Nikola Vladimir (Metković, 5. studenoga 1980.) hrvatski je znanstvenik, sveučilišni profesor i stručnjak iz područja brodogradnje i pomorskoga inženjerstva. Redoviti je profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi Katedru za strojeve i uređaje plovnih objekata, te član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za tehničke znanosti od 2026. godine.

Njegov znanstveni rad obuhvaća razvoj numeričkih metoda za analizu brodskih i pomorskih konstrukcija, energetsku učinkovitost i održivost brodova, alternativne brodske pogone, sigurnost pomorskih sustava te dekarbonizaciju pomorskoga prometa. Autor je više od 350 znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima i zbornicima te voditelj ili suradnik brojnih domaćih i međunarodnih istraživačkih projekata.

Životopis

Nikola Vladimir rođen je 5. studenoga 1980. godine u Metkoviću. U rodnome je gradu završio osnovnu školu i prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Studij brodogradnje upisao je na Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirao 2007. godine. Doktorski studij završio je na istome fakultetu te je 2011. obranio doktorski rad pod naslovom Hidroelastičnost i dinamička izdržljivost velikih kontejnerskih brodova.

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje zaposlen je od siječnja 2008. godine. Tijekom akademske karijere prošao je sva nastavna i znanstvena zvanja – od asistenta do redovitoga profesora. Od 2013. do 2017. bio je voditelj Laboratorija za brodske strojeve i uređaje plovnih objekata, a od 2017. predstojnik je Katedre za strojeve i uređaje plovnih objekata Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku.

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu izvodi nastavu na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima iz područja brodskih strojeva, brodskih energetskih sustava, projektiranja brodova i numeričkih metoda u brodogradnji. Sudjelovao je u razvoju više novih kolegija povezanih s održivim pomorstvom i zelenim tehnologijama.

Mentor je brojnih završnih i diplomskih radova te doktorskih disertacija, a njegovi studenti redovito sudjeluju u domaćim i međunarodnim istraživačkim projektima koje vodi njegova istraživačka skupina. Kao voditelj Katedre za strojeve i uređaje plovnih objekata posebno potiče povezivanje znanstvenih istraživanja s potrebama brodogradilišta, pomorske industrije i državnih institucija.

Osim nastavnog i istraživačkog rada, sudjelovao je u radu brojnih fakultetskih odbora i povjerenstava. Dugogodišnji je predsjednik Povjerenstva za međunarodne projekte Fakulteta te je aktivno sudjelovao u razvoju međunarodne suradnje i uključivanju Fakulteta u europske istraživačke programe.

U sklopu znanstvenoga usavršavanja više je puta boravio na uglednim inozemnim ustanovama. Usavršavao se na Instituto Superior Técnico u Lisabonu, na Pusan National University u Busanu te u istraživačkom odjelu klasifikacijskog društva Bureau Veritas u Parizu. Boravci u inozemstvu bili su usmjereni na razvoj numeričkih metoda, analizu brodskih konstrukcija, energetsku učinkovitost brodova i primjenu suvremenih računalnih metoda u brodogradnji.

Znanstveni rad

Znanstveni rad Nikole Vladimira usmjeren je na područje brodogradnje, pomorskoga inženjerstva i održivoga pomorskog prometa. Posebno se bavi numeričkim modeliranjem brodskih i pomorskih konstrukcija, hidroelastičnošću, međudjelovanjem fluida i konstrukcije, vibracijama, zamorom materijala, procjenom sigurnosti i pouzdanosti te razvojem energetski učinkovitih i okolišno prihvatljivih brodova.

Među područjima njegova istraživanja posebno se ističu razvoj brodskih energetskih sustava, primjena alternativnih goriva u pomorstvu, projektiranje plovila s niskim emisijama stakleničkih plinova, cjeloživotna analiza (LCA i LCCA), zaštita morskoga okoliša te razvoj tehnologija za dekarbonizaciju pomorskoga prometa. Njegova istraživanja povezuju klasičnu brodogradnju s energetikom, zaštitom okoliša i digitalnim metodama projektiranja.

