thumb|250px|Regulacija ženskih i muških spolnih hormona Pubertet (lat. pubertas, pubes: zrelost, stidne dlake) je vremensko razdoblje (proces) u čovjekovu životu u kojem do tada spolno nedozreli dječaci i djevojčice prolaze kroz promjene čiji je rezultat tijelo spolno sposobno za reprodukciju te fizičko sazrijevanje na putu do odraslih muškarca i ženu.
Pubertet pokreću hormonski signali koje mozak šalje do spolnih žlijezda, odnosno do jajnika u djevojčica, i do testisa u dječaka. Kao odgovor na navedene signale, spolne žlijezde proizvode hormone koji potiču libido te rast, funkciju i transformaciju mozga, kostiju, mišića, krvi, kože, kose, dojki i spolnih organa. Tjelesni rast - visina i težina - ubrzava se u prvoj polovici puberteta i završava kad se dosegne razvoj odraslog tijela. Prije puberteta, vanjski spolni organi, poznati kao primarne spolne osobine, odgovorni su za razlikovanje dječaka od djevojčica. Pubertet dovodi do spolnog dimorfizma kroz razvoj sekundarnih spolnih osobina, koje dodatno razlikuju spolove.
Tjelesne promjene
Kod ženskog spola dolazi do prve menstruacije i ovulacije, tjelesne promjene su zaobljavanje bokova, rast grudi, rast cijelog tijela, rast stidnih dlačica i pazušnih dlačica, produbljenje glasa (mutacija) i dr.
Kod muškog spola penis postaje sposoban za erekciju i ejakulaciju, a pojavljuju se i polucije (spontana ejakulacija tijekom sna). Tjelesne promjene su širenje ramena, rast cijelog tijela, rast stidnih dlačica, pazušnih dlačica, brade kao i terminalnih dlaka na prsima, dlaka na nogama, povećanje Adamove jabučice i dr.
Među morfološkim promjenama u veličini, obliku, sastavu i funkcioniranju pubertetskog tijela primjetan je razvoj sekundarnih spolnih obilježja, "popunjavanje" djetetovog tijela; od djevojke do žene, od dječaka do muškarca. Dolazeći od latinskog puberatum (dob zrelosti), riječ pubertet opisuje fizičke promjene u spolnom sazrijevanju, a ne psihosocijalno i kulturno sazrijevanje označeno izrazom adolescentni razvoj u zapadnoj kulturi, gdje je adolescencija razdoblje mentalnog prijelaza iz djetinjstva u odraslo doba, koje se preklapa s velikim dijelom razdoblje puberteta tijela.The Oxford Dictionary of English Etymology, C. T. Onions ed. Oxford University Press, 1996, p. 720.
Razlike između muškog i ženskog puberteta Dvije najznačajnije razlike između puberteta kod djevojčica i puberteta kod dječaka su dob u kojoj počinje, i glavni spolni steroidi, androgeni i estrogeni.
Iako postoji širok raspon normalne dobi u kojoj počinje pubertet, djevojčice obično počinju s pubertetom oko 10-11 godina, a završavaju s pubertetom oko 15-17; dječaci počinju oko 11-12 godina, a završavaju oko 16-17. Djevojke postižu reproduktivnu zrelost oko četiri godine nakon prvih fizičkih promjena u pubertetu. Nasuprot tome, dječaci sporije ubrzavaju, ali nastavljaju rasti oko šest godina nakon prvih vidljivih pubertetskih promjena.Garn, SM. Physical growth and development. In: Friedman SB, Fisher M, Schonberg SK., editors. Comprehensive Adolescent Health Care. St Louis: Quality Medical Publishing; 1992. Retrieved on 2009-02-20 Svako povećanje visine nakon dobi nakon puberteta je neuobičajeno.
Za dječake, androgeni testosteron je glavni spolni hormon; dok se proizvodi testosteron, sve dječakove promjene okarakterizirane su kao virilizacija. Značajan proizvod metabolizma testosterona u muškaraca je estradiol. Pretvorba testosterona u estradiol ovisi o količini tjelesne masti, a razine estradiola u dječaka su tipično mnogo niže nego u djevojčica. Muški "skok rasta" također počinje kasnije, sporije se ubrzava i traje dulje prije spajanja epifiza. Iako su dječaci u prosjeku 2 centimetara (0.8 inča) niži od djevojaka prije početka puberteta, odrasli muškarci u prosjeku su oko 13 centimetara (5.1 inča) viši od žena. Većina ovih spolnih razlika u odrasloj dobi pripisuje se kasnijem naletu rasta i sporijem napredovanju do kraja, izravnom posljedicom kasnijeg porasta i smanjenja razine estradiola u odraslih muškaraca.
