mini|desno|300px|Panonska nizina Panonska nizina je ravnica u središnjoj Europi. Nalazi se između Dinarida, Alpa i Karpata. Kroz nju prolazi rijeka Dunav. Položaj Panonska nizina obuhvaća područja sljedećih država:
Otočne planine mini|300px|Farma u Mađarskoj u Panonskoj nizini alt=Medvednica|thumb|Medvednica je hrvatska planina poznata po skijalištu Sljeme. Spada u antipanonate.
Otočne planine predstavljaju ostatke spuštenog dijela stare mase, t.j. unutarnjih Dinarida. Protežu se od zapada prema istoku. Izgrađene su od stijena različite starosti: paleozojskih škriljevaca, mezozojskog vapnenca itd.
Aluvijalne ravnice
Aluvijalne ravni Dunava, Tise, Morave i Save su karakteristične za Panonski bazen. To su najniži i najmlađi oblici reljefa ove regije. Sastoje se od riječnih nanosa: gline, pijeska i lesa. Obrasle su ritskim šumama i trskom. Zbog čestog plavljenja u aluvijalnim ravnima sprovode se procesi melioracije.
Praporne visoravni
Praporne visoravni su eolski elementi reljefa na dnu Panonskog bazena. Nastale su tijekom pleistocena prijenosnom snagom vjetra.
Pješčare
Pješčare su, kao i praporne visoravni, eolski elementi reljefa. Javljaju se u Panonskom bazenu. Nastale su radom vjetrova u pleistocenu. U njima se javlja nedostatak vode. Javljaju se pješčane dine, a pijesak je nekada bio pokretan - "živi pijesak", a sada je umiren šumskom i travnom vegetacijom.
Antipanonati To je naziv za planine usred Panonske nizine. Među antipanonate spadaju Medvednica i Ivanščica.
Kategorija:Reljefni oblici u Austriji Kategorija:Reljefni oblici u Bosni i Hercegovini Kategorija:Reljefni oblici u Češkoj Kategorija:Nizine u Hrvatskoj Kategorija:Reljefni oblici u Mađarskoj Kategorija:Reljefni oblici u Rumunjskoj Kategorija:Reljefni oblici u Srbiji Kategorija:Reljefni oblici u Ukrajini Kategorija:Zemljopis Vojvodine Kategorija:Nizine u Europi Kategorija:Geologija Austrije Kategorija:Geologija Hrvatske Kategorija:Geologija Srbije Kategorija:Geologija Europe