Posebno mjesto u njegovu znanstvenom radu zauzimaju istraživanja hidroelastičnosti velikih brodskih konstrukcija. Bavi se analizom dinamičkoga odziva brodova pod djelovanjem valova, procjenom zamorne izdržljivosti konstrukcija te razvojem numeričkih metoda za predviđanje ponašanja brodova u zahtjevnim eksploatacijskim uvjetima. Rezultati tih istraživanja primjenjuju se u projektiranju velikih kontejnerskih brodova, putničkih brodova, ribarskih plovila i drugih specijaliziranih plovnih objekata.

Posljednjih godina značajan dio njegova rada usmjeren je na energetsku tranziciju pomorskoga sektora. Sudjeluje u razvoju rješenja temeljenih na vodiku, e-gorivima i hibridnim pogonskim sustavima, kao i u istraživanjima mogućnosti uspostave zelenih brodskih koridora u Jadransko-jonskoj regiji. Njegov istraživački tim razvio je više modela za procjenu energetske učinkovitosti ribarskih plovila i putničkih brodova te za smanjenje emisija ugljikova dioksida u pomorskom prometu.

Redoviti je recenzent većega broja međunarodnih znanstvenih časopisa iz područja brodogradnje, pomorskoga inženjerstva i primijenjene mehanike te član uredništava više međunarodnih znanstvenih publikacija.

Istraživački projekti

Tijekom znanstvene karijere sudjelovao je u velikom broju domaćih i međunarodnih istraživačkih projekata, pri čemu je na mnogima bio voditelj projekta ili voditelj hrvatskoga partnera. Projekti su financirani iz programa Europske unije, Hrvatske zaklade za znanost, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te drugih međunarodnih izvora.

Najznačajniji projekti uključuju: E-TANDEM (Horizon Europe, 2022. – 2026.) – razvoj novih sintetskih e-goriva proizvedenih iz ugljikova dioksida, vode i obnovljivih izvora energije za primjenu u pomorskom i teškom cestovnom prometu. GREENROUTES (Interreg IPA ADRION, 2024. – 2027.) – međunarodni projekt razvoja zelenih koridora za ugljično neutralni kruzerski i trajektni promet u jadransko-jonskoj regiji. GRiMM (Hrvatska zaklada za znanost, 2018. – 2023.) – razvoj modularnoga putničkog broda prilagođenoga mediteranskim uvjetima uz naglasak na energetsku učinkovitost i smanjenje emisija. SEAVIEWS (Interreg ADRION, 2020. – 2022.) – razvoj sustava ranoga upozoravanja na onečišćenje mora primjenom naprednih informacijskih tehnologija. INTEL-MARIC – istraživački centar za inteligentnu i održivu marikulturu financiran sredstvima Europskoga fonda za pomorstvo i ribarstvo.

Osim navedenih projekata vodio je i niz istraživanja posvećenih energetskoj učinkovitosti hrvatske ribarske flote, razvoju autonomnih pomoćnih ribarskih plovila (APROPO), primjeni obnovljivih izvora energije u akvakulturi (IN AQUA), hibridnim energetskim sustavima ribarskih brodova (HENSUS), hrvatsko-kineskim istraživanjima zelenih brodova te projektima financiranima kroz FP7, HRZZ, Erasmus+, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i druge međunarodne programe.

Stručna i znanstvena djelatnost Uz znanstveno-istraživački i nastavni rad, Nikola Vladimir aktivno sudjeluje u radu domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih organizacija. Član je Međunarodnoga kongresa o brodovima i offshore konstrukcijama (International Ship and Offshore Structures Congress – ISSC), jednog od najuglednijih međunarodnih stručnih tijela u području brodskih i pomorskih konstrukcija.

Dopredsjednik je Hrvatskoga društva za mehaniku te aktivno sudjeluje u organizaciji domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova iz područja brodogradnje, mehanike i pomorskoga inženjerstva.

