Dvorci planine Amel su skupina od pet fortifikacijskih dvoraca, smještenih diljem povijesne regije Džabel Amel („planina Amel”) u južnom Libanonu: dvorac Beaufort (al Šakif), dvorac Toron (Tibnin), dvorac Doubay (Šakra), dvorac Maroun (Deir Kifa) i Dvorac Scandelion (Šama). Njihove utvrde, tornjevi, kule, ulazni prolazi i stambeni prostori čuvaju dokaze o kontinuiranoj razmjeni vojnog znanja, građevinskih tehnika i praksi upravljanja teritorijem između europskih i bliskoistočnih tradicija, istovremeno demonstrirajući evoluciju obrambene arhitekture i utvrđene mreže tijekom gotovo tisućljeća. Zbog toga su Dvorci planine Amel upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2026. godine.Mount Amel Castles, službene stranice UNESCO-a Pristupljeno 10. kolovoza 2026.

Zauzimajući istaknute vrhove brda i strateške grebene s pogledom na glavne regionalne puteve, dvorci planine Amel su formirali integriranu obrambenu i administrativnu mrežu koja je kontrolirala kretanje, komunikaciju i poljoprivredne resurse na ogromnom teritoriju. Razvijeni između srednjeg vijeka i 19. stoljeća, oni predstavljaju uzastopne faze okupacije i prilagodbe križarskih, ajubidskih, mamelučkih, osmanskih i lokalnih feudalnih vladara.

Popis zaštićenih lokaliteta

UNESCO IDSlikaIzvorni naziv (arapski naziv)LokacijaPovršina (ha)Koordinate Bilješke1810-001 200x200px| <center>Dvorac Beaufort (قلعة الشقيف Kalat al-Šakif) <center>Šakif 1,59 Križarska utvrda u guberniji Nabatiji, u južnom Libanonu, oko 1 kilometar jugo-jugoistočno od sela Arnoun. Na tom mjestu se nalazila utvrda prije nego što ju je 1139. godine zauzeo Fulk Jeruzalemski, a izgradnja dvorca vjerojatno je započela ubrzo nakon toga. Saladin je zauzeo Beaufort 1190. godine, ali 50 godina kasnije križari su ga ponovno osvojili. Godine 1268. mamelučki sultan Bajbars konačno je zauzeo dvorac za islamske snage.

