mini|Herbert Draper: Lamija, 1909. mini|John William Waterhouse: Lamija i vojnik, 1905.
Lamija (grč. , Lámia) ili Sibarida (, Súbaris) u grčkoj mitologiji bila je čudovište iz Hadova podzemnog carstva, polužena i poluzmija, Posejdonova kći,Pauzanije: Opis Grčke (X./12.1) koja je noću izlazila na površinu zemlje, krala majkama djecu, ubijala ih i pila njihovu krv. U novije vrijeme Lamija se smatra bezopasnim strašilom koje plaši djecu i naivne ljude.Zamaroyski, Vojtech, str. 177.
Etimologija
Prema Aristofanu,Aristofan: Ose (1177.) njezino grčko ime dolazi od riječi laimos = "ždrijelo" jer je proždirala ljudsku djecu.
Karakteristike
Lamijin je gornji dio tijela bilo ljudski, a donji zmijski. Imala je kanibalski tek za djecu koji se mogao protumačiti kao erotski tek za muškarce.
Mitologija
Prema Diodoru Sicilskom,Diodor Sicilski: Biblioteka povijesti (XX./41.) Lamija je kći Posejdona i Libije, personifikacije istoimene zemlje, koju je Zeus volio. Hera ju je ili pretvorila u čudovište, ako već nije bila Hekatin potomak, ili je Hera ubila svu Lamijinu djecu osim SkileEustatije o Homerovoj Odiseji (1714.) pa ju je tuga pretvorila u čudovište. SmatraloPauzanije: Opis Grčke (X./12.2) je se i majkom Sibile Herofile, delfijske proročice.
Na Lamiju je ljubomorna Hera bacila kletvu - nije mogla zatvoriti oči tako da je uvijek bila opsjednuta prizorom svoje mrtve djece. Zeus joj je dao dar da može izvaditi svoje oči da bi se odmorila, a potom ih poslije vratiti. Lamija je bila ljubomorna na ostale majke te je pojela njihovu djecu.
Folklor
U modernoj grčkoj narodnoj tradiciji,Megas, Colaclides 1970. Lamija živi sa svojim atributima. Suvremena grčka izreka = "Lamija mete" označava neurednost, a = "Lamija je zadavila dijete" objašanjava iznenadnu smrt mlade djece.
U modernim grčkim pričama slična je Babi Jagi. Živi u udaljenoj kući ili tornju, a hrani se ljudskim mesom te ima magične moći, posjeduje magične predmete ili zna podatke nužne junaku priče na putovanju. Junak je mora izbjeći, prevariti ili steći njezinu naklonost da bi dobio ono što treba. U nekim pričama Lamija ima kćer koja je također čarobnica i pomaže junaku te se na posljetku u nj zaljubi.
U bugarskoj i baskijskoj tradiciji te u grčkoj, Lamija se povezuje s pećinama i vlažnim, tamnim mjestima.
Izvori
Literatura
Graves, Robert, Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003. Kerényi, Károly, The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951. Megas, Georgios i Colaclides, Helen, Folktales of Greece, Folktales of the World, University of Chicago Press, Chicago, 1970. Zamaroyski, Vojtech, Junaci antičkih mitova, Školska knjiga, Zagreb, 1973.''
Vanjske poveznice
Lamija u klasičnoj literaturi i umjetnosti Lamija korintska, vampirica Lamije, vampirice
Kategorija:Grčka mitološka stvorenja Kategorija:Demoni Kategorija:Vještičarstvo u folkloru i mitologiji