Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima. Drugi po redu slijede ugrofinski jezici a nakon njih ostale skupine. thumb|400px|right|Jezici u Europi. thumb|200px|right|Jezici u Europi 1907. minijatura|400px|Pisma u Europi: thumb|200px|Pisma u Europi 1901. Od priznatih jezika Europe njihov broj po državama iznosi: Albanija (7; ukupno 7), Andora (3; ukupno 5), Austrija (9; ukupno 20), Belgija (10; ukupno 29), Bjelorusija (2; ukupno 11), Bosna i Hercegovina (4; ukupno 8), Bugarska (11; ukupno 16), Crna Gora (4; ukupno 4), Češka (10; ukupno 20), Danska (7; ukupno 13), Estonija (2; ukupno 18), Finska (12; ukupno 23), Francuska (23; ukupno 62), Gibraltar (2; ukupno 3), Grčka (14; ukupno 24), Hrvatska (7; ukupno 22), Irska (5; ukupno 5), Island (2; ukupno 2), Italija (33; ukupno 42), Latvija (5; ukupno 13), Lihtenštajn (3; ukupno 4), Litva (4; ukupno 12), Luksemburg (3; ukupno 6), Mađarska (9; ukupno 17), Makedonija (9; ukupno 10), Malta (4; ukupno 4), Moldavija (5; ukupno 13), Nizozemska (15; ukupno 38), Norveška (10; ukupno 20), Njemačka (27; ukupno 69), Poljska (14; ukupno 20), Portugal (8; ukupno 9), Rumunjska (15; ukupno 23), Rusija (europska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123), San Marino (2; ukupno 2), Slovačka (10; ukupno 13), Slovenija (4; ukupno 10), Srbija (14; ukupno 21), Španjolska (14; ukupnoo 21), Švedska (12; ukupno 30), Švicarska (12; ukupno 26), Turska (europska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45), Ujedinjeno Kraljevstvo (12; ukupno 56), Ukrajina (13; ukupno 42), Vatikan (1; ukupno 1).Statistical Summaries
Altajski jezici
Mongolski jezici kalmički
Turkijski jezici
Ogurski jezici čuvaški
Oguski jezici azerski gagauski turski
Kipčački jezici krimskotatarski karačajsko-balkarski karaimski kazaški kumički nogajski tatarski urumski
Baskijski Baskijski jezik je izolirani jezik na sjeveru Pirinejskog poluotoka, i kao takav nije povezan s niti jednim od svih navedenih jezika.
Ugrofinski jezici
Ugrofinski jezici su potporodica uraskih jezika.
estonski finski mađarski hantski ingrijski karelski komski livonski mansijski marijski mordvinski permski saamski jezici: inarijskosaamski kildinskosaamski lulejskosaamski sjevernosaamski pitejskosaamski skoltskosaamski južnosaamski terskosaamski umejskosaamski udmurtski vepski viruski vodski
Sjevernokavkaski jezici Sjeverozapadni kavkaski jezici
abazinski abhaski adigejski kabardinski
Sjeveroistočni kavkaski jezici
avarski bacbijski čečenski darginski inguški lakski lezgijski tabasaranski cezijski udi
Malteški To je semitski jezik koji se govori na Malti i povezan je s arapskim, ali se piše latiničnim pismom. Kao službeni jezik, njime govori najmanje stanovnika Europske unije.
Južnokavkaski jezici
gruzijski lazijski mingrelski svanski
Indoeuropski jezici Većina jezika Europe su indoeuropski jezici. Ova velika porodica jezika razvila se iz jezika koji se govorio tisućama godina prije, a stručno ga se naziva indoeuropski prajezik.