Beaufort je jedan od rijetkih srednjovjekovnih dvoraca koji je pokazao vojnu vrijednost i u modernom ratovanju. Naime, tijekom Libanonskog rata 1982. dvorac je korišten kao baza Izraelskih obrambenih snaga od 1982. do 2000. tijekom izraelske okupacije južnog Libanona. Ponovno su ga zauzele snage Izraelskih obrambenih snaga u svibnju 2026. tijekom Libanonskog rata 2026. godine.Pierre Grussenmeyer i Jean Yasmine, The Restoration of Beaufort Castle (South-Lebanon): A 3D Restitution According to Historical Documentation, XIXth CIPA International Symposium, 2003. (PDF) Pristupljeno 10. kolovoza 2026.1810-002 200x200px| <center>Dvorac Toron (قلعة تبنين Kalat Tibnin) <center>Tibnin 2,97 Dvorac Toron zauzima strmo brdo, zapravo brončanodobnu gradinu (tel), sjeverno od sela Tibnin, na visini od 725 metara nadmorske visine. Ovalnog je oblika, a obris prati konture tela. Nekada je imao dvanaest pravokutnih tornjeva, a južni je bila donjon. Dvorac, koji su 1266. godine srušili Mameluci, obnovio je 500 godina kasnije, sredinom 18. stoljeća, šijitski šeik Nasif al-Nasar tijekom svoje borbe protiv osmanske vlasti. Godine 1881. zabilježeno je da je to bila rezidencija lokalnog guvernera i da je tamo živjelo dvadesetak muslimana. Dvorac je oštećen tijekom izraelske invazije na Libanon krajem 2024. godine, a jedan od srednjovjekovnih zidova se urušio.Lauren Frayer, What the Israel-Hezbollah war did to Lebanon's cultural heritage sites, NPR, 23. prosinca 2024. Pristupljeno 10. kolovoza 2026.1810-003 200x200px| <center>Dvorac Doubay (قلعة ودوبيه Kalat ed-Duba, „Medvjeđi dvorac”) <center>Šakra 0,87 Dvorac Doubay nalazi se u dolini oko 4 km istočno od Šakre. Iako je uglavnom obnovljena u mamelučko ili osmansko doba, uključuje toranj (8,5 x 10,3 m) i druge građevine koje odaju franačko podrijetlo. Naime, saracenska kula na temeljima križarskog dvorca je manjih dimenzija i okružen je bio opkopom. Smješten na strmom i uskom ogranku koji se ulijevao u veliki vadi Selukiju, štitio je sjevernu cestu koja je vodila uz tu dolinu, a također je činio vezu između Hunina i Tibnina.C.R. Conderbi H.H. Kitchener, The Survey of Western Palestine: Memoirs of the Topography, Orography, Hydrography, and Archaeology. Vol. 1., Committee of the Palestine Exploration Fund, London, 1881. Pristupljeno 10. kolovoza 2026.1810-004 <center>Dvorac Maroun (قلعة مارون Kalat Marun) <center>Kifa 2,53 Dvorac Maroun sastoji se od tri sloja i prostire se na površini od oko 20.000 m², ima četiri izvora i 12 tornjeva, od kojih su neki kružni, aramejsko-kanaanski, a neki su četvrtasti križarski. Unutra se nalaze ostaci utvrda, 7 tornjeva, trokatne kraljevske palače na zapadu s podrumima, sobama, više kamenih kuća, štala za konje, zatvorima, igralištima, dvorištima i skladištima žita. Sve okruženo zidinama visine od 6 do 12 m i širine do dva metra. Dvorac na visini od 400 m, uz poljoprivredne ravnice Yaron i Tibnin, na temeljima feničanske gradine, sagradio je Aram ibn Yaqoub, a povijesno je nazvan Dvorac Myron, po francuskom križarskom vođi koji ga je obnovio 1124. godine.[The ancient castle of Deir Kifa: The largest Castle in the South and the Oldest in history], nna-leb.gov.lb Pristupljeno 11. kolovoza 2026. Dvorac je ostao nepromijenjen do 1761. godine, kada ga je obnovio šeik Abbas Muhammad al-Nassar al-Waeli, osmanski guverner Tira i okolne regije.1810-005 200x200px| <center>Dvorac Scandelion (قلعة الإسكندرونة Kalat Iskandarûna) <center>Šama 2,52 Godine 1116., nakon Prvog križarskog rata, franačka vojska izgradila je tvrđavu na mjestu bizantskog grada kako bi blokirala pristup snažno utvrđenom Tiru, koji je bio posljednji grad u regiji koji su držali islamski vladari. Utvrda Šama, koja je bila dio Jeruzalemskog kraljevstva, postala je poznata kao Dvorac Scandelion, nazvan po susjednom obalnom području Iskandarunu (اسكندرونا), koje je samo dobilo ime po Aleksandru Velikom. Nakon što su križari 1291. godine predali Tir vojsci mamelucima, Al-Ashraf Khalila je srušio sve gradske utvrde kako bi spriječio mogući povratak Franaka. Dvorac je doživio veliki preporod sredinom 18. stoljeća, za vrijeme šeika Nasifa al-Nasera iz šijitske dinastije El Asad. Tijekom ovog ranog razdoblja, citadela je doživjela opsežnu obnovu i korištena je u vojne i stambene svrhe.Mohammed Zaatari, Chamaa citadel's future in danger, warns mayor, The Daily Star, 27 prosinca 2010. Pristupljeno 11. kolovoza 2026.

Poveznice Razvoj fortifikacijske arhitekture Dvorac Biblos Dvorci i gradske zidine kralja Edvarda u Gwyneddu Kraljevske utvrde Languedoca

Literatura Denys Pringle, Secular Buildings in the Crusader Kingdom of Jerusalem: An Archaeological Gazetteer, Cambridge University Press, 1997.

Izvori

Vanjske poveznice

List of Crusader castles

Kategorija:Fortifikacije Kategorija:Građevine u Libanonu Kategorija:Svjetska baština u Libanonu Kategorija:Dvorci