Hormon koji dominira ženskim razvojem je estrogen zvan estradiol. Dok estradiol potiče rast dojki i maternice, on je također glavni hormon koji potiče nalet rasta puberteta, sazrijevanje i zatvaranje epifize. Razina estradiola raste ranije i doseže višu razinu u žena nego u muškaraca.
Hormonsko sazrijevanje djevojčica znatno je složenije nego u dječaka. Glavni steroidni hormoni, testosteron, estradiol i progesteron, kao i prolaktin, igraju važne fiziološke funkcije u pubertetu. Sterogeneza gonada kod djevojčica počinje proizvodnjom testosterona koji se obično brzo pretvara u estradiol unutar jajnika. Međutim, stopa konverzije iz testosterona u estradiol (potaknuta ravnotežom FSH/LH) tijekom ranog puberteta vrlo je individualna, što rezultira vrlo različitim obrascima razvoja sekundarnih spolnih obilježja. Proizvodnja progesterona u jajnicima započinje razvojem ovulacijskih ciklusa u djevojčica (tijekom lutealne faze ciklusa), prije puberteta niske razine progesterona proizvode se u nadbubrežnim žlijezdama i dječaka i djevojčica.
Početak puberteta
Pubertetu prethodi razdoblje predpuberteta u dobi od 6-10 godina. Predpubertet je ponekad popraćen ranom pojavom aksilarnih i stidnih dlaka. Prva androgena dlaka koja je posljedica predpuberteta također može biti prolazna i nestati prije početka pravog puberteta.
Učinci ranog i kasnog početka puberteta
Nekoliko studija o pubertetu ispitivalo je učinke ranog ili kasnog početka puberteta kod muškaraca i žena. Općenito, djevojke koje kasno uđu u pubertet imaju pozitivne ishode u adolescenciji i odrasloj dobi, dok djevojke koje rano uđu u pubertet doživljavaju negativne ishode. Dječaci koji su imali ranije vrijeme puberteta općenito imaju više pozitivnih ishoda u odrasloj dobi, ali više negativnih ishoda u adolescenciji, dok obrnuto vrijedi za kasnije doba puberteta.
Djevojke u pubertetu Rezultati su općenito pokazali da rani početak puberteta kod djevojčica može biti psihološki štetan. Glavni razlog ovog štetnog učinka je pitanje osobne slike o tijelu. Kako se fizički razvijaju, dobivaju na težini na nekoliko područja tijela, djevojčice u ranom sazrijevanju obično izgledaju veće od djevojčica koje još nisu ušle u pubertet. Kao rezultat društvenog pritiska da budu mršave, djevojčica koja rano sazrijeva može razviti negativnu sliku o svom tijelu. Osim toga, ljudi mogu zadirkivati djevojke zbog njihovih vidljivih dojki, prisiljavajući djevojčicu u ranom sazrijevanju da odjećom sakrije dojke. Iskustvo ranog sazrijevanja može dovesti do nižeg samopoštovanja, veće depresije i lošijeg imidža o tijelu kod djevojčica u ranom sazrijevanju.
Nadalje, budući da ih fizičke i emocionalne razlike izdvajaju od ljudi u istoj dobnoj skupini, djevojke u ranom sazrijevanju razvijaju odnose sa starijim osobama. Na primjer, neke djevojke u ranom sazrijevanju imaju starije momke, "privučene ženskim stasom djevojčica i djevojačkom nevinošću". Iako bi stariji dečko mogao poboljšati popularnost među vršnjacima, to također povećava rizik od konzumiranja alkohola i droga, povećane seksualne odnose (često nezaštićene), poremećaje prehrane i nasilje.
Općenito, kasniji početak puberteta kod djevojčica daje pozitivne ishode. Pokazuju pozitivno ponašanje u adolescenciji koje se nastavlja do odrasle dobi.