Albanski
Baltički jezici kuronski latgalijski latvijski litvanski staropruski (izumro) žemaitski (po nekima je narječje litvanskog)
Keltski jezici Britonski
kornijski – oživljen kumbrijski – izumro bretonski velški
Gaelski
irski manski škotski gaelski
Germanski jezici
Sjevernogermanski jezici
zapadni (otočni) skandinavijski islandski ferojski norn (izumro) istočni (kontinentalni) skandinavijski danski norveški (Norveški Bokmål) švedski
Zapadnogermanski jezici visokonjemački jezici standardni njemački jezik (Hochdeutsch) srednjonjemački jezici istočni srednjonjemački jezici Zapadnosrednjonjemački jezici luksemburški gornjonjemački jezici alemanski alzaški jezik Bavarsko-austrijski jezici hutteritski (tirolski) jidiš donjofranački jezici afrikaans nizozemski limburški Donjonjemački jezici ili niskonjemački zapadni donjonjemački istočni donjonjemački jezici plautdietsch (mennonitski donjonjemački) anglo-frizijski jezici frizijski zapadnofrizijski saterlandski frizijski (istočni frizijski) sjevernofrizijski anglijski jezici engleski škotski (scots) zapadnoindijski engleski yola (izumro u 19. stoljeću) tok pisin hiberno-engleski shelta (pomješan s irskim)
istočnogermanski jezici gotski (izumro) burgundijski (extinct) krimski gotski (izumro u 19. stoljeću]) lombardijski (izumro) vandalski (izumro)
Grčki
Italički jezici
latinski Romanski jezici Romanski jezici su nastali iz vulgarnog latinskog jezika koji se govorio diljem Rimskog Carstva. Iberoromanski jezici i dijalekti aragonski asturski mirandski katalonski istočni katalonski alguerški balearski središnji katalonski sjeverni katalonski zapadni katalonski sjeverozapadni katalonski valencijski fala galicijski eonavijski (galicijsko narječje s tragovoma asturijskog) ladino mozarapski (izumro) portugalski portuñol španjolski jezik estramadurski jezik aljama
Galoromanski jezici frankoprovansalski langue d'oïl burgundijski champenois Franc-Comtois francuski belgijski francuski švicarski francuski gallo lorrain normanski jèrriais dgèrnésiais pikardijski Poitevin-Saintongeais valonski okcitanski gaskonjski Aranese Auvergnat Languedocien Limousin provansalski šuadit (judeo-provansalski) (izumro 1977)
Zapadnoitalski jezici korzikanski dalmatski istriotski talijanski emilijano-romanjolo judeotalijanski ligurski monegaški lombardski napuljski pijemontski sardinski jezici kampidanski galurski logudorski sasarski sicilijanski venecijanski
Retoromanski jezici furlanski ladinski rumončki
Istočnoromanski jezici rumunjski (dako-rumunjski) makedorumunjski jezik istrorumunjski meglenski
Slavenski jezici Zapadnoslavenski jezici češki kašupski poljski polapski (izumro) pomeranijski (izumro) slovinački lužičkosrpski donjolužičkosrpski gornjolužičkosrpski
Istočnoslavenski jezici bjeloruski ruski rusinski karpatski rusinski (rutenijski) panonsko rusinski (rusnački) ukrajinski
Južnoslavenski jezici bugarski crnogorski hrvatski staroslavenski makedonski bošnjački srpski slovenski
Povijest pisama Pisani sustav u Europi temelji se na fonografsko-abecednom načelu. Njegov izvor je sjevernosemitski(2000. – 1700. pr. Kr.), zatim prenesen u Europu preko Grka i od tamo predstavljen Rimljanima u 6. stoljeću pr. Kr. Latinski se alfabet razvio na nekoliko načina. U srednjem vijeku, karolinška minuskula bila je najvažnija varijacija latinskog pisma. Iz nje su se razvile dvije grane: gotička koja se upotrebljavala u Njemačkoj i talijansko-antičko-latinska koja se i danas upotrebljava. (U Irskoj se upotrebljava i posebni irski tip.)
Neke nacije Europe su i prije toga razvile svoja vlastita pisma, npr. Germani su upotrebljavali rune (od 3. do 17. st.).
Jezici po europskim državama : Albanija (7; ukupno 7): gegijski jezik (1,800.000; 2007.), toskijski jezik (2,900.000; 1989.), vlaški romski (60.000; 1991), makedorumunjski (10.000; Salminen 1993), srpski (točnije crnogorski koji još nije priznat; 297.000; 2007).), makedonski (150.000), grčki (60.000; 1989)Languages of Albania Andora (3; ukupno 5): katalonski (31.000; 1990.), francuski (2400; 1986.), španjolski (24.600; 1986.).Languages of Andorra Austrija (9; ukupno 20), Belgija (10; ukupno 29), Bjelorusija (2; ukupno 11), Bosna i Hercegovina (4; ukupno 8), Bugarska (11; ukupno 16), Crna Gora (4; ukupno 4), Češka (10; ukupno 20), Danska (7; ukupno 13), Estonija (2; ukupno 18), Finska (12; ukupno 23), Francuska (23; ukupno 62), Gibraltar (2; ukupno 3), Grčka (14; ukupno 24), Hrvatska (7; ukupno 22), Irska (5; ukupno 5), Island (2; ukupno 2), Italija (33; ukupno 42), Kosovo (albanski, srpski, crnogorski, turski, hrvatski, romski) Latvija (5; ukupno 13), Lihtenštajn (3; ukupno 4), Litva (4; ukupno 12), Luksemburg (3; ukupno 6), Mađarska (9; ukupno 17), Makedonija (9; ukupno 10), Malta (4; ukupno 4), Moldavija (5; ukupno 13), Nizozemska (15; ukupno 38), Norveška (10; ukupno 20), Njemačka (27; ukupno 69), Poljska (14; ukupno 20), Portugal (8; ukupno 9), Rumunjska (15; ukupno 23), Rusija (europska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123), San Marino (2; ukupno 2), Slovačka (10; ukupno 13), Slovenija (4; ukupno 10), Srbija (14; ukupno 21), Španjolska (14; ukupnoo 21), Švedska (12; ukupno 30), Švicarska (12; ukupno 26), Turska (europska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45), Ujedinjeno Kraljevstvo (12; ukupno 56), Ukrajina (13; ukupno 42), Vatikan (1; ukupno 1): talijanski; jedan je izumro: latinski.
Izvori