James Sidney Edouard, baron Ensor (13. travnja 1860., Ostende – † 19. studenog 1949., Ostende) je bio belgijski slikar i grafičar povezan s umjetničkom skupinom Les XX (postimpresionizam) koji je izvršio značajan utjecaj na ekspresionizam i nadrealizam.
Životopis mini|lijevo|200px|Ensor ispred Kristova ulaska u Bruxelles u svojoj kući u Ostendeu 1940-ih. Ensorov otac, James Frederic Ensor, bio je Englez rođen u BruxellesuFarmer 1976., str. 7. koji je studirao inženjerstvo u Engleskoj i Njemačkoj.Kronologija Ensorova životopisa, Ensor Advisory Committee Pristupljeno 20. srpnja 2026. Ensorova majka, Maria Catherina Haeghman, bila je Belgijanka koja je držala malu trgovinu suvenira s porculanom i maskama. Ensor je bio siromašan učenik i napustio je školu s 15 godina kako bi bio šegrt kod dvojice lokalnih slikara. Od 1877. do 1880. pohađao je Kraljevsku akademiju likovnih umjetnosti (Académie Royale des Beaux-Arts) u Bruxellesu, gdje mu je jedan od kolega iz razreda bio Fernand Khnopff. Od 1880. do 1917. imao je atelje na tavanu roditeljske kuće, a prvi put je izložio svoja djela 1881. godine. Veći dio života proveo je u Ostendeu i vrlo malo je putovao, tek tri kratka putovanja u Francusku, dva u Nizozemsku 1880-ih i četverodnevno putovanje u London 1892. god.Becks-Malorny 2000., str. 94.
Tijekom posljednjeg desetljeća 19. stoljeća većina njegovih djela odbačena je kao skandalozna, posebno njegova slika Kristov ulazak u Bruxelles iz 1889., ali njegove su se slike nastavile izlagati i postupno je stjecao prihvaćanje i slavu. Godine 1895. njegovu sliku Dječak sa svjetiljkom (1880.) otkupio je Kraljevski muzej likovnih umjetnosti Belgije u Bruxellesu, a u istom je gradu imao i svoju prvu samostalnu izložbu.Becks-Malorny 2000., str. 95. Do 1920. sudjelovao je na velikim izložbama, belgijski kralj Albert I. dodijelio mu je titulu baruna( 1929., a skladatelj Flor Alpaerts posvetio mu je svoju Suitu Jamesa Ensora. God. 1933. odlikovan je lentom Legije časti. Iako se u prvom desetljeću 20. stoljeća njegov opus novih djela smanjivao kako se sve više koncentrirao na glazbu. Naime, unatoč tome što nije imao formalnu glazbenu naobrazbu, bio je vješt improvizator na harmoniju i provodio je mnogo vremena svirajući za svoje goste.Becks-Malorny 2000., str. 91.
Protiv savjeta prijatelja i riziku od bombardiranja, ostao je u Ostendeu tijekom Drugog svjetskog rata. U starosti je bio istaknuta osoba među Belgijancima, a njegova svakodnevna šetnja učinila ga je poznatim u Ostendeu. Umro je u gradu nakon kratke bolesti 19. studenog 1949. godine.
Djelo
mini|lijevo|Kristov ulazak u Bruxelles, 1888., Muzej J. Paula Gettyja, L.A. Isprva pod utjecajem impresionista, radio pod utjecajem Degasa i Renoira,Ensor, James, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2026. Pristupljeno 20. srpnja 2026. njegova paleta boja kasnije se razvedrila, a on je favorizirao sve neobičnije teme. Slike poput Skandaliziranih maski (1883.) i Kostura koji se bore oko obješenog čovjeka (1891.) prikazuju figure koje nose groteskne maske inspirirane onima koje su se prodavale u majčinoj suvenirnici tijekom godišnjeg karnevala u Ostendeu (sličan slavnom karnevalu u Bincheu). Od realističnih portreta, marina i pejzaža prešao na halucinantno-fantastične prizore nastavljajući flamansku tradiciju Hieronymusa Boscha i Pietera Bruegela st. Teme poput karnevala, maski, lutaka, kostura i fantastičnih alegorija dominantne su u Ensorovom zrelijem radu. U svom ateljeu odijevao bi kosture i prikazivao ih u šarenim i enigmatičnim scenama na platnu, a maske je koristio i za kazališni efekt u svojim mrtvim prirodama. Privučen oblicima, jarkim bojama i potencijalom za psihološki utjecaj maski, stvorio je format u kojem je mogao slikati s potpunom slobodom.van Gindertael 1975., str. 114.
Četiri godine između 1888. i 1892. označavaju prekretnicu u Ensorovom radu. Tada je prihvatio religiozne teme, često Kristove muke, koje je interpretirao kao osobno gađenje prema nečovječnosti svijeta. Godine 1888. izradio je četrdeset pet bakroreza, kao i svoju najambiciozniju sliku, golemi Kristov ulazak u Bruxelles,Farmer 1976., str. 32. koja se drži pretečom ekspresionizma 20. stoljeća.Kristov uzak u Bruxellesu 1889., Muzej J. Paula Gettyja, arhivirano iz izvornika 6. veljače 2012. Pristupljeno 20. srpnja 2026.
Ensor je bio plodan i uspješan grafičar. Tijekom svoje karijere stvorio je 133 bakropisa i suhih igli, od kojih je 86 nastalo između 1886. i 1891. godine, tijekom vrhunca Ensorovog najkreativnijeg razdoblja.Swinbourne 2009., str. 20.
Dok je Ensor stjecao priznanje krajem 19. stoljeća, njegov je stil omekšao i počeo je manje slikati. Agresivni sarkazam i skatologija koji su karakterizirali njegov rad od sredine 1880-ih nadalje bili su manje vidljivi u njegovim rijetkim novim kompozicijama, dok se većina njegovih djela sastojala od umjerenih ponavljanja njegovih ranijih djela.Becks-Malorny 2000., str. 87.-88. Značajna djela iz Ensorovog kasnog razdoblja uključuju Smrt umjetnikove majke (1915.), dominantnu sliku samrtne postelje njegove majke s istaknutim bočicama lijekova u prvom planu, i Zli vivisektori (1925.), žestok napad na one koji su odgovorni za korištenje životinja u medicinskim eksperimentima.
Iako se distancirao od drugih umjetnika svog vremena, značajno je utjecao na Felixa Nussbauma, Kleea, Emila Noldea, Georgea Grosza, Alfreda Kubina, Wolsa, i druge ekspresioniste i nadrealiste 20. stoljeća.
Literatura Becks-Malorny, Ulrike, James Ensor, Taschen, Köln, 2000. Farmer, John David, Ensor, George Braziller, New York, 1976. Swinbourne, Anne, James Ensor, MoMA, New York, 2009. van Gindertael, Roger, Ensor, New York Graphic Society Ltd., Boston, 1975.
Izvori
Ovaj članak je djelomice preuzet iz članka na španjolskoj Wikipediji pod naslovom James Ensor (vidi povijest promjena).
Vanjske poveznice Ensorova galerija djela
Kategorija:Belgijski slikari Kategorija:Slikari postimpresionizma Kategorija:Slikari simbolizma Kategorija:Slikari ekspresionizma