Zea mays subsp. mays je tipska podvrsta kukuruza čije je prirodno područje rtasprostranjenosti bio sjever meksičke države Guerrero. Danas je rasprostranjen po svim naseljenim kontinentima.<ref name=Kew, pristupljeno 22. srpnja 2026." Morfologija Z. mays subsp. mays snažna je jednogodišnja trava, obično visoka 1–5 m. Stabljika je čvrsta i puna, s malo postranih izdanaka, a pri osnovi često razvija potporne korjenove.
Lisni rukavci mogu biti goli ili dlakavi. Ligula je opnasta, duga približno 2,5–8 mm. Plojke su linearne, duge oko 20–160 cm i široke 3–10 cm, gole ili dlakave.
Muški cvat razvija se na vrhu stabljike kao velika metlica, duga približno 20–35 cm. Sastoji se od 3–40 grozdastih ogranaka. Ogranci nemaju bazalni sloj za odvajanje, pa se pri dozrijevanju ne raspadaju. Glavni vršni ogranak uspravan je i deblji od bočnih. Muški klasci dugi su 7–12 mm, a njihove stapke 2–5 mm.
Ženski cvat razvija se pojedinačno na postranoj grani i tvori veliku, zbijenu, vlaknastu i mnogorednu klipastu tvorevinu, odnosno klip. Obavijen je s osam ili više velikih lisnatih komušina. Članci osi klipa ne odvajaju se pri dozrijevanju.
Ženski klasci sjedeći su i raspoređeni u približno 8–30 uzdužnih redova. Kupulaste udubine osi klipa, u koje su klasci djelomično uronjeni, zakržljale su i više ili manje skrivene. Donja pljevica opnasta je i neprozirna.
Plod je gola krupa, odnosno zrno. Broj kromosoma iznosi 2n = 20.
Podvrsta potječe iz Meksika, ali je danas jedna od najraširenijih uzgojenih biljaka na svijetu. Uzgaja se od nizina do približno 3000 m nadmorske visine.<ref name=WFO, pristupljeno 22. srpnja 2026."
Kukuruz pokazuje golemu raznolikost oblika klipa i zrna. Poljoprivredne sorte tradicionalno se razvrstavaju u skupine poput:
brašnastog kukuruza kokičara šećerca zubana tvrdunca.
Galerija
Sinonmi Heterotipski:
Izvori
Kategorija:Kukuruz (biljni rod)