1. siječnja (1. 1.) prvi je dan godine po gregorijanskom kalendaru.
Do kraja godine imaju još 364 dana (365 u prijestupnoj godini).
Događaji 45. pr. Kr. – Stupio na snagu Julijanski kalendar. 1. – Započinje nova, "naša" era.
404. – Posljednja gladijatorska borba u gradu Rimu. 439. – Objavljen Teodozijev zakonik, najveća zbirka rimskog prava dotada. 909. – Kijevska Rusija je počela brojiti dane po Julijanskom kalendaru. 1001. – Papa Silvestar II. imenovao Stjepana I. za kralja Ugarske. 1438. – Albert II. Habsburgovac je okrunjen kao kralj Ugarske. 1502. – Portugalci prvi put istražuju područje na kojem se danas nalazi Rio de Janeiro. 1515. – Franjo I. postao francuski kralj. 1527. – Na Cetinskom saboru hrvatsko plemstvo izabralo je austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. 1600. – Škotska počinje s upotrebom julijanskog kalendara. 1651. – Karlo II. okrunjen kao kralj Škotske. 1673. – Počinje stalna dostava pošte između New Yorka i Bostona. 1700. – Rusija počinje koristiti Julijanski kalendar. 1707. – Ivan V. okrunjen kao kralj Portugala. 1739. – Francuski moreplovac Jean-Baptiste Charles Bouvet de Lozier otkrio otok koje je kasnije po njemu nazvano Bouvet. 1788. – Izašlo prvo izdanje londonskog The Timesa. 1801. – Otkrivena Ceres, prvi patuljasti planet u Sunčevom sustavu. 1801. – Ujedinjenjem Velike Britanije i Sjeverne Irske ukinuto je Kraljevstvo Velike Britanije i stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. 1803. – Danska je zabranila uvoz robova u dansku Zapadnu Indiju i postala prva zemlja koja je zabranila ropstvo. 1804. – Kraj francuske vlasti u Haitiju, koji je tako postao prva republika crnaca i druga nezavisna država u Sjevernoj Americi, nakon SAD-a. 1808. – Zabranjen uvoz robova u SAD. 1818. – Prvi put objavljen roman Mary Shelley Frankenstein, ili moderni Prometej. 1826. – Naucalpan postaje općina Meksika. 1833. – Velika Britanija je proglasila suverenitet nad Falklandskim otočjem u Atlantiku, koja su prije toga bila pod španjolskom kolonijalnom vlašću. 1840. – U New Yorku je održano prvo natjecanje u kuglanju u SAD-u, u Knickerbocker Alleysu. 1861. – Porfirio Díaz je osvojio Ciudad de México. 1863. – Abraham Lincoln drži svoj čuveni govor, "Objava jednakopravnosti", tijekom Američkog građanskog rata. 1863. – Lincolnovim Proglasom o emancipaciji službeno slobođeni američki robovi na području Konfederacije, bez stvarnog učinka. 1873. – Japan je prihvatio gregorijanski kalendar. 1877. – Engleska kraljica Viktorija proglašena caricom Indije. 1880. – Počela izgradnja Panamskog kanala. 1881. – Francuska se pridružila Ujedinjenim Narodima. 1885. – Prihvaćene vremenske zone i standardno vrijeme. Iste godine u jutarnje vrijeme je pokrenuta najstarija europska tramvajska mreža u gradu Sarajevu. 1892. – U Havani počelo 4. svjetsko prvenstvo u šahu. 1899. – Kraj španjolske vlasti na Kubi. 1898. – New York City anektirao teritorij susjednih okruga, čime je formiran tzv. Veliki New York; 25. siječnja prvobitnim dijelovima grada (Manhattan, Brooklyn, Bronx i Queens) pridružio se Staten Island i tako je formiran današnji New York City. 1900. – Kruna je postala jedinstvena (i jedina) valuta u Austro-ugarskoj monarhiji. 1901. – Nigerija postaje britanski protektorat. 1901. – Područja Zapadna Australija, Južna Australija, Queensland, Victoria, Tasmanija i Novi Južni Wales formirala su Saveznu Državu Australiju. 1910. – Na mjestu švicarskog saveznog predsjednika Robert Comtesse zamijenio je Adolfa Denchera. Comtesse je poslije 1904. po drugi put izabran za predsjednika Švicarske. 1912. – Počela se primjenjivati Jezična naredba austrijskog ministra Bienertha od 26. travnja 1909. kojom je hrvatski jezik uveden u potpunosti kao službeni jezik u Dalmaciji.Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar Gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom 1897. – 1921 1912. – U Švicarskoj je na snagu je stupio civilni zakonik. 1912. – Stvorena Republika Kina. 1912. – U Velikoj Britaniji je podržavljena cjelokupna telefonija. 1914. – Na Floridi je uspostavljen prvi linijski let na svijetu između St. Petersburga (SAD) i Tampe. 1919. – Ciliciju zauzeli Francuzi. 1929. – Bivše općine Point Grey i Južni Vancouver spojile se i formirale Vancouver. 1932. – Otok Alcatraz postaje američki savezni zatvor. 1939. – U Sydneyu temperatura dosegla 45 ˚C, što je najviše u povijesti toga grada. 