Deslandres je jako istrošen i deformiran ostatak mjesečevog udarnog kratera. Datira iz prednektarijskog razdoblja mjesečeve geološke vremenske skale. Krater se nalazi jugoistočno od Mora oblaka (), u južnom gorju Mjeseca. Po veličini je treći najveći krater na bliskoj strani Mjeseca, a nadmašuju ga samo Clavius (231 km) i ograđena ravnica Bailly promjera 303 km. Sjeverni i istočni dio dna pokazuju relativno ravnu površinu, ali je ispresijecana brojnim kraterima. Uz istočno unutarnje dno nalazi se malo područje morskog materijala, zbog bazaltne lave.
Krater Walther pričvršćen je za ostatak istočnog ruba, a Ball prodire u jugozapadni rub. Ostatak kratera Lexell probio se preko jugoistočnog ruba, formirajući "luku" na dnu kratera zbog širokog procjepa u njegovom sjevernom rubu. Nepravilni krater Regiomontanus pričvršćen je za sjeveroistočni rub Deslandresa. Krater Hell leži u cijelosti unutar zapadnog ruba.
Satelitski krater Hell Q nalazi se u središtu područja s većim albedom koje se nalazi u istočnoj polovici Deslandresa. Oko punog mjeseca ova značajka je jedna od najsjajnijih točaka na Mjesečevoj površini. Svijetla nijansa ukazuje na relativno mladu značajku u lunarnom geološkom smislu. Ova se točka ponekad naziva "Cassinijeva svijetla točka", jer ju je Cassini prvi put mapirao 1672. godine u Pariškom opservatoriju.
Ovaj je krater toliko erodiran i degradiran preklapajućim udarima da zapravo nije prepoznat kao krater sve do 20. stoljeća. Naziv za ovu formaciju predložio je Eugène M. Antoniadi 1942. godine, a usvojen je tijekom opće skupštine IAU-a 1948. godine.
Prema jednoj verziji, Luna 5 je udarila u Mjesečevu površinu u ovom krateru.
Prve objavljene slike s Lunar Reconnaissance Orbitera 2009. godine bile su područja u južnom dijelu ovog kratera.
Izvori
Literatura
Vanjske poveznice
Kategorija:Krateri na Mjesecu