Epidemija kuge zahvatila je područje današnje Hrvatske (tada u sastavu Habsburške Monarhije) i Bosne i Hercegovine (tada u sastavu Osmanskog Carstva) u razdoblju od 1813. do 1818.
Zahvaljujući boljoj organiziranosti i epidemiološkim mjerama, epidemija je bila znatno manje izražena u Habsburškoj Monarhiji u odnosu na Osmansko Carstvo. U Habsburškoj Monarhiji kuga je, izvan Dalmacije, bila ograničena na četiri pogranična mjesta (Hrvatska Dubica, Jasenovac, Skočaj i Srijemska Rača), dok se na području osmanske Bosne i Hercegovine nekontrolirano širila. U Bosni i Hercegovini tada nisu postojali popisi stanovništva izuzev popisa katolika čiji je broj sa 114.391 (1813.) pao na 50.928 (1818.), tj. za 56 %.
Kuga u osmanskoj Bosni i Hercegovini Početak epidemije povezuje se s Prvim srpskim ustankom (1804. – 1813.) u kojem su se pobunjeni Srbi borili protiv Osmanskog Carstva. Osmanski vojnici prenijeli su kugu u Srbiju, no nepoznato je kada i kako se kuga proširila na Bosnu i Hercegovinu. Moguće je da su osmanski vojnici donijeli kugu iz Srbije ili da se pojavila među osmanskim vojnicima stacioniranima u Bosni i Hercegovini. Pretpostavlja se da Osmansko Carstvo namjerno nije obavještavalo Habsburšku Monarhiju o kugi na svom teritoriju. Naglo širenje epidemije u Mostaru, za koji se pretpostavlja da su u njemu 1813. zabilježeni slučajevi kuge, dogodilo se u travnju 1814., kada su osmanski vojnici zauzeli Mostar od muslimanskih pobunjenika. U srpnju 1814. zabilježeno je da se kuga proširila na brojna hercegovačka mjesta. Dana 27. srpnja kuga je zabilježena u Bijeljini i Zvorniku. U međuvremenu su u susjednoj Srbiji osmanski vojnici koristili kugu kao biološko oružje protiv Srba. U kolovozu je kuga došla do Bosanske Dubice i Bosanske Gradiške, smještenih na Savi, odnosno granici između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva, stoga su zatvoreni svi rašteli (granična mjesta na kojima se odvijala trgovina). Graničari su pucali na oboljele kako se kuga ne bi proširila sjeverno od Save. U rujnu se epidemija proširila na Sarajevo i Tuzlu, a u listopadu na Livanjsko polje. U siječnju 1815. navodi se da je od kuge umrla polovica stanovništva pograničnog Bosanskog Broda. Pristup Bosni 1815. bio je onemogućen ne samo s habsburške granice nego i sa srpske granice na Drini. Godine 1815. došlo je do smanjenja broja habsburških izvještaja o stanju epidemije u Osmanskom Carstvu jer se kuga proširila na Habsburšku Monarhiju, odnosno na područje današnje Hrvatske. U Bosni i Hercegovini epidemija je trajala do 1818., no nije poznato kada je točno završila.
Broj umrlih prema maticama umrlih Od hercegovačkih matica umrlih sačuvane su jedino matice župa Brotnjo (Gradići) i Veljaci (Ljubuški). Matica umrlih župe Veljaci bilježi samo 297 umrlih od kuge pri čemu u više sela nije zabilježena nijedna smrt što upućuje na nepotpune podatke.
Župa Brotnjo Od 3977 župljana, koliko ih je bilo 1813. godine, od kuge je u razdoblju od 3. lipnja 1814. do 5. ožujka 1816. umrlo 2215, odnosno 45,2 % župljana. Prvi smrtni slučaj zabilježen je u Bijakovićima, a posljednji u Lipnu.
+Statistika preminulih od kuge u župi Brotnjo MjestoBroj preminulihOdDo Bijakovići 69 Biletići 42 Blatnica 32 Blizanci 99 Čalići 50 Čapljina 142 Čitluk (s Padalovinom i Žurnjem) 251 Čule 36 Dobro Selo 101 Dragićina 21 Dretelj 61 Gabela 77 Gradac (Krehin) 87 Gradnići42 Hamzići 72 Krivo 96 Krućevići 114 Međugorje 72 Ograđenik 167 Paoča 48 Podgorje 10 Selište 21 Slipčići 102 Služanj 53 Sritnice 26 Šurmanci 60 Tepčići 93 Vidovići 59 Vionica 56 Zvirovići 56
Župa Skoplje Od 3977 župljana 1813., preminulo ih je 1689, tj. 42,5 %, od zadnjeg tjedna lipnja 1814. do zadnjeg tjedna studenog 1817.
