Geijera paniculataje vrsta drveća iz porodice rutovki. Prirodno ove vrste je od Queenslanda do sjeveroistoka Novog Južnog Walesa.Plants of the World online, pristupljeno 28. srpnja 2026. Ime Poznata engleska imena su axe-breaker, capivi i scrub wilga PlantNET, pristupljeno 28. srpnja 2026. Morfologija Geijera paniculata malo je do srednje visoko, vazdazeleno stablo iz porodice Rutaceae, visoko do oko 12 m. Biljka je gola i nema trnova.
Listovi su naizmjenični i jednostavni. Plojke su jajaste, eliptične ili obrnuto jajaste, duge 3–12 cm i široke 1,5–7,5 cm. Vrh im je šiljast ili tup, katkad plitko urezan, a osnova klinasta do zaobljena. Gornja je strana sjajna i tamnozelena, donja svjetlija, s istaknutom središnjom žilom. Peteljka je duga 5–15 mm. Zgnječeni listovi snažno su aromatični.
Cvatovi su guste metlice duge 1,5–9 cm, smještene na vrhovima grančica ili u gornjim pazušcima listova. Cvjetovi su dvospolni i peteročlani. Lapovi su dugi oko 1 mm, pri osnovi srasli i po rubu trepavičasti. Latice su bijele, slobodne i preklapajuće, duge 1,5–3 mm.
Prašnika je pet; slobodni su, razmaknuti i smješteni nasuprot lapovima. Plodnica je peteropretinasta, s po dva sjemena zametka u svakom pretincu. Vratovi tučka međusobno su srasli, a njuška je vrlo sitna.
Plod se sastoji od jednoga do pet pri osnovi sraslih plodića. Jajast je, bočno spljošten, kljunast i dug oko 8–9 mm. Pri otvaranju izbacuje vrlo sjajne, tamnosmeđe do crne sjemenke. Rasprostranjenost i stanište Vrsta je endemična u istočnoj Australiji, od središnjega i jugoistočnog Queenslanda do sjeveroistočnoga Novog Južnog Walesa. Raste u kišnim šumama, osobito suhim i suptropskim kišnim šumama. Cvate uglavnom u travnju i svibnju. U Novom Južnom Walesu rijetka je i poznata samo s nekoliko područja oko Lismorea, Wardella i Rivertreeja.
Sinonimi Homotipski: Coatesia paniculata F.Muell. in Fragm. 3: 26 (1862) Geijera muelleri Benth. in Fl. Austral. 1: 364 (1863), nom. illeg.
Izvori
Kategorija:Lunasiinae