Orao je bila obitelj 8-bitnih kućnih mikroračunala koje je konstruirala i proizvodila hrvatska tvrtka PEL Varaždin, dok je marketing i prodaju vršila hrvatska tvrtka Velebit Informatika. Orao je bilo standardno računalo u osnovnim školama u Hrvatskoj između 1985. i 1991.
Povijest
Glavni konstruktor Orla bio je Miroslav Kocijan, koji je prije ovog računala konstruirao osnovnu matičnu ploču za Galeb, radnog imena YU101. Galeb je bio nadahnut računalima Compukit UK 101, Ohio Scientific Superboard i Ohio Scientific Superboard II koja su se pojavila u Ujedinjenom Kraljevstvu i u SAD-u 1979. i koja su bila jeftinija nego Apple II, Commodore PET ili TRS-80. Zato je ime bilo YU101, kao pandan UK 101. Potaknut izazovom Ante Lauca, Miroslav Kocijan je počeo razvijati računalo koje je trebalo biti naprednije od Galeba s manje komponenti, jednostavnije za proizvodnju, boljim grafičkim performansama te prihvatljivom cijenom. Radni naziv novog projekta bio je YU102.
Odabir mikroprocesora Kao osnovni procesor zadržao je poznati mikroprocesor MOS Technology 6502 te ostala svojstva kućnih računala: ugrađeni BASIC i monitor. Izborom mikroprocesora MOS6502 arhitektura Orla je bila ograničena brzinom i memorijom, no dobilo se na cijeni jer ovaj mikroprocesor je bio dostupan i jeftin. Inače YU102 je prvotno bio zamišljen da koristi noviji i bolji mikroprocesor Motorola 6809 (ovaj procesor koristio je velško računalo Dragon 32 i Dragon 64), no zbog cijene ova ideja je bila odbačena.
Projektni tim Miroslav Kocijan uspio je skupiti oko sebe grupu ljudi koji su pomogli u razvijanju elektronskih komponenti i softvera. Kocijan je imao zamisao komercijalizirati Orla, te je uspio uvjeriti Rajka Ivanušića, direktora PEL-a, da podrži tu zamisao. Ovo je bila dobra ideja jer u ranim 1980-tim u svijetu započela je konjukcija na tržištu mikroračunala. Zbog velike potražnje te mladog i nerazvijenog tržišta mnoge tvrtke vidjele su priliku i zato je između ranih 1980-tih do ranih 1990-tih postojalo mnogo različitih modela. Na tržištu bivše Jugoslavije gdje je nabava kućnih računala bila onemogućena zbog visokih carina te zbog niske platežne moći građana, a školama nabava računala bila nedostižna, ideja o masovnoj proizvodnji kućnog računala imala je smisla.
Tržišna konkurencija
Na jugoslavenskom tržištu postojalo je nekoliko kućnih računala domaće proizvodnje krajem 1984. i početkom 1985.: srpsko računalo Galaksija koje je bilo dostupno u kit verziji; kupac je trebao sam zalemiti sve komponente i napraviti svoje kućište, Pecom 32 (Srbija), Iskra Partner (Slovenija), Gorenje Dialog (Slovenija). Krajem 1984. na tržištu su počeli izlaziti prvi računalni časopisi: Moj mikro (Slovenija), Računari u vašoj kući (Srbija, prvi broj je sadržavao planove za Galaksiju), te Mr Revija za mala računala (Hrvatska). Inače prvo jugoslavensko kućno računalo bio je Ivel Ultra, a njegovim stopama je slijedio Galeb, koji se proizveo u 250 primjeraka, kao prethodnica serijske proizvodnje Orla koja je započela krajem ljeta 1984.
Serijska proizvodnja i cijena
Cijena Orla MR102 bila je bila zamišljena oko 55.000 dinara, no cijena je porasla na 80.000 dinara prilikom izlaska na tržište. Kako su jedine uvozne komponente bili integrirani krugovi koje je bilo teško nabaviti u Jugoslaviji zbog restriktivne monetarne politike tadašnje države, PEL Varaždin je zaradom od prodaje pletenih košara na stranim tržištima financirao uvoz ovih komponenti po veleprodajnim cijenama, što je omogućavalo jeftiniji finalni proizvod. Problemi su postojali u serijskoj proizvodnji i najviše problema bili su u kvaliteti izrade kućišta, tipkovnice, te problemi oko izvora napajanja (pretjerano zagrijavanje). Nedostatak softvera
S obzirom na to da Orao nije bio kompatibilan ni s jednim kućnim računalom tog vremena, softver je bio deficitaran jer tada nije postojalo dovoljno sofverskih tvrtki ni pojedinaca koju su radili softver za Orao.
