Soulamea rigaultii, vrsta grma iz porodice gorkuničevki. Endemičan je za Novu KaledonijuKew, pristupljeno 19. srpnja 2026. Ime Vrsta je nazvana u čast francuskog botaničara Françoisa Rigaulta, istraživača flore Nove Kaledonije.Quatre nouvelles espèces de Soulamea (Simaroubaceae) de Nouvelle-Calédonie, pristupljeno 19. srpnja 2026. Morfologija Soulamea rigaultii je slabo razgranjen grm visok oko 3–4 m.
Listovi su neparno perasti, sastavljeni od 3–7 liski i skupljeni prema vrhovima grana. Lisna os dlakava je i duga 7–17 cm. Peteljčice završne liske duge su više od 5 cm, dok su peteljčice ostalih liski duge 1–2 cm. Plojke su široko jajaste, duge 4,5–10,5 cm i široke 2,5–6 cm, zaobljena vrha, blago valovita ruba i kožaste. Na licu su rijetko dlakave, a na naličju gusto obrasle kratkim, uspravnim i čvrstim dlačicama, osobito duž žila. Imaju 8–12 parova bočnih žila, koje su na naličju istaknute, a na licu udubljene; sitnije žile dobro su vidljive na naličju.
Cvatovi su dugi 15–25 cm i nadvisuju listove. Cvjetovi su sitni, žuti, tro-, četvero- ili peteročlani, na stapkama dugima 2,6 mm.
Lapovi su slobodni, trokutasti, dugi 1–2 mm i široki 0,25–0,5 mm, dlakavi. Latice su slobodne, duguljaste i povijene unatrag, duge 1,5–2 mm i široke oko 0,3 mm.
Muški cvjetovi imaju 7–8 žutih prašnika. Prašničke niti duge su 0,7–1,2 mm, a prašnice oko 0,5 mm.
Mladi plodovi su kratko dlakavi. Zreli plodovi dugi su 1–2 cm i široki 1–2,5 cm, a sjemenke 5–7 × 3–4 mm.
Cvjetanje započinje u listopadu, a plodovi se razvijaju tijekom ostatka godine. Vrsta je endemična za južnu Novu Kaledoniju, gdje raste u nizinskim vazdazelenim šumama na periodično plavljenim aluvijalnim tlima.
Od vrste Soulamea muelleri razlikuje se naboranim i više ili manje naborano-nabranim listovima te izraženim bočnim žilama na naličju. Izvori
Kategorija:Soulamea