mini|lijevo|300px|Posidonius i Chacornac mini|desno|300px|Kosi pogled na Posidonius iz Apolla 15. Čvrsto zavijena valovita brazda prelazi preko podignutog dna kratera, okreće se natrag i prati rub do niske točke na zapadnom rubu. mini|desno|300px|Dio vijugave brazde u Posidoniusu (snimka: LRO) Posidonius je mjesečev udarni krater koji se nalazi na sjeveroistočnom rubu Mora vedrine (), južno od zaljeva Lacus Somniorum. Krater Chacornac je pričvršćen za jugoistočni rub, a na sjeveru je Daniell. desno|mini|300px|Kosi pogled na Posidoniusa iz Apolla 17. Treba napomenuti da je lava koja je preplavila krater dosegla njegov rub i jasno se nalazi iznad ravnice mora na zapadu (lijevo). desno|mini|300px|Brdo Posidonius γ s kraterom Posidonius Y (foto: LRO).
Opis Na mjesečevoj geološkoj vremenskoj skali, Posidonius je krater gornjeg (kasnog) imbrija. Rub Posidoniusa je plitak i teško uočljiv, posebno na zapadnom rubu, a unutrašnjost je u prošlosti bila prekrivena tokom lave. Bedemi kratera još se uvijek mogu vidjeti južno i istočno od ruba kratera, a u manjoj mjeri i sjeverno.
Unutar glavnog ruba nalazi se manji, polukružni rub koncentričnog, poplavljenog kratera, pomaknut prema istočnom rubu. Nema središnjeg vrha, ali dno je brdovito i ispresijecano sustavom brazda nazvanim Rimae Posidonius. Dno je također blago izbočeno zbog prošlog izdizanja lave, što je vjerojatno također stvorilo kompleks brazda. Sjeveroistočni rub prekida manji krater Posidonius B. Unutar ruba kratera, malo zapadno od središta, nalazi se još jedan manji krater Posidonius A. Infracrveni spektar čistog kristalnog plagioklasa identificiran je na središnjim brdima te jugoistočnom i jugozapadnom rubu.
Na površini Mora vedrine u blizini Posidoniusa nalazi se značajan sustav nabornih grebena koji su paralelni s obližnjom obalom. Oni su označeni kao Dorsa Smirnov. Na vrhu ovih grebena nalazi se mali krater, Posidonius Y, s promjerom od 2 km. Ovaj krater je okružen dijelom materijala visokog albeda, njegovim sustavom zraka. Ovaj vrh je prije bio nazvan Posidonius Gamma (γ).
Posidonius Gamma prvi je put uočio lunarni kartograf Julius Schmidt 1867. godine, koji je primijetio sličnost sa svijetlom mrljom koja okružuje krater Linné.
T. W. Webb ga je opisao kao "ograđenu ravnicu" koja je "dobar objekt oko 6 dana nakon" mladog Mjeseca.
Ime Ime je dobio po starogrčkom filozofu i geografu Posejdoniju iz Apameje.
Satelitski krateri
Posidonius Selenografskekoordinate PromjerA11.1 kmB14.1 kmC3.5 kmE3.1 kmF6.0 kmG4.8 kmJ22.0 kmM9.3 kmN6.2 kmP14.7 kmW3.0 kmY2.0 kmZ5.9 km
Izvori
Literatura
Vanjske poveznice
Lunar Reconnaissance Orbiter pages with images: - especially on the rille Rimae Posidonius
Kategorija:Krateri na Mjesecu