Kanada je, s površinom od km², druga najveća država na svijetu po površini. Nalazi se na sjeveru sjevernoameričkog kontinenta, graniči sa SAD-om na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavno gospodarsko središte, a ostali važni gradovi su Montréal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver i Calgary. Prema podacima iz 2022. ima stanovnika (4,2 stan./km²).
Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. na miran način dobila samostalnost od Velike Britanije.
Kanada je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija s kraljem Karlom III. kao monarhom. Multikulturalna je država s dva službena jezika: engleskim i francuskim. Jedna je od zemalja s najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva čine velika prirodna bogatstva i trgovina, posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e, te je članica G7 i NATO-a.
Povijest Starosjedioci su Indijanci, a na sjeveru zemlje Eskimi. Već oko 1000. godine Vikinzi su dosegli do istočnih obala Kanade. Od 1534. – 1536. zaposjeo je francuski pomorac Jacques Cartier područje oko St. Lawrencea (tvz. Nova Francuska). Samuel de Champlain prodire 1603. – 1635. u unutrašnjost i kolonizira zemlju (Newfoundland, Nova Scotia, Québec). Prvo trajno europsko naselje je Port Royal kojeg su osnovali Francuzi 1605. godine. Glavnu gospodarsku granu u to vrijeme čini trgovina krznom, a ugrožavaju je nizozemski kolonisti iz New Amsterdama (poslije New York) 1612. – 64. kao i Englezi koji su zaposjeli područje oko Hudsonova zaljeva na sjeveru (1668. – 69.).
Zbog borbe za teritorijem i trgovine krznom u razdoblju od 1689. i 1763. izbija nekoliko ratova između Francuza, Britanaca i Indijanaca. Utrechtskim mirom 1713. Francuska je izgubila Newfoundland, Novu Scotiju te prava na Hudsonov zaljev. Pariškim mirom 1763., nakon Sedmogodišnjeg rata (Francusko-indijanski rat) Francuska gubi i ostatak Kanade. Nakon Američkog rata za neovisnost oko 50 000 britanskih rojalista nalazi utočište u Kanadi. Od 1791. Kanada je podijeljena na Donju Kanadu (Québec) i uglavnom francusko područje te Gornju Kanadu (Ontario) – naseljenu britanskim rojalistima izbjeglim iz SAD-a (1783. – 1784.).
Godine 1812. Kanada je poprište rata između SAD-a i Britanskog Carstva, a njezina uspješna obrana imala je dugotrajne posljedice. Kanada je ostala pod britanskom Krunom te je izgrađeno jedinstvo među njezinim stanovnicima. Nizom sporazuma između SAD-a i Kanade zavladao je mir. Od tada započinje velika imigracija Britanaca i Iraca prema Kanadi. Pobunom iz 1837. tražena je vlada, ali pobuna propada. Godine 1840. Kanađani se ujedinjuju u federalnu koloniju Ujedinjenu Provinciju Kanadu. Nakon što je sa SAD-om dogovoreno da 49. sjeverna paralela čini granicu, Britanci na zapadu osnivaju dvije kolonije: Koloniju Otok Vancouver i Koloniju Britanska Kolumbija, koje su bile odvojene od Ujedinjene Provincije Kanade.
mini|453px|Animirana karta koja pokazuje razvoj i rast kanadskih provincija i teritorija|središteGodine 1867. proglašena je federalna unija Kanade sa statusom dominiona s četiri provincije: Ontario, Québec, Nova Scotia i New Brunswick. Do 1878. u dominion Kanadu je uključen cijeli britanski teritorij Sjeverne Amerike (Osim Newfoundlanda). U drugoj polovici 19. stoljeća osnivaju se političke stranke: konzervativna (1854.) i liberalna (1873.). Gospodarski prosperitet izazvao je u prvim desetljećima 20. st. veliko useljavanje, u prvom redu iz Velike Britanije i Irske, a velik broj useljenika je došao i iz ostatka Europe.
Kanada je sudjelovala u Prvom i Drugom svjetskom ratu na strani Velike Britanije, postavši nakon Prvog svjetskog rata neovisna (Potpisnica sporazuma u Versaillesu, članica Lige naroda), a Westminserskim statutom iz 1931. i formalno neovisna država, članica britanskog Commonwealtha. Konačne je granice dobila 1949. priključenjem Newfoundlanda. Među osnivačima je NATO-a 1949. godine. Održana je politička stabilnost, a vodeće postaju Liberalna stranka i Progresivna konzervativna stranka. Tijekom 1960-ih i 1970-ih u pokrajini Québec separatističke skupine povremeno izvode bombaške napade. Zakonodavna vlast Kanade sastoji se od tri dijela: kralja, odnosno generalnog guvernera koji je predstavlja, Senata i Parlamenta. Guverner, na prijedlog kanadskog premijera imenuje 105 zastupnika u Senat. 308 članova Parlamenta izabiru direktno građani na izborima. Svaki zastupnik se izabire u jednom izbornom okrugu.
