Bosistoa je maleni biljni rod drveća iz porodice rutovki smješten u podtribuis Pitaviinae. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je istočna Australija.Plants of the World online, pristupljeno 28. srpnja 2026.. tipska vrsta je Bosistoa sapindiformis F.Muell ex. Benth. Etimologija Rod je imenovan u čast Josepha Bosista, 1827. – 1898., ljekarnika iz Melbournea. Flora of Australia, pristupljeno 30. srpnja 2026. Morfologija Bosistoa je rod malih do srednje velikih stabala iz porodice Rutaceae. Biljke su bez trnova i obrasle jednostavnim dlakama.
Listovi su nasuprotni, jednolisni ili neparno perasti, sastavljeni od 3–13 liski. Bočne su liske nasuprotne, a rub im je cijel ili nazubljen.
Cvatovi su metličasti, smješteni u gornjim pazušcima listova ili na vrhovima grana. Cvjetovi su dvospolni. Lapova je pet; mogu biti slobodni, srasli samo pri osnovi ili spojeni u režnjevitu čašku. Pet latica slobodno je, valvatno i otpada nakon cvatnje.
Prašnika je deset; slobodni su i međusobno razmaknuti. Ginecej se sastoji od pet karpela sraslih pri osnovi, bez sterilnoga vršnog dijela. Vratovi tučka međusobno su srasli i izbijaju približno iz sredine karpela, a njuška se jedva razlikuje od vrata. Svaki karpel sadrži 4–6 sjemenih zametaka.
Plod se razvija od jednoga ili dvaju plodića, dok nerazvijeni karpeli ostaju vidljivi. Plodići su obično poprečno izbrazdani, zaobljena ili ravno odrezana vrha. Otvaranjem vjerojatno naglo izbacuju sjajne smeđe sjemenke.
Rod obuhvaća sedam vrstam (6 prema Kewu), sve endemične u Australiji. U Novom Južnom Walesu zabilježene su Bosistoa floydii, B. pentacocca i B. transversa. PlantNET, pristupljeno 28. srpnja 2026.
Vrste Bosistoa brassii T.G.Hartley Bosistoa floydii T.G.Hartley Bosistoa medicinalis (F.Muell.) T.G.Hartley Bosistoa pentacocca (F.Muell.) Baill. Bosistoa selwynii T.G.Hartley Bosistoa transversa J.F.Bailey & C.T.White
Sinonimi Heterotipski: Pagetia F.Muell. in Fragm. 5: 178 (1866)
Izvori
Kategorija:Rodovi Pitaviinae