Akuzativ () u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola. U nekim se jezicima također koristi s prijedlozima, uključujući i hrvatski.

Akuzativ postoji (ili je postojao) u svim indoeuropskim jezicima (uključujući latinski jezik, sanskrt, grčki, njemački, ruski), u ugro-finskim jezicima, i u semitskim jezicima (kao što je arapski i hebrejski). Neki jezici kao finski i estonski imaju dva padeža kojima označavaju objekte: akuzativ i partitiv.

U hrvatskom jeziku

Akuzativ je po tradicionalnom poretku "četvrti padež" hrvatskog jezika i odgovara na pitanje koga? i što? i ovisi o glagolu, pridjevu i prijedlogu. Pojavljuje se i većini drugih slavenskih jezika u kojima ima sličnu funkciju, a ponegdje i oblik. Akuzativ je padež koji označava da glagolska radnja potpuno obuhvaća neki predmet.

Akuzativ bez prijedloga u rečenici jest:

izravni objekt Mi pjevamo pjesmu.

neizravni objekt Sram vas bilo.

priložna oznaka vremena Čitavu sam zimu proveo na skijanju.

Akuzativ s prijedlozima jest:

priložna oznaka mjesta Šetam kroz šumu.

priložna oznaka vremena Tako je to bilo u ono doba.

priložna oznaka namjere Zagrlili smo se u znak dobre volje.

priložna oznaka uzroka Osuđen je za provalu u stanove.

priložna oznaka načina Moj je otac uvijek to radio na isti način.

priložna oznaka pogodbe Uz glavno jelo treba nam i salata.

priložna oznaka dopuštanja I uza sav naš trud nismo ih uspjeli pobijediti.

prijedložni objekt Kuća je nalikovala na dvorac.

atribut Knjige za školu stići će ubrzo u knjižare.

pridjevna dopuna Ljudsko je tijelo osjetljivo na hladnoću.

Akuzativ izravnoga objekta

Akuzativ izravnoga objekta dopunjuje prijelazne glagole, označava predmet koji je izravno uključen u neku radnju, stanje ili zbivanje: brati cvijeće, pjevati pjesmu, čitati knjigu, svirati gitaru Vremenski akuzativ

Vremenski akuzativ označava vrijeme radnje; ponekad je zamjenjiv genitivom: Akuzativ: Svaki dan idem u školu. Genitiv: Svakoga dana idem u školu.A ponekad može doći samo genitiv: Bilo je to godine devetsto i treće. (Bilo je to godinu devetsto i treću.)

Akuzativ mjere

Akuzativ mjere označava količinu; nije zamjenjiv genitivom: Kasnio je dvije minute. (dvaju minuta) Šutjela je sve to vrijeme. (sveg tog vremena)

Načinski akuzativ

Načinski akuzativ dolazi u frazemskim konstrukcijama u kojima je najčešće riječ o elipsi: Hodali su ruku pod ruku. (elipsa - izostavljen je dio: Hodali su tako da su držali ruku pod ruku.) Razgovarali su oči u oči. Akuzativ s infinitivom

Jučer su iz EU došli opet gnjaviti Hrvatsku novim zahtjevima. Građevinski radnici su bili danas ujutro asfaltirati našu ulicu.Akuzativ s infinitivom ponegdje je zastarjela konstrukcija i stilski obilježena: Tada on učini obnoviti Atenu.Česta je u latinskome jeziku: Scio me nihil scire. (lat. znam da ništa ne znam.)

Akuzativ s prijedlozima

Prijedlozi uz akuzativ: kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, među, nad, pod, pred, za

Prijedloge među, nad, pod, i pred, akuzativ dijeli s instrumentalom i oni u akuzativu označavaju gdje radnja završava, dok prijedloge u, na, o, i po dijeli s lokativom i u akuzativu su uvijek vezani za glagol kretanja: Akuzativ: Brod je uplovio u luku. (dinamički odnos) Lokativ: Brod je u luci. (statički odnos) Akuzativ: Posjeo je dijete na rame. Lokativ: Dijete je na ramenu. Akuzativ: Išao je u školu. Lokativ: U školi je bilo veselo.

Prijedlozi u i na mogu biti i prijedlozi vremena i načina: u jedan glas, na ljeto, na smrt, u ruke...

Prijedlozi o i po u akuzativu označavaju cilj: otimaju se o carstvo, svaki komad po kunu...

Često se javlja i skamenjeni akuzativ, uz brojeve: Dogodio se sudar dva vlaka. (Dogodio se sudar dvaju vlakova - genitiv) Bio je to bicikl dvije sestre. (Bio je to bicikl dviju sestara - genitiv)

Kategorija: Padeži

tr:İsmin hâlleri#-i hâli (belirtme hâli)