1942. – 26 zemalja potpisalo Deklaraciju UN-a. 1945. – Drugi svjetski rat: Luftwaffe pokrenuo operaciju "Bodenplatte", veliki, ali neuspješan pokušaj nokautiranja savezničke avijacije u sjevernoj Europi jednim udarcem. 1948. – Italija dobila ustav. 1956. – Sudan se osamostalio. 1958. – Osnovana Europska ekonomska zajednica. 1959. – Svrgnut Fulgencio Batista, kubanski diktator. 1960. – Johnny Cash održao svoj prvi besplatni koncert iza zatvorskih rešetaka. 1960. – Kamerun stekao neovisnost od Francuske. 1966. – Nakon državnog udara Jean-Bédel Bokassa preuzeo vlast u Srednjoafričkoj Republici. 1971. – Reklamiranje cigareta zabranjeno na američkoj televiziji. 1973. – Danska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo postali članovi Europske zajednice. 1978. – Avion Boeing 747 kompanije Air India srušio se u Arapsko more nedaleko od Mumbaia; poginulo je 213 osoba. 1979. – Službeno uspostavljeni diplomatski odnosi između SAD-a i Kine. 1981. – Grčka primljena u Europsku zajednicu. 1982. – Peruanac Javier Pérez de Cuéllar postao prvi Latinoamerikanac na funkciji generalnog sekretara UN-a. 1986. – Španjolska i Portugal ulaze u Europsku zajednicu. 1989. – Stupio na snagu Montrealski protokol. 1990. – Denominirana je jugoslavenska valuta - dinar, 10.000 dinara je postalo 1 novi dinar, a građani su prvi puta nakon drugog svjetskog rata mogli slobodno kupovati stranu valutu u bankama. 1990. – David Dinkins položio zakletvu kao prvi afroamerički gradonačelnik New York Cityja. 1992. – Službeno formirana Ruska Federacija. 1993. – Podjela Čehoslovačke na dvije nezavisne republike – Češku i Slovačku. 1993. – Osnovano jedinstveno europsko tržište. 1995. – Osnovana Svjetska trgovinska organizacija (WTO). 1995. – Austrija, Finska, i Švedska ulaze u Europsku uniju. 1997. – Ganac Kofi Annan postao generalni sekretar UN-a. 1998. – Uveden porez na dodanu vrijednost kao suvremeni oblik oporezivanja potrošnje u Hrvatskoj. "Ocem" PDV-a se smatra Borislav Škegro, tadašnji ministar financija. 2002. – Uvođenje nove valute eura u papirnatim novčanicama i kovanicama u državama Finskoj, Irskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Francuskoj, Monaku, Austriji, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, San Marinu, Vatikanu i Grčkoj. 2007. – Bugarska i Rumunjska postale su punopravne čanice Europske unije, te su istupile iz CEFTA-e. 2007. – Bugarski, rumunjski i Irski jezik postali su službeni jezici Europske unije. 2007. – Euro postaje službena valuta u Sloveniji zamjenjujući dotadašnji tolar, iako će se s njime moći plaćati još naredna dva tjedna nakon čega će prestati vrijedjeti. 2007. – Njemačka je od Finske preuzela predsjedanje Europskom unijom. 2008. – Cipar i Malta su uvele euro kao službenu valutu. 2008. – Slovenija je kao prva nova članica počela predsjedati Europskom unijom. 2008. – Započela primjena pravnog režima Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske i na države članice Europske unije. 2008. – Ukinuto obvezno služenje vojnog roka u Oružanim snagama Republike Hrvatske. 2008. – Hrvatska započela dvogodišnji mandat kao nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. 2009. – Austrija je od Hrvatske preuzela predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a. 2009. – U Slovačkoj je uz Slovačku krunu i Euro postao službena valuta na rok od dva tjedna, kada će Euro postati jedina valuta u toj državi dok će Slovačka kruna otići u povijest. 2009. – U Norveškoj je na snagu stupio zakon koji homoseksualnim osobama dopušta sklapanje braka (civilno i u određenim vjerskim zajednicama kao što su određene protestantske crkvene zajednice), te posvajanje djece, dok je homoseksualnim ženama još i dopušten odlazak na umjetnu oplodnju kako bi se djeca koja su rođena u braku dviju homoseksualnih žena, a koja su nastala kao rezultat umjetne oplodnje bila priznata kao njihova vlastita djeca. Ovim je činom Norveška postala 4. država na svijetu u kojoj se mogu sklapati istospolni brakovi koji imaju jednaka prava kao i heteroseksualni brakovi (osim činjenice da se heteroseksualni brakovi mogu sklapati u svim vrstama vjerskih zajednica, dok je to u ovom slučaju svedeno samo na određeni dio protestantskih vjerskih zajednica). 2010. – Španjolska je od Švedske preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom. 2018. – Bugarska počela predsjedati Europskom unijom. 2020. – Hrvatska počela predsjedati Europskom unijom 2023. – Hrvatska zamijenila kunu eurom i postala član Eurozone te ušla u Schengenski prostor.