Premijer Pierre E. Trudeau (na vlasti 1968. – 1979. i 1980. – 1984.) nastojao je smanjiti utjecaj SAD-a na kanadsko gospodarstvo. U doba premijera Martina B. Mulroneya (1984. – 1993.) sa SAD-om je 1989. postignut sporazum o slobodnoj trgovini, a 1992. zaključen je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA). Potkraj 1995. Québecu je priznata društvena zasebnost na osnovi francuskog jezika i kulture, a nizom zakona 2000. otežana mu je mogućnost odcjepljenja. Premijer Kanade je od 2025. godine Mark Carney.
Politika mini|desno|Karlo III. mini|desno|Mark Carney Kanada je ustavna monarhija s kraljem Karlom III. Nju od 2021. godine predstavlja 30. generalna guvernerka Mary Simon, prva indijanska generalna guvernerka. Kanada je također i konfederacija s parlamentarnom demokracijom.
Predsjednik Vlade je od 14. ožujka 2025. Mark Carney, vođa Liberalne stranke. Premijersko mjesto pripada lideru stranke koji može održati povjerenje u Kanadskom parlamentu. Vladu čine Federalna ministarstva koje bira premijer među članovima svoje stranke koje su zastupljene u Parlamentu. Vladu formalno potvrđuje generalni guverner. Izvršna vlast je u rukama premijera i vlade.
Kanadski federalni parlament kao zakonodavna vlast sastoji se od tri dijela: kralja odnosno generalnog guvernera koji je predstavlja, Senata i Parlamenta. Guverner, na prijedlog kanadskog premijera imenuje 105 zastupnika u Senat. 308 članova Parlamenta izabiru direktno građani na izborima. Svaki zastupnik se izabire u jednom izbornom okrugu.
Glavne političke stranke u Kanadi su: Konzervativna stranka (spoj Kanadske alijanse i Napredne konzervativne stranke, vođa Rona Ambrose), Liberalna stranka (vođa Mark Carney), Nova demokratska stranka (vođa Tom Mulcair), Bloc Québécois (vođa Rhéal Fortin) i Zelena stranka (vođa Elizabeth May).
Zemljopis Oko 5/6 kanadskog teritorija obuhvaćaju nizine i pobrđa, koja se pružaju od gorja Appalachian i poluotoka Labradora na istoku do planinskih lanaca na zapadu. Reljef nižeg dijela Kanade nastao je u ledeno doba erozijom tla pa je zbog toga staro kamenje zaobljeno i golo te mjestimice pokriveno morenama (kamenjem koje nagomilavaju ledenjaci). Najstariji dio Kanade, tzv. Kanadski štit ili Laurentski štit. Središnji, a ujedno i najniži dio Štita potopljen je Hudsonovim zaljevom. Jugozapadno od Zaljeva nalaze se 600 – 700 m visoki ravnjaci (prerijske ravnice) koji se pružaju do podnožja Stjenjaka (Rocky Mountains). Najviši vrh Kanade, Mount Logan (5959 m),www.nrcan.gc.ca , Mount Logan: highest point in Canada, Location: (140o 23’ W, 60o 34’ N), Height: 5959 m, objavljeno 17. siječnja 2008., pristupljeno 26. veljače 2013. nalazi se u području granice s Aljaskom (SAD-om). Nepregledna Kanada ima raznolik reljef koji dijelimo na 7 osnovnih cjelina: Kordiljeri su lanac mladih nabranih planina čiji vrhovi dopiru do 4000 metara. Klimatski su nepovoljni i nema uvjeta za proizvodnju hrane pa su rijetko naseljeni. Istočno od Kordiljera su prostrani travnjaci, prerije, s plodnim tlom za uzgoj žitarica. Klima je stepska s oštrim dugim zimama i toplim ljetima s prodorima toplog zraka s juga. U Alberti su pronađeni izdašni izvori nafte i plina. Kanadski štit prekrivaju najstarije stijene svijeta koje su tijekom geološke povijesti Zemlje djelovanjem endogenih sila i egzogenih procesa zaravnjene. U tako starim stijenama ima mnogo ruda, površinom dominira crnogorična šuma koja se rasprostire u pojasu širokom 1500 km. Niska, šumovita i močvarna obala Hudsonova zaljeva rijetko je naseljena. Nizina rijeke St. Lawrence u kanadskim je okvirima malo područje, ali tu živi najviše stanovnika. To je gospodarsko središte s najvećom koncentracijom gradova. Klimatski je najpovoljnija za naseljavanje, a najčešće su bjelogorične šume breze i javora. Crveni javorov list amblem je na kanadskoj zastavi jer su te šume u jesen ostavljale snažan dojam na europske doseljenike. Apalači (Appalachian) su staro gromadno gorje obraslo bjelogoricom, a Kanadi pripada samo mali sjeverni dio. Unutar polarnog kruga nalaze se arktički otoci koji su 10 mjeseci pod snijegom gdje temperature zimi padaju ispod –50 °C. Naseljeni su Eskimima, a otkrivena su nalazišta nafte i plina.