Arhitektura mini|desno|250px|Monitor računala marke Orao.
Arhitektura Orla MR102 bila je zasnovana na sljedećim komponentama: mikroprocesor MOS 6502, ugrađeni BASIC i monitor, malu osnovnu memoriju u Orlu 16K, RS-232 međuspojnik, crno-bijelu grafiku, rubni spojnik za proširenje. Grafiku je kontrolirao posebni hardverski sklop, a ne glavni mikroprocesor kao što je to bio slučaj kod mnogih kućnih računala, jer Kocijanova namjera bila je stvoriti grafičko računalo slično Xerox Altu ili Apple Macintoshu, tj. koristio je bitmapnu grafiku. Kod bitmapne grafike svaka upaljena točkica je predstavljena jednim bitom, tako da grafička rezolucija od 256x256 točkica - 65,636 bita odnosno ili 8K, ako je grafika samo crno bijela. Nadalje, rezolucija 256x256 bila je izabrana radi ostvarivanja kockastih točkica, što je omogućavalo lako pisanje grafičkih programa. Rezolucija teksta je 32x32 i svaki je znak bio ispisan u polju 8x8, no zapravo znakovi su bili napisani u formatu 7x5. Konstruktori Orla otišli su korak dalje u svojim nastojanjima da stvore računalo koje se moglo puno lakše proširiti, priključiti na pisač te povezati s vanjskim svijetom sa serijskim međuspojem RS-232.
Memorijska mapa
0000 - 00FF - Zero page, nulta stranica (256 byte) 0100 - 01FF - Stack, stog (256 byte) 0200 - 03FF - područje za sistem (512 byte) 0400 - 5FFF - korisnički RAM (23K) 6000 - 7FFF - video RAM (8K) 8000 - 9FFF - sistemske lokacije (8K) A000 - AFFF - proširenje (1K) B000 - BFFF - DOS (1K) C000 - DFFF - BASIC ROM (8K) E000 - FFFF - sistemski ROM (8K)
Kontrolne tipke
CTRL+L brisanje ekrana CTRL+G zvučni signal "beep" CTRL+F briše tekst od kursora do kraja ekrana CTRL+H pomiče kursor za jednu kolonu u lijevo CTRL+K pomiče kursor za jedan red gore CTRL+I pomiče kursor za jednu kolonu u desno CTRL+J pomiče kursor za jedan red dolje CTRL+V uključuje/isključuje zvučnu signalizaciju pritiska tipke CTRL+E briše tekst od kursora do kraja linije CTRL+B uključuje pisač CTRL+U isključuje pisač CTRL+D postavlja kursor na početak ekrana "Home" CTRL+M postavlja kursor na početak reda CTRL+C prekid izvođenja programa "Break" PF1 mala/velika slova PF2 pokretanje pisača PF3 ispis znakova inverzno PF4 "COPY" tipka
Modeli mini|desno|Reklama za Orao MR102 (Svet kompjutera, listopad 1984.) U reklami koja se pojavila u Svetu kompjutera u listopadu 1984. godine, Orao MR102 imao je sljedeća tehnička svojstva koja su bila drugačija nego od Orla koji je ušao u serijsku proizvodnju:http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=&page=40&all=SK_84_10 Reklama za Orao MR102 u Svet Kompjutera, listopad 1984. str. 40
Mikroprocesor: MOS Technology 6502 Takt: 1MHz Memorija: 8-32kB RAM Zaslon: bitmapna grafika u 256x128 točaka (monokromna) tekst 32x16 Zvuk: 1 kanal 5 oktava, kroz ugrađeni zvučnik Tipkovnica: QWERTZ - ukupno 55 tipki Programski jezici: ugrađeni Orao Basic, Monitor te Assembler i Disassembler za 6502 Ulazno/izlazni međusklopovi: kasetofon DIN-5, izlaz za televiziju, kompozitni izlaz, tipka za RESET, RS-232 DIN-5, rubni izlaz za proširenje Programska podrška: BASIC, Mini-Pascal, Assembler, Monitor
Orao MR102 - serijska proizvodnja
