Vjesnik je bio zagrebački politički dnevni list (1940. – 2012.) i izdavačka kuća, koja je osim istoimenih novina izdavala niz drugih tiskovina. U vrijeme socijalističke Jugoslavije imala je osobito velik značaj.
Povijest Prvi broj izašao je 24. lipnja 1940. godine pod nazivom Politički vijesnik. List je u ilegali pokrenuo Centralni komitet Komunističke partije Hrvatske. Početkom 1941. godine list dobiva naziv Vjesnik radnog naroda.
Početkom Drugoga svjetskog rata izlazi kao mjesečnik, sada nazvan Vjesnik Hrvatske jedinstvene nacionalno-oslobodilačke fronte, preselivši u jesen 1941. na Kordun, pa 1942. u zaselak Tomići kraj Drežnice. U zaglavlju lista od kolovoza 1941. stoji parola Smrt fašizmu – Sloboda narodu!, koju prihvaća cijeli oslobodilački pokret. Od 1943. tiska se na Kapeli, ponovno kao tjednik. Redakcija se, shodno tijeku rata, nastavlja seliti, a u siječnju 1945. stiže u Split.
Od 11. svibnja 1945., pod današnjim imenom, Vjesnik izlazi kao dnevnik. Tek se tada i službeno u impresumu navodi ime glavnog urednika Šerifa Šehovića. Prve poslijeratne godine Vjesnika protječu u službi novoj vlasti, a ujedinjenjem novina s još jedanaest listova osnovano je i tiskarsko poduzeće Narodna štampa. Ujedinjenjem Narodne štampe i Štamparije novina 1951., poduzeće je dobilo svoje trajno ime Novinsko-izdavačko i štamparsko poduzeće Vjesnik. Tijekom 1960-ih širi se dopisnička mreža, list se sadržajno osvježava, a naklada raste. Vjesnikova kuća tada počinje izdavati časopise i revije, od kojih su najpoznatiji bili Vjesnik u srijedu (VUS) i Start. Pokreće se akcija Plava vrpca Vjesnika, nagrada za pothvate spašavanja na moru. U tom razdoblju u Vjesniku svoj prvi posao stječe novinar i kazališni kritičar Dalibor Foretić, kasnije poznat kao »najveća živuća enciklopedija hrvatskog kazališta«.
Uoči Hrvatskoga proljeća, list dostiže nakladu od preko 100.000 primjeraka. Godine 1990. dolazi u interesnu sferu nove, HDZ-ove vlade. Kraće vrijeme (1992. – 1993.) list nosi naziv Novi vjesnik, a godine 1998. Vjesnik prvi u Hrvatskoj počinje objavljivati novine na internetu.
Nakon što je dio Vjesnika privatiziran 1990-ih, neki su se listovi (poput Večernjeg) odvojili od organizacije, a Vjesnikovo poduzeće pripalo je Narodnim novinama 2008. godine. Ujedno su različite djelatnosti poduzeća postale odvojena samostalna društva: tiskara Vjesnik d.d., Vjesnik – Usluge d.o.o. te Vjesnik – Naklada d.o.o.
Obustava rada Nakon 72 godine, Vjesnik je ugašen kad se njegov vlasnik Narodne novine i zainteresirani kupac britanski fond OAK Investment nisu dogovorili o preuzimanju.http://www.vecernji.hr/vijesti/vjesnik-nakon-72-godine-prestaje-izlaziti-98-ljudi-ostaje-bez-posla-clanak-400880http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/mm/11340-vjesnik-rijeen-na-redu-hina.html Prodana naklada je već dulje bila veoma niska i nije nipošto mogla pokriti troškove.
Posljednji tiskani broj izašao je 20. travnja 2012. Nakon toga je do 26. travnja 2012. izlazio u elektronskom obliku, zatim samo kao internetski portal Vjesnik.hr. Dana 12. lipnja 2012. prestaje ažuriranje portala.
mini|desno|250x250px|Ploča na kući u Nazorovoj ulici u Zagrebu u kojoj je bilo prvo sjedište redakcije „Vjesnika“ 1940. i 1941. godine.
Nasljeđe Poslije zatvaranja novinske redakcije Vjesnika, njegovo tiskarsko poduzeće Vjesnik d.d. nastavilo je djelovati te je 2019. godine imalo 200 zaposlenika. Tiskara je konačno prestala djelovati 2023. godine, kada je ušla u postupak likvidacije.
Dana 17. studenog 2025. oko 23 sata u Vjesnikovu neboderu buknuo je požar. Požar je zahvatio velik dio zgrade te ga se gasilo gotovo dva dana.