Razvoj dojki
Prvi fizički znak puberteta kod djevojčica obično je čvrsta, nježna kvržica ispod središta areole jedne ili obje dojke, koja se javlja u prosjeku u dobi od oko 10,5 godina.Marshall (1986), p. 187 Ovo se naziva thelarche. Po Tannerovom stupnju puberteta, ovo je druga faza razvoja dojke (prva faza je ravna, predpubertetska dojka). U roku od šest do 12 mjeseci oteklina je jasno počela s obje strane, omekšala je, može se osjetiti i vidjeti kako se proteže izvan rubova areola. Ovo je treća faza razvoja dojke. Do sljedećih 12 mjeseci (faza 4), grudi se približavaju zreloj veličini i obliku, a areole i bradavice tvore sekundarni nasip. Kod većine mladih žena ovaj nasip nestaje u konturi zrele dojke (faza 5), iako postoje toliko razlike u veličinama i oblicima dojki odraslih osoba da se faze 4 i 5 ne mogu uvijek zasebno identificirati.Marshall (1986), p. 188
Stidne dlake
Stidne dlake često su druga zamjetna promjena u pubertetu, obično u roku od nekoliko mjeseci nakon što počnu rasti grudi. Naziva se pubarche. Stidne dlake obično su vidljive prvo uz usne. Prvih nekoliko dlačica opisano je kao Tanner 2. stupanj. Faza 3 obično se postiže u roku od 6-12 mjeseci, kada su dlake previše brojne da bi se prebrojile, a pojavljuju se i na stidnom brežuljku. Do četvrte faze stidne dlake gusto ispunjavaju "stidni trokut". Faza 5 odnosi se na širenje stidne dlake na bedrima, a ponekad i na trbušnoj dlaci prema gore prema pupku. U oko 15% djevojčica najranije stidne dlake pojavljuju se prije početka razvoja dojki.
Vagina, maternica, jajnici
Koža međice keratinizira se zbog djelovanja estrogena povećavajući njezinu otpornost na infekcije. Sluznica vagine također se mijenja kao odgovor na povećanje razine estrogena, postaje deblja i ružičaste boje (za razliku od svjetljije boje prije puberteta).Gordon (2005), p. 151 Sluznica se mijenja u višeslojnu strukturu s površinskim slojem pločastih stanica. Estrogen povećava sadržaj glikogena u epitelu rodnice, koji u budućnosti igra važnu ulogu u održavanju pH rodnice. Bjelkaste sekrecije (fiziološka leukoreja) normalan su učinak estrogena. U dvije godine nakon thelarchea povećava se veličina maternice, jajnika i folikula u jajnicima.Marshall (1986), p. 186–7 Jajnici obično sadrže male folikularne ciste vidljive ultrazvukom.Rosenfield (2002), p. 462 Prije puberteta, omjer tijela maternice i vrata maternice je 1: 1; koji se povećava na 2: 1 ili 3: 1 nakon završetka puberteta.
Menstruacija i plodnost
Prvo menstruacijsko krvarenje naziva se menarha i obično se javlja otprilike dvije godine nakon thearchea. Prosječna dob djevojčica u kojoj dobivaju menarhu je 12,5 godina u Sjedinjenim Američkim Državama. Većina američkih djevojaka prvu menstruaciju dobije s 11, 12 ili 13 godina, ali neke je dobiju i prije 11. rođendana dok neke druge nakon 14. rođendana. Zapravo, bilo kada između 8 i 16 je normalna dob za pojavu menarhe. U Kanadi je prosječna dob djevojčica u kojoj dobiju menarhu 12,72 godina, a u Velikoj Britaniji 12,9 godina. Vrijeme između menstruacije nije uvijek redovito u prve dvije godine nakon menarhe. Ovulacija je neophodna za plodnost, ali može i ne mora pratiti najranije mjesečnice.Marshall (1986), p. 196-7 Kod postmenarhalnih djevojčica oko 80 % ciklusa bilo je anovulacijsko u prvoj godini nakon menarhe, 50 % u trećoj godini i 10 % u šestoj godini. Početak ovulacije nakon menarhe nije neizbježan. Veliki udio djevojaka s kontinuiranim nepravilnostima u menstrualnom ciklusu nekoliko godina nakon menarhe i dalje će imati produžene nepravilnosti i anovulaciju te su u većem riziku za smanjenje plodnosti.
Dječaci u pubertetu U prošlosti je rani početak puberteta kod dječaka bio povezan s pozitivnim ishodima, poput vodstva u srednjoj školi i uspjeha u odrasloj dobi. Međutim, nedavne studije otkrile su da bi rizici i problemi ranog sazrijevanja kod muškaraca mogli nadmašiti prednosti.
Rano sazrijevajući dječaci razvijaju ponašanje "agresivnije, krše zakon i zloupotrebljavaju alkohol", što rezultira bijesom prema roditeljima i problemima u školi i s policijom. Rani pubertet također je u korelaciji s povećanom seksualnom aktivnošću i većim brojem tinejdžerskih trudnoća, a oboje može dovesti do depresije i drugih psihosocijalnih problema. Međutim, rani pubertet mogao bi rezultirati i pozitivnim ishodima, kao što su popularnost među vršnjacima, veće samopouzdanje i samopouzdanje, kao rezultat fizičkog razvoja, poput veće visine, razvijenih mišića, mišićavih muških grudi i boljih sportskih sposobnosti.