Milovan Miković (Subotica, 17. srpnja 1947. – 2021.) bio je hrvatski književnik iz Vojvodine. Pisao je pjesme, pripovijetke, romanesknu prozu, književne kritike, romane, eseje, studije, rasprave te publicističke tekstove. Pisao je i pod pseudonimima Jakov Basch i Samu Kertész.
O Mikoviću Rođen je 1947. u Subotici, gdje završava osnovnu i srednju školu. Jednim je od utemeljitelja Radio Subotice (1968.), gdje je isprva spiker-novinar, potom novinar, te urednik, a potom glavni i odgovorni urednik programa na „srpsko-hrvatskom” jeziku, do ožujka 1983., kada postaje zaposlenik Novinsko-izdavačkog poduzeća Subotičke novine, u komu je urednik književnog časopisa Rukovet (1983. – 1994.), a od travnja 1992. je glavni i odgovorni urednik – od siječnja 1994. također i ravnatelj – do listopada 2003. godine. Od 2004. do 2021. bio je glavni urednik književnog časopisa Klasje naših ravni, uredivši 56 svezaka, a od rujna 2005. do 2013. i urednik Nakladničke djelatnosti Novinsko izdavačke ustanove Hrvatska riječ.In memoriam: Milovan Miković (1947– 2021) Matica hrvatska: Ogranak Matice hrvatske u Subotici. Pristupljeno 22. ožujka 2022.
Književni rad mini|desno|250px Prve pjesme stvara i objelodanjuje 1965., a pjesničke, prozne tekstove i kritiku objavljuje u književnoj periodici od 1967. godine. Prvu knjigu, pjesničku zbirku Ispitivanje izdaje objavio je 1989. godine, i od tada do danas je, sveukupno s ponovljenim izdanjima, objavio 22 knjige. U mladosti je pisao na srpskom jeziku, a prve tekstove napisane standardnim hrvatskim jezikom objavljuje od početka devedesetih godina. Piše i dijalektnu poeziju, na novoštokavskoj bačkoj bunjevačkoj ikavici. Od nje valja spomenuti poemu Avaške godine, čije je prvo izdanje tiskano u Rijeci 1991., a peto prošireno izdanje objavljeno je u Zagrebu nakladom Dore Krupićeve, 2005. Poznat je kao briljantni esejist. Napisao je tri velike knjige eseja, studija, rasprava i kritika. Suradnik je Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, na projektu Hrvatske književne enciklopedije i Vojvođanske akademija nauka i umetnosti na projektu Enciklopedije Vojvodine. Za svoj književni rad dobio je Antušovu nagradu (1999.) i Nagradu Dr Ferenc Bodrogvári za knjigu iz 1999. Život i smrt u gradu (2000.).Zvonik br.3/2000. Jedno veče u Somboru, ožujak 2000., preuzeto 21. ožujka 2011. Kasnije je bio i predsjednikom Komisije za dodjelu Nagrade i Priznanja «Dr. Ferenc Bodrogvari».Zvonik br.3/2002. Nagrada ”Dr Ferenc Bodrogvari” članu uredničkog vijeća ”Zvonika” Alojziju Stantiću, ožujak 2002., preuzeto 22. ožujka 2011. Dobitnik je i «Nagrade Dušan Lopašić» za uređivanje časopisa Klasje naših ravni, Nagrade za životno djelo na području književnosti, Nagradu Antun Gustav Matoš, za najbolju knjigu poezije od 2014. do 2016. i dr.
Urednik je književnog časopisa subotičkog ogranka Matice hrvatske Klasje naših ravni. Kao nakladnik i urednik objavio je preko 150 književnih djela, mahom u NIP Subotičke novine, NIU Hrvatska riječ i Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost i dr. Svojim pjesmama je zastupljen u: Lipe riči, zbornik, Zagreb 1994, str. 62-63;, Antologija najlepših pesama o ljubavi, I–V, Velika tajna, što ju je pripremio i uredio Pero Zubac, IV tom, Beograd 1997, 37–39;, Mostovi prijateljstva, zbornik, pripremila i uredila Milka Knežević, Varaždin, 2008., str. 307. – 308;, Budi svoj, izbor suvremenog hrvatskog pjesništva, Vijenac, 2009., broj. 400., str., te je 2009. ušao u antologiju poezije nacionalnih manjina u Srbiji Trajnik,Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata I hrvatski pjesnici iz Vojvodine u antologiji poezije nacionalnih manjina u Srbiji koju je priredio makedonski pjesnik iz Srbije Risto Vasilevski). Član je Društva hrvatskih književnika i Društva književnika Vojvodine.