Kultura U vrijeme dok je u Vjesnikovoj kulturnoj rubrici radio Dražen Vukov Colić kao kazališni kritičar, prema tvrdnji samog Colića, ta je rubrika ostala je zapamćena kao vjerojatno najbolja te vrste u ondašnjoj Hrvatskoj. Njegovi kolege koji su surađivali s njime u toj rubrici su bili osobama koji su "odredili hrvatsku kulturnu povijest" (abecedno): kazališni kritičar i teatrolog Dalibor Foretić, likovni kritičar i "duhovni otac" i direktor obnovljenog Muzeja za umjetnost i obrt, Vladimir Maleković, kritičar, kolumnist, polemičar i esejist Igor Mandić, novinar i književni kritičar Josip Pavičić, Veselko Tenžera "kao jedini pravi Matošev nasljednik" te televizijski i filmski kritičar Ivan Starčević. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/125710/Komentatoru-tportala-nagrada-za-zivotno-djelo-HND-a.html
Naslovi Vjesnik Hrvatske jedinstvene nacionalno-oslobodilačke fronte (1941. – 29. rujna 1945.) – tjednik Vjesnik Narodnog fronta Hrvatske (30. rujna 1945. – 26. veljače 1953.) – dnevnik Vjesnik Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (27. veljače 1953. – 31. prosinca 1961.) – dnevnik Vjesnik Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (3. siječnja 1962. – 9. ožujka 1990.) – Zagrebačko izdanje , Pokrajinska izdanja Vjesnik (10. ožujka 1990. – 30. travnja/1. svibnja 1992.) – Novi vjesnik : dnevnik za demokratsku Hrvatsku (2. svibnja 1992. – br. 16282 iz 1993.), Vjesnik : hrvatski politički dnevnik od br. 16283 (1993. – danas),
Ostala izdanja Sportske novosti, dnevni sportski list (od 1945.) Vjesnik u srijedu (VUS), informativni tjednik (1952. – 1977.) Plavi vjesnik : informativni tjednik mladih za društvena pitanja (1. listopada 1954. – 1973.) – – tjednik Večernji vjesnik (3. lipnja 1957. – 30. lipnja 1959.) – – dnevnik (osim nedjelje) Arena, dvotjednik za filmsku kulturu (od 1959.; obiteljski tjednik od 1961.) Studio, tjednik za radio i televiziju (od 1964.) Start, dvotjednik o automobilima i motorima, pa za muškarce, pa orijentiran ka društvenim fenomenima (1969. – 1990). oko pedeset drugih periodičnih izdanja
Vjesnikove nagrade Vjesnik je dodjeljivao nagrade za umjetnička dostignuća:T-portal Tportal/HINA: Dubravka Ugrešić dobila Vjesnikovu nagradu za književnost, 30. svibnja 2011. nagrada "Ivan Goran Kovačić", nagrada za književnost nagrada Josip Račić, za likovnu umjetnost nagrada Josip Štolcer Slavenski, za glazbenu umjetnost nagrada Dubravko Dujšin, za kazališnu umjetnost nagrada Krešo Golik, za životni doprinos filmskoj umjetnosti Vjesnikova nagrada za pothvate na moru: Plava vrpca Vjesnika
Glavni urednici
Mladen Iveković (1940.) Josip Gjergja (1941.) Šime Balen (1943.) Šerif Šehović (1945.) Branko Priselac (1946.) Josip Kirigin (1946.) Branko Škrinjar (1947. – 1948.) Zvane Črnja Franko Franulović Živko Vnuk (1950.) Frane Barbieri (1951. – 1953.) Joško Palavršić (1953. – 1955.) Božidar Novak (1955. – 1963.) Milan Beslać (1963. – 1966.) Mirko Peršen (1966. – 1968.) Josip Vrhovec (1968. – 1969.) Milovan Baletić (1970. – 1971.) Drago Auguštin (1972. – 1975.) Pero Pletikosa (1975. – 1983.) Davor Šošić (1984. – 1986.) Uroš Šoškić (1986. – 1987.) Stevo Maoduš (1987. – 1990.) Hido Biščević (1990. – 1992.) Radovan Stipetić (1992. – 1993.) Božidar Petrač (1993.) Krešimir Fijačko (1993. – 1994.) Ante Ivković (1994. – 1996.) Nenad Ivanković (1996. – 2000.) Igor Mandić (2000.) Zlatko Herljević (2000. – 2001.) Krešimir Fijačko (2001. – 2004.) Andrea Latinović (2004. – 2005.) Darko Đuretek (2005. – 2010.) Bruno Lopandić, (2010. – 2012.) Mirela Lilek, glavna urednica portala Vjesnik.hr, (2011. – 2012.)
Izvori
Vanjske poveznice Vjesnik.hr - Sužbene stranice Feljton povodom 60. godišnjice Vjesnika
Kategorija:Hrvatske dnevne novine Kategorija:Zagrebački tisak