Reljef je u pleistocenu oblikovao ledeni pokrov, što se najbolje može vidjeti po brojnim jezerima koja je za sobom ostavio ledeni pokrov.
Klima Veći dio Kanade nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu te u tom dijelu zemlje prevladava snježno-šumska klima. Krajnji sjever Kanade pripada sjevernom polarnom pojasu u kojem je polarna klima i klima vječnog leda. Klimatski je najpovoljniji dio pacifičkog primorja, područje Velikih jezera i dolina rijeke St. Lawrence.
Temperature U krajnjem sjevernom dijelu Kanade prosječna temperatura u siječnju je od –32° do –38 °C (minimalne temperature dosežu i –64 °C). U istočnom i zapadnom primorju prosječne sječanjske temperature mnogo su blaže, na Newfoundlandu od –5° do –10 °C, a u primorju Tihog oceana od 1° do 4 °C. Ove su temperature uvjetovane time što je zimi glavnina Kanade pod utjecajem hladnih zračnih masa. Prosječne lipanjske temperature na većem dijelu Kanade su oko 10°, a na jugu središnjeg dijela do 20 °C. Kanada je najhladnija zemlja na svijetu s prosječnom godišnjom temperaturom od –5,5 °C.
Hidrografija mini|300px|Mreža kanadskih rijeka i jezera Glavne hidrografske karakteristike Kanade su obilje vode i neznatno kolebanje vodostaja u rijekama, brzaci i potoci, mnoštvo jezera i dugotrajna zaleđenost (5-9 mjeseci). U zapadnom dijelu Kanade rijeke imaju duboko usjećene doline, a zbog velikog pada djelomično su plovne samo rijeke Fraser i Columbija. Na niskom području Kanadskog štita poriječja nisu međusobno jasno određena, neke se rijeke odvajaju na više strana. Na rubu Kanadskog štita nalazi se niz jezera (Velika jezera, Winnipeg, Reindeer, Great Slave, Great Beart...). Na sjeverozapadnom dijelu Kanade mnoge rijeke uključujući i najdulju kanadsku rijeku Mackenzie (4240 km) utječu u Sjeverno ledeno more. Razvojem hidroelektrana mnoge se rijeke iskorištavaju za dobivanje električne energije.
Gospodarstvo U primarnom sektoru zaposleno je 3,7 %, u sekundarnom 22,2 %, a u tercijarnom 71,1 % stanovništva. Takva struktura zaposlenih ukazuje na viskok stupanj gospodarske razvijenosti Kanade. Industrijalizacija Kanade započela je početkom 20. st. na bazi velikog rudnog bogatstva, drva i hidroenergije. Kanada proizvodi dovoljno nafte za svoje potrebe.
Velik poticaj kanadskom gospodarstvu daje slobodan pristup velikom tržištu SAD-a, a dobar je primjer proizvodnja oko 25 % novinskog papira svijeta, za što je najvećim dijelom uložen američki kapital. Američki kapital preko ulaganja u kanadsko gospodarstvo bez zapreke ulazi u zemlje Commonwealtha.
Kanada izvozi automobile, strojeve, industrijska postrojenja, proizvode drvne industrije, papir, rude, poljoprivredne proizvode, a uvozi vozila, strojeve itd. Kanada trguje s cijelim svijetom, ali najvećim dijelom sa SAD-om i razvijenim zemljama. Koristi od velikih prirodnih bogatstava su velike pa stoga ne čudi ostvareni BDP od USD per capita koji omogućuje visok životni standard većine stanovništva.