Dictyoloma je monotipski rod rutovki smješten u tribus Spathelieae. Prirodno područje ovoga roda je tropska Amerika. Stariji izvori razlikovali su južnoameričku Dictyoloma peruvianum kao drugu vrstu. Danas je ona uključena u D. vandellianum, pa Kew rod Dictyoloma smatra monotipskim.Kew, pristupljeno 2. kolovoza 2026.
Morfologija Vrsta Dictyoloma vandellianum, u Brazilu poznata kao tingui-preto, canela-pimenta, ardente i sabugueiro-da-mata, grm je ili nisko stablo iz porodice Rutaceae, visoko najčešće 3–10 m. Krošnja je gusta i približno kuglasta, a kratko, katkad plitko izbrazdano deblo može dosegnuti 20–30 cm u promjeru. Mladi su dijelovi obrasli jednostavnim, pustenastim do kratkim dlakama.Rutaceae, pristupljeno 2. kolovoza 2026. Phylogeny and biogeography of Spathelioideae (Rutaceae), pristupljeno 2. kolovoza 2026.
Listovi su naizmjenični, vrlo veliki i dvostruko perasti, dugi približno 20–66 cm. Peteljka je duga 5–15 cm, drvenasta i dlakava, dok su osi drugoga reda usko krilate. Na svakoj se nalazi 5–20 parova sjedećih sekundarnih liski, dugih 3–7 cm i širokih 0,6–1,8 cm. One su duguljaste, nesimetrične osnove, cijela do narovašena, rijetko režnjevita ruba; odozgo su gotovo gole, a odozdo bjelkasto dlakave. Prozirne uljne žlijezde uglavnom su ograničene na rub plojke.
Cvat je velika, vršna, višestruko razgranata i gotovo gronjasta cima, duga 30–66 cm, čvrsta i gusto pustenasta. Biljke su jednodomne, ali su cvjetovi jednospolni. Kremastobijeli su, mirisni, široki oko 8 mm i najčešće peteročlani. Lapovi su pri osnovi srasli i preklapajući, a latice slobodne, preklapajuće, izvana svilenasto dlakave i završavaju prema unutra povijenim šiljkom.
Prašnika je pet. Prašničke niti pri osnovi nose dvodijelan nastavak gusto obrubljen dugim dlačicama, a antere su leđno pričvršćene i pokretljive. U ženskim su cvjetovima prašnici manji i stvaraju neodrživ pelud. Ginecej čini pet bočno spljoštenih i dlakavih karpela smještenih na zadebljanu, dlakavu ginoforu; međusobno su povezani uglavnom vratovima tučka. Njuška je glavasta i peterorežnjevita.
Plod je suhi kalavac, sastavljen od pet polukružnih, kratko stapkastih folikula, bočno spljoštenih i na leđnoj strani bridastih. Folikuli su dugi 12–16 mm i otvaraju se s trbušne strane dvjema zaklopkama. Svaki obično sadrži tri ili četiri vrlo spljoštene, bubrežaste sjemenke sa širokim, tankim i mrežasto prošaranim krilom.
Sjemenke su smeđe do bakrenaste, bez arilodusa i s endospermom. Sjemena lupina pripada mezotestalnom tipu, a zametak je osan i zakrivljen, s mesnatim supkama koje sadržavaju pričuvne bjelančevine.UNESP, pristupljeno 2. kolovoza 2026.
Vrsta ima n = 9, odnosno 2n = 18, i razmjerno velik genom od oko 1C = 1,3 pg. Taj je nalaz bio važan u raspravi o evoluciji porodice jer podupire broj x = 9 kao najvjerojatniji osnovni broj kromosoma rutovki.Molecular cytogenetics of Dictyoloma vandellianum A. Juss. and the ancestral karyotype of Rutaceae, pristupljeno 2. kolovoza 2026.
Rasprostranjenost i stanište Vrsta raste od Ekvadora i Perua preko Bolivije do sjevernoga, sjeveroistočnog i jugoistočnog Brazila. Nastanjuje vlažne, polulistopadne i planinske šume, ali često raste i na šumskim rubovima, čistinama i u sekundarnoj vegetaciji. U jugoistočnom Brazilu obično cvate od veljače do svibnja ili lipnja, a zreli se plodovi nalaze od lipnja do kolovoza.
Upotreba Prirodna je pionirska vrsta, podnosi razmjerno suha tla i može se saditi pri obnovi domaćih šuma. Zbog umjerena rasta i guste krošnje pogodna je i za krajobrazno uređenje te sadnju ispod električnih vodova. Listovi su bogati saponinima i usitnjeni su se lokalno upotrebljavali kao sapun.Useful Tropical Plants, pristupljeno 2. kolovoza 2026.
Drvo je blijedo žućkastobijelo, ravnih vlakana, fino do srednje teksture, umjereno teško i zbijeno. Upotrebljava se za unutarnje građevne radove, stropne daske, okvire vrata i prozora, podne letvice i drške alata, a služi i kao ogrjev te za proizvodnju drvenoga ugljena.
Galerija
Sinonimi Za rod
Heterotipski: Benjamina Vell. in Fl. Flumin. 2: 93, t. 139 (1829)
Za vrstu
Heterotipski: Dictyoloma incanescens DC. in Prodr. 2: 89 (1825) Dictyoloma peruvianum Planch. in London J. Bot. 5: 583 (1846) Benjamina alata Vell. in Fl. Flumin. 2: 93, t. 139 (1829) Benjamina peruviana (Planch.) Kuntze in Revis. Gen. Pl. 1: 103 (1891)
Izvori
Kategorija:Rodovi Spathelieae