+Statistika preminulih od kuge u župi Skoplje MjestoBroj preminulihBatuša1[Berića Gaj34Bilo Buće 1Bistrica74Bojska 1Boljkovac15Brdo20Bugojno i Jaklić36Crniče 45Čaušlije i Ćurčića Lug51Ćelepirova Kula24Ćurčića Lug5Dobrošin 20Donji Vakuf13Donjići 2Dražev Dolac33Duratbegov Dolac 10Galičica i Šugine Bare18Glavice 72Golo Brdo52Skoplje Gornje (Gornji Vakuf) – za Glavicom81Goruša21Gračanica 69Grnica 34Ivica 7Jaklić 34Kopčić 34Kordići 49Kotezi i Karadže4Krupa 38Lužani19Ljubnić 32Mačkovac2Malo Selo29Okolišće 25Paloč 21Pašin Odžak26Pavice 19Pidriš18Podgrađe 14Poriče5Prusac 13Rasnica 5Ričice 33Rovna i Ljubnić18Sultanovići 26Tihomišlje 9Udurlije, Gmići, Karadže, Kotezi106Uzričje 7Vesela Straža70Vilića Polje 11Voljice 56Vrpeć 16Vrsi 11Zanesenovići 92Zlavast 34Zvizde12Ždrimci 17
Kuga u Habsburškoj Monarhiji Dalmacija mini|Kapelica sv. Roka u Brelima, 1816. U svibnju 1815. zabilježeni su prvi smrtni slučajevi u Makarskoj i Zadru. Ta su dva grada potom izolirana kopnenim i morskim putem. Kuga je također zahvatila Split, Pelješac, Čepikuće i dubrovačko područje.
Makarsko primorje U Makarskoj je kuga bila prisutna do kolovoza te je ondje umrlo 555, 569 ili preko 600 osoba. U gradskoj okolici umrlo je 15 ili 22 osobe u Kotišini, jedna u Makru i sedmero na Velikom Brdu.
U Brelima je umrlo dvadesetak osoba, u Tučepima 262, 363 ili 364, u Podgori između 72 i 81, u Živogošću 42 ili 44, a u Gradcu 105 osoba.
Dolina Neretve U pograničnim mjestima Dobranje i Vidonje, nedaleko od Opuzena, kuga je bila prisutna od studenog 1815. do veljače 1816. U graničnom mjestu Glušci, južno od Metkovića, u svibnju i lipnju 1817. od kuge je umrlo 14 osoba.
Vojna krajina U Vojnoj krajini epidemija kuge trajala je tri i pol mjeseca.
Kuga je u studenom 1815. prešla habsburško-osmansku granicu te se pojavila u Skočaju (danas dio Bosne i Hercegovine). Navodi se da su Osmanlije namjerno izazvale širenje kuge na habsburški teritorij. Kuga se u Skočaju navodno pojavila tako što je jedna djevojka pronašla vreću s novcem koju je odnijela doma. Izdano je upozorenje da stanovnici graničnih područja ne dolaze u kontakt s kontaminiranim predmetima koje su mogle podmetnuti Osmanlije.
Osim u Skočaju, u studenom 1815. zabilježeno je da je kuga prešla habsburško-osmansku granicu na Savi te se pojavila u Srijemskoj Rači (danas dio Srbije). Sljedećeg mjeseca zabilježen je još jedan prelazak kuge preko Save i to u Jasenovcu. Zahvaljujući učinkovitim mjerama, u Vojnoj krajini se epidemija jedino pojavila u pograničnim mjestima Skočaj, Srijemska Rača, Jasenovac i Hrvatska Dubica (u koju je također došla preko Save), odnosno, iz tih mjesta se nikada nije uspjela proširiti ni na jedno drugo mjesto u Habsburškoj Monarhiji. Srijemska Rača bila je izolirana do 16. ožujka 1816., Jasenovac 27. ožujka, a Hrvatska Dubica 9. travnja.
Vidi još Kuga u Splitu
Izvori
Vanjske poveznice Slavko Zovko, Kuga u osmanskoj Bosni od 1813. do 1818. godine, 30. lipnja 2021., Povcast, FFZG
Kategorija:Pandemije kuge Kategorija:Epidemije Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.) Kategorija:Katastrofe u Hrvatskoj Kategorija:Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu Kategorija:Katastrofe u Bosni i Hercegovini