Rođenja 1. siječnja 1431. – Aleksandar VI., papa († 1503.) 1449. – Lorenzo de' Medici, talijanski političar i vladar Firence 1502. – Grgur XIII. 1618. – Bartolomé Esteban Murillo, španjolski slikar († 1682.) 1711. – Franjo Trenk, austrijski pukovnik († 1749.) 1735. – Paul Revere - američki zlatar i domoljub 1823. – Sándor Petőfi, mađarski pjesnik i revolucionar 1833. – Franziska Lechner, njemačka redovnica († 1894.) 1857. – Oton Kučera, hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja († 1931.) 1860. – Karlo Lwanga, ugandski katolički svetac († 1886.) 1863. – Pierre de Coubertin, "otac" modernih olimpijskih igara († 1937.) 1870. – Ernst Barlach, njemački kipar 1879. – Edward Morgan Forster, engleski književnik († 1970.) 1888. – John Garand, kanadsko-američki inženjer i dizajner, tvorac puške M1 Garand 1894. – Satyendra Nath Bose, indijski fizičar i matematičar 1895. – J. Edgar Hoover, prvi direktor FBI-a 1907. – Leonid Iljič Brežnjev, ruski političar († 1982.) 1919. – Jerome David Salinger, američki književnik 1920. – Osvaldo Cavandoli, talijanski crtač animiranih filmova († 2007.) 1921. – Rocky Graziano, američki boksač 1926. – Claudio Villa, talijanski pjevač 1928. – Frank Pourcel, francuski glazbenik 1932. – Ivan Lacković Croata, hrvatski likovni umjetnik († 2004.) 1938. Ante Dabro, australski kipar/slikar hrvatskog porijekla Budislav Vukas, hrvatski pravnik i sveučilišni profesor († 2023.) Frank Langella, američki glumac 1940. – Spencer Johnson, američki ljekar i pisac 1942. – Andrija Nikić, hrvatski književnik 1943. – Vladimir Šeks, hrvatski političar 1943. – Inge Appelt, hrvatska glumica 1944. – Đuro Brodarac, hrvatski general i političar († 2011.) 1944. – Omar al-Bašir, sudanski političar 1946. – Roberto Rivelino, brazilski nogometaš i trener 1948. – Ivan Devčić, hrvatski nadbiskup 1949. – Šimun Šito Ćorić, hrvatski pjesnik, esejist, dramski pisac, antologičar 1949. – Pablo Escobar, kolumbijski političar i narkodiler 1952. – Mile Kitić, bosanskohercegovački i srbijanski pjevač 1959. – Mladen Bodalec, hrvatski glazbenik 1963. – Dražen Ladić, hrvatski nogometni vratar 1968. – Davor Šuker, hrvatski nogometaš 1971. – Marinko Prga, hrvatski glumac 1972. – Lilian Thuram, francuski nogometaš 1976. – Mile Smodlaka, hrvatski vaterpolist 1979. – Anthony Šerić, hrvatski nogometaš 1981. – Mladen Petrić, hrvatski nogometaš 1985. – Steven Davis, sjevernoirski nogometaš 1999. – Gianluca Scamacca, talijanski nogometašSmrti 1. siječnja 1515. – Luj XII, francuski kralj 1748. – Johann Bernoulli, švicarski matematičar 1782. – Johann Christian Bach, njemački skladatelj 1894. – Heinrich Rudolf Hertz, njemački fizičar, otkrivač fotoelektričnog efekta (* 1857.) 1922. – Števan Kühar, slovenski (prekomurski) pisac i političar (* 1887.) 1934. – Blagoje Bersa, hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog (* 1873.) 1940. – Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar (* 1869.) 1963. – Ivan Zemljak, hrvatski arhitekt (* 1893.) 1972. – Maurice Chevalier, francuski glumac i pjevač 1981. – Oumarou Ganda, nigerski glumac (* 1935.)