Leplaea je monotipski biljni rod iz porodice jasenjačevki smješten u tribus Trichilieae.<ref name=Hassler, pristupljeno 25. srpnja 2026. Prirodno područje ovog roda je od zapadne tropske Afrike do Ugande.<ref name=Kew, pristupljeno 25. srpnja 2026. Ime Rod je nazvan po Edmondu Leplaeu, tadašnjem glavnom ravnatelju belgijskog Ministarstva kolonija, u znak priznanja njegovu poticanju botaničkih istraživanja u tadašnjem Belgijskom Kongu. Morfologija Leplaea je rod drveća, niskog drveća i rjeđe grmova iz porodice Meliaceae. Biljke su dvodomne, katkad s bijelim iscjetkom. Dlakavost (indumentum) čine jednostavne dlake, ponekad s tamnim smolastim središnjim kanalom, te kratki narančastosmeđi žljezdasti trihomi; oba tipa često se pojavljuju zajedno.
Listovi su uglavnom neparno perasti, s nasuprotnim ili gotovo nasuprotnim parovima liski i jasno izdvojenom završnom liskom, čija je peteljčica osjetno dulja od peteljčica bočnih liski. Rjeđe su neki listovi parno perasti. Peteljka je pri osnovi odozgo žljebasta ili spljoštena, a rahis obično ima uzdignut središnji greben ili žlijeb. Liske su odozgo gole, a odozdo gole ili žljezdasto istočkane; tercijarna nervatura mrežasta je ili ljestvičasta.
Cvatovi su najčešće pazušne metlice, rjeđe kauliflorni čuperci. Muški cvatovi obično su nešto dulji i gušći od ženskih. Cvjetovi su funkcionalno jednospolni, ali su muški i ženski izgledom vrlo slični; organi suprotnoga spola ostaju zakržljali i nefunkcionalni. Čaška je čašasta ili tanjurasta, cjelovita, sitno nazubljena ili nepravilno režnjevita. Latica je 3–5, rijetko šest; slobodne su ili u različitoj mjeri srasle, a pri cvatnji se povijaju unatrag.
Prašničke niti potpuno su srasle u vrčastu do valjkastu prašničku cijev s 8–12, rijetko 16 režnjeva. Prašnice ili sterilne anterode zatvorene su unutar cijevi. Ginecej je sjedeći ili kratko stapkast, katkad s diskom oko osnove plodnice. Plodnica je dvo- do peteropretinasta, rijetko sedmeropretinasta, s jednim ili dvama nadraslim sjemenim zametcima u svakom pretincu.
Plod je lokulicidna kapsula s jednom do pet, rijetko sedam sjemenki. Može se otvarati odmah ili sa zakašnjenjem, a oblikom je spljošteno kuglasta do duboko režnjevita. Sjemenke su bubrežaste ili stožaste. Klijanje je kriptokotilarno, poluhipogejno do hipogejno.
Rod obuhvaća sedam vrsta tropske Afrike, s najvećom raznolikošću u Kamerunu i Gabonu, gdje raste po pet vrsta. Pretežno je vezan uz gvinejsko-kongoansko središte endemizma, a nije poznat s Bioka ni iz okolice planine Kamerun.
Tipska vrsta: Leplaea coalescens Vermoesen, danas sinonim vrste Leplaea mayombensis (Pellegr.) Staner. <ref name=A taxonomic revision of the reinstated genus Leplaea and the newly recognized genus Neoguarea (Meliaceae, Sapindales): the exclusion of Guarea from Africa, pristupljeno 25. srpnja 2026. Vrste Leplaea adenopunctata E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde Leplaea cauliflora E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde Leplaea cedrata (A.Chev.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde Leplaea laurentii (De Wild.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde Leplaea mangenotiana (Aké Assi & Lorougnon) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde Leplaea mayombensis (Pellegr.) Staner Leplaea thompsonii (Sprague & Hutch.) E.J.M.Koenen & J.J.de Wilde Izvori
Kategorija:Rodovi Trichilieae