Bio je predsjednik Organizacijskog i Znanstvenog odbora međunarodne konferencije PRADS 2022 (Practical Design of Ships and Other Floating Structures), jedne od najznačajnijih svjetskih konferencija u području projektiranja brodova i pomorskih konstrukcija, održane u Zagrebu u organizaciji Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Urednički i recenzentski rad Vladimir je član uredničkih odbora više međunarodnih znanstvenih časopisa iz područja brodogradnje, pomorskoga inženjerstva i energetike. Među njima su: International Journal of Naval Architecture and Ocean Engineering Energies Transportation Research Part D: Transport and Environment Journal of Marine Science and Application Transactions of FAMENA Uz urednički rad redovito recenzira znanstvene članke za velik broj međunarodnih časopisa i konferencija iz područja brodogradnje, mehanike konstrukcija, energetike i pomorskoga prometa.

Suradnja s gospodarstvom Osim akademskoga rada, sudjelovao je u provedbi brojnih stručnih projekata za domaće i međunarodne naručitelje. Tijekom karijere surađivao je s klasifikacijskim društvima, brodogradilištima i industrijskim partnerima na razvoju novih metoda projektiranja, analizi konstrukcija i razvoju održivih brodskih tehnologija. U sklopu međunarodnih istraživanja ostvario je suradnju s istraživačkim odjelom klasifikacijskog društva Bureau Veritas, Pusan National Universityjem u Južnoj Koreji, Instituto Superior Técnico u Lisabonu te nizom europskih istraživačkih institucija uključenih u programe Horizon Europe i Interreg.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Na izbornoj skupštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održanoj 21. svibnja 2026. izabran je za člana suradnika HAZU-a u Razredu za tehničke znanosti.

U obrazloženju kandidature istaknuto je kako je sudjelovao u 32 nacionalna i međunarodna istraživačka projekta, pretežno kao voditelj, objavio 359 znanstvenih radova te ostvario gotovo 4800 citata prema bazi Google Scholar uz h-indeks 37. Posebno je naglašena njegova uloga u razvoju metoda za analizu brodskih konstrukcija, energetsku učinkovitost i dekarbonizaciju pomorskoga prometa te doprinos radu Znanstvenoga vijeća za pomorstvo HAZU-a, kojemu je zamjenik predsjednika.

Nagrade i priznanja

Godine 2023. istraživačka skupina koju vodi Nikola Vladimir primila je međunarodnu nagradu Općega povjerenstva za ribarstvo Sredozemlja (General Fisheries Commission for the Mediterranean – GFCM), tijela Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), za razvoj inovativnih rješenja u području dekarbonizacije ribarskih plovila. Izbor za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2026. predstavlja jedno od najviših priznanja za njegov znanstveni doprinos hrvatskoj tehničkoj znanosti.

Znanstveni utjecaj

Prema podacima navedenima u kandidaturi za izbor u HAZU, Nikola Vladimir objavio je 359 znanstvenih radova koji su u bazi Google Scholar ostvarili 4793 citata, uz h-indeks 37.

Izabrani znanstveni radovi Vladimir, N.; Senjanović, I. Hydroelasticity and Dynamic Strength of Large Container Ships. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 2011. Perčić, M.; Jovanović, I.; Fan, A.; Vladimir, N. Design of Alternative Power Systems for Ferries Operating in the Adriatic Sea. Ocean Engineering, 2025. Koričan, M.; Fan, A.; Vladimir, N. Analysis of Environmental-Economic Sustainability of Fishing Vessels and Its Improvement by Alternative Powering Options in Projected Decarbonization Scenarios. Fisheries Research, 2025. Jovanović, I.; Perčić, M.; BahooToroody, A.; Fan, A.; Vladimir, N. Review of Research Progress of Autonomous and Unmanned Shipping and Identification of Future Research Directions. Journal of Marine Engineering and Technology, 2024. Perčić, M.; Vladimir, N.; Koričan, M.; Jovanović, I.; Haramina, T. Alternative Fuels for the Marine Sector and Their Applicability for Purse Seiners in a Life-Cycle Framework. Applied Sciences, 2023. Koričan, M.; Frković, L.; Vladimir, N. Electrification of Fishing Vessels and Their Integration into Isolated Energy Systems with a High Share of Renewables. Journal of Cleaner Production, 2023. Fan, A.; Ye, K.; Li, K.; Yuan, Z.; Liu, H.; Vladimir, N.; Mao, W. Review of Speed Optimisation for Ship Energy Efficiency: Methods, Taxonomy and Challenges. Energy, 2026.