 17. lipnja 1722.Herrnhut i Herrnhutska uzvisina, Udruga planinara i planinara Dresdena, 22. listopada 2017., str. 5. (PDF; 2,1 MB) Pristupljeno 14. srpnja 2025.

Privlačnost rada i života ove nove zajednice brzo je dosegla ljude iz drugih crkava. To se uvelike moglo pripisati grofu Zinzendorfu, koji je dalje razvio svoju teologiju pod utjecajem pijetizma i oporučno (1760.) ostavio dvorac i imanje Češkoj braći.

Zbog imigracije, Herrnhut je postao administrativna općina krajem 18. stoljeća. Neovisnost je stekao 1895., a gradska prava dobio je 1929. godine .

Dana 9. svibnja 1945., dan nakon završetka Drugog svjetskog rata u Europi, veliki dio zgrada u Herrnhutu postao je žrtvom požara koji su podmetnuli sovjetski vojnici.Povijest Herrnhuta i njegovih okruga: 1945., herrnhut.de Pristupljeno 14. srpnja 2025.

Nakon ujedinjenja Njemačke susjedne općine su pripajane općini Herrnhut (Ruppersdorf 1994., Strahwalde 2010., Großhennersdorf 2011.i Berthelsdorf 2011.),Digitales Historisches Ortsverzeichnis von Sachsen Pristupljeno 14. srpnja 2025. zbog čega je broj stanovnika ove općine u ovom razdoblju utrostručen.

Stanovništvo mini|lijevo|400px|Razvoj stanovništva Herrnhuta od 1834. do 2017. prema priloženoj tablici: Godina 1834. 1871. 1890. 1910. 1925. 1939. 1946. 1950. 1964. 1990. 2000. 2010. 2012. 2015. 2016. 2017. 2022. 2024. Broj stanovnika 899 1092 1.139 1.364 1.664 1.627 2.024 2.025 1.808 1.754 2.842 4.963 6.336 6.097 6.033 5.981 5.849 5.695

Sredinom 19. stoljeća broj stanovnika porastao je na preko 1000, a nakon Drugog svjetskog rata dosegao je više od 2000. Od 1950-ih došlo je do pada broja stanovnika, što je nadoknađeno uključivanjem susjednih općina.

Znamenitosti mini|Zračni pogled na Gottesacker groblje s Herrnhutom u pozadini. Danas je Herrnhut turistička atrakcija sa starom gradskom jezgrom, Moravskom crkvom sa svojom svjetlom, jednostavnom i impresivnom dvoranom i posebnim grobljem koji privlače tisuće turista svake godine. Njegova je dobro očuvana arhitektura je jedan od razloga zašto je 2024. upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Herrnhut ima crkvu i dva muzeja, uključujući muzej lokalne povijesti. Središte je svjetske Moravske Crkve (Unitas Fratrum, njem. Brüder-Unität ili Brüdergemeine). Bivši željeznički kolodvor Herrnhut na ukinutoj željezničkoj pruzi Zittau–Löbau pretvoren je u umjetničku galeriju.

Izvori

Vanjske poveznice

Službena web-stranica mjesta

Kategorija:Naselja u Njemačkoj Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj