mini|Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut. To je jedna od pet nobelovih nagrada koje se po oporuci koju je sastavio Alfred Nobel od godine dodjeljuju za iznimne doprinose u području fizike, kemije, književnosti, mira i fiziologije ili medicine.

Nagrada

Ova nagrada kojom rukovodi Zaklada Nobel se općenito smatra najprestižnijim priznanjem koje jedan znanstvenik može primiti. Svake se godine dodjeljuje na godišnjem ceremonijalu Nobelove smrti, 10. prosinca u Stockholmu. Vrhunac ceremonije dodjele Nobelove nagrade u Stockholmu je kada svaki Nobelov laureat pristupi da primi nagradu iz ruku Njegovog visočanstva Kralja Švedske. Pred očima svijeta, Nobelov laureat prima tri predmeta: diplomu, zlatnu medalju te priznanicu kojim se potvrđuje novčani iznos.

Medalja Nobelova odbora Karolinska instituta je zaštitni znak Zaklade Nobel te je njezin izgled međunarodno priznati simbol prestiža. Na licu nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu je prikazan isti profil Alfreda Nobela kakav nalazimo i na medaljama nagrada za fiziku, kemiju i književnost. Lijevo do ugraviranog lika piše Alfr. Nobel, dok su desno navedeni nadnevci njegovog rođenja i smrti. Naličje medalje predstavlja Genija medicine koji drži otvorenu knjigu u njedru i skuplja vodu koja izvire iz stijene kako bi utažio žeđ bolesne djevojčice.

Postupak izbora

Izbor dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu je ograničen na najviše tri laureata i dva različita rada. Njih izabire peteročlani odbor koji proglašava Karolinska institut. U prvoj fazi, oko tri tisuće pojedinaca ima privilegiju osobno i diskretno predložiti potencijalne kandidate. Imena onih koji uđu u uži izbor nikada se ne obznanjuju u javnost niti se ti podaci otkrivaju nominiranima. Informacija je službena tajna u trajanju od 50 godina, no u praksi se i prije isteka tog razdoblja dozna poneki bivši kandidat.

Stručni odbor zatim valorizira nominirane dok ne nastane popis od oko 200 preliminarnih kandidata. Popis zatim revidiraju dok ne ostane približno 15 imena. U posljednjoj fazi se vode rasprave o mogućim dobitnicima dok na posljetku ne ostanu samo pobjednici. Odbor izvještaj s preporukama u ovoj fazi šalje ovlaštenoj ustanovi. Taj je polagani i temeljiti postupak izrijekom tražio sam Nobel. Iako postumne nominacije nisu dozvoljene, nagradu može dobiti i pojedinac koji je umro u vremenu između nominacije i konačne odluke nagradnog odbora.

Laureati

Prvu Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu je 1901. primio njemački fiziolog Emil Adolf von Behring za svoj rad na serumskoj terapiji, a posebno njenoj primjeni protiv difterije, kojim je otvorio nov put u domeni bioloških znanosti i time u ruke liječnika predao pobjedničko oružje protiv bolesti i smrti. Trenutno posljednju Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu su primili Nijemac Harald zur Hausen za otkriće humanog papiloma virusa koji uzrokuje rak vrata maternice te Francuzi Françoise Barré-Sinoussi i Luc Montagnier za otkriće virusa humane imunodeficijencije. Oni dijele trenutačni nagradni iznos od 10 000 000 SEK (oko 6,5 milijuna HRK).

Popis dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu od 1901. do danas.