Mikroprocesor: MOS Technology 6502 Takt: 1MHz Memorija: 16kB RAM (proširivo do 32kB dodavanjem memorijskih kola u prazna podnožja na matičnoj ploči), 16kB ROM Zaslon: cjelovito grafički stroj, a tekst mod je emuliran u firmwareu. bitmapna grafika u 256x256 točaka (monokromna) tekst 32x32 (emuliran) Zvuk: 1 kanal 5 oktava, kroz ugrađeni zvučnik Tipkovnica: QWERTZ - ukupno 61 tipka (od kojih su 4 funkcijske tipke + 4 tipke za smjer) Programski jezici: ugrađeni Orao Basic v 1.2, Monitor te Assembler i Disassembler za 6502 Ulazno/izlazni međusklopovi: kasetofon DIN-5, izlaz za televiziju, kompozitni izlaz, tipka za RESET, RS-232 DIN-5, rubni izlaz za proširenje Dimenzije: 420x230x70mm Napajanje: 9V - 5V stabilizirano, 600mA Brzina prijenosa na kasetofonu: od 300 do 9600 bauda Uz Orla bila je distribuirana je i kazeta s programima. Na kazeti je bilo nekoliko videoigri: Jamb, Strip poker, Simulator leta, Space Invaders, Breakout (Arkanoid), igra asocijacije, te još nekoliko demoprograma
Orao 32 i Orao 32K tvornička proširena RAM na 32 kB
Vanjske jedinice i produžetci
PEL-EXT-02 jednostrana disketna jedinica 5 1/4" (100 kB po stranici diska) pisač s RS-232 međuspojnikom PEL P-40 ili PEL P-80 Kasetofon: DIN-5 priključak (raspored iglica: 1. ulaz u kasetofon (MIC), 2. GND (masa) 3. izlaz u kasetofon (PHONO), 4. i 5. nisu spojeni) Zaslon PEL c/b 12" Prošireni basic (1986.), kit s 2 x 8 kB ROM u koji je koštao 7.000 dinara, ako bi se orignalni romovi poslali nazad u PEL. S proširenim BASIC-om dodane su sljedeće naredbe: OPENW, CLOSEW, OPENG, CLOSEG, LETTER, SMOVE, MOVE, DRAW, MODE, PLOT, CIR, RATE, PTR, PDL, CHAR, SOUND, CUR, VDU, EXIT. S novim ROMovima kupci su dobili novu knjigu s uputstvima za nove naredbe, te kasetu s programom Convert, za prevođenje programa napisani u Orao Basic v1.2 u prošireni BASIC.
Konstruktorski tim Miroslav Kocijan je osmislio originalnu konstrukciju.
Upotreba
Orao je bilo standardno računalo u osnovnim školama u Hrvatskoj između 1985. i 1991., i računalo koje je bilo u mnogim amaterskim radio klubovima diljem Hrvatske. Kao kućno računalo nije bilo toliko rasprostranjeno zbog nedostatka programske podrške.
Softver
Ime IgreAutor/IzdavačAjnc PEL SoftAvion Emil Herceg / Igor KosBoulder DashN.Mihailović / M.Đapjas Breakout Stan Rimox SoftwareBrojke Crvič PEL SoftEagle KMI BorovoFigure Chess KMI Borovo Internacional KarateKMI BorovoJugador Mario Vuletić Jumping Jack KMI Borovo Kuki KMI BorovoLabirint Bibi Soft Labirint MMagični Kvadrat Ranogajec / Korpar Manic Miner Nenad MihailovićMatch Fishing KMI BorovoMemo PEL SoftNevidljivi Suzy SoftObelix KMI BorovoOthello Saša Ivković Pac-Man Saša Ivković Pomorska Bitka Pčelica MajaReversi Sokoban J.P.Space Invaders PEL SoftStrip Ajnc Ž.BistrovićStrip Game AincKMI BorovoUkleti DvoracZid PEL Soft
Zanimljivosti
Računalo se nakon uključivanja ili resetiranja budilo u monitoru, iz kojeg se u Basic prelazilo na dva načina:
- naredba BC je pokretala Basic i brisala RAM memoriju, od engleskog Basic Cold start;
- naredba BW je pokretala Basic bez brisanja RAM memorije, od engleskog Basic Warm start, u kojem slučaju je korisnik nakon resetiranja računala mogao nastaviti raditi na programu koji je već bio u memoriji.
Knjige i priručnici
Damir Muraja, Orao: uvod u rad i programiranje, Narodna tehnika Hrvatske, Zagreb, 1988. Ivan Pongračić, Branko Zebec, Mikroračunalo Orao 102: priručnik, Velebit OOUR Informatika – PEL OOUR Elektronika, Zagreb, 1985.
Galerija
Retro scena i emulatori