Djela Ispitivanje izdaje (zbirka pjesama), 1989. Iza ne (zbirka pjesama), 1990. Avaške godine- krhotine poeme u nastajanju (zbirka pjesama), 1991. (dva izd. 1992., 4. dop. izd. 1993., 5. dop. izd. 2005.) Az árulás vizsgálata (zbirka pjesama), 1991. Metež (zbirka pjesama), 1992. Praznina (zbirka pjesama), 1993. Koreni stvari (zbirka pjesama), 1996. Grad je reč (eseji), 1996. Život i smrt u gradu (eseji), 1999. Iznad žita nebo (eseji), 2003. Slušaj; zemlja, riječi, (poezija), 2007. Razgovori s Antom Sekulićem, (zajedno s Andrijom Kopilovićem), 2008. Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini, (antologija, obuhvaćeni su hrvatski romanopisci u Vojvodini od 1875. godine), 2008. Jedući srce žive zvijeri (pjesme), 2014. Prah obiteljske srebrnine, (pjesme), 2015. Otići nekamo (roman). 2017. Nocturno (roman). 2018. Motrišta, rasprave, ogledi (izabrani radovi), 2019. Limes (romaneskna trilogija: Potonulo ušće, Nocturno, Otići nekamo) – ulomci tiskani u književnoj periodici Navodi o subotičkom kazalištu od 1747. u: Klasje naših ravni (dalje KNR), 7-8, 2007., 67. – 88; – KNR, 9-10, 2007., 85. – 105; – KNR,11-12, 2007., 103. – 120; – KNR,1-2, 2008., 83. – 103; – KNR, 3-4, 2008., 89. – 105; – KNR, 5-6, 2008., 88. – 103; – KNR, 7-8, 2008., 92. – 112; – KNR, 9-10, 2008., 103. – 113; – KNR, 11-12, 2008., 108. – 114; – KNR, 1-2, 2009., 98. – 109; – KNR, 3. – 4., 2009., 101. – 110; – KNR, 5. – 6., 2009., 110. – 114; – KNR, 7. – 8., 2009., 110. – 114; – KNR, 9. – 10., 2009., 106. – 113; – KNR, 11. – 12., 2009., 110. – 113; – KNR, 1. – 2., 2010., 109. – 120; – KNR, 3. – 4., 2010., 111. – 120; – KNR, 5. – 6., 2010., 113. – 120; – KNR, 7. – 8., 2010., 115. – 120; – KNR, 9. – 10., 2010., 116. – 120; – KNR, 11-12., 2010., 110. – 120; – KNR, 1. – 2., 2011., 112. – 120; – KNR, 3. – 4., 2011., 102. – 117.
Priredio
Ante Sekulić, Izabrane pjesme, Subotica, 2004. Ante Sekulić, Bilješke iz književnosti 1953.-1963., Subotica, 2010. Ante Sekulić, Prilozi povijesti hrvatske književnosti, Subotica, 2011. Matija Poljaković, Izabrane drame, Subotica, 2008. Matija Poljaković, Izabrane drame, 2. Subotica, 2010. Matija Poljaković, Izabrane drame, 3. Subotica, 2011. Ljubica Kolarić-Dumić, Uz baku je raslo moje djetinjstvo, Subotica, 2011 Ante Jakšić, Izbor iz sonetnog opusa, Subotica, 2012. Ante Jakšić, Soneti, Zagreb, 2012. Jakov Kopilović, Molitve vremena sadašnjeg, Subotica, 2012. Matija Molcer, Označena tišina, Subotica, 2012. Lazar Francišković, Eseji, Subotica, 2012. Ante Sekulić, Jezikoslovne rasprave, Subotica, 2015.
Prijevodi Cjelokupno do sada tiskano Mikovićevo pjesničko djelo preveo je na mađarski jezik Matija Molcer, a dio njegova opusa na njemački jezik preveli su Matija Molcer, prof. Gašpar Ulmer i dr. Marthe Pfeiffer. Na engleski jezik Mikovićevu poeziju i druge tekstove prevodili su prof. Matija Štefko, Brana Lišić i prof. Marjorie Boulton, a na ruski jezik prof. Eva Pavletić. Prozu, eseje i publicistiku na mađarski jezik prevodili su: Ildikó Lovas, István Brasnyó, Tibor Mácsai, dr. György Papp i dr. Prijevodi na esperanto Đorđe Dragojlović.
Izabrani radovi Izabrani radovi
1983. Istoriografija nije jednosmerna ulica, razgovor s dr. Perom Damjanovićem, Rukovet 4/1983, 77-92 (zajedno s M. Popadićem) Do Akonkagve i nazad, razgovor s Tiborom Sekeljom, Rukovet 5/1983, 60-72. (sa P. Vukovim) 1984. Budite mirni i nemirni, razgovor s dr. Draškom Ređepom, Rukovet 4/1984, 383-400 (zajedno s B. Kovačevićem) 1985. Oktobar, godine, pesme, Rukovet 5/1985, 453-454. Izazov prevazilaženja, Rukovet 3/1985, 202-204. Opčinjenost rečima, razgovor s Vesnom Parun, Rukovet 4/1985, 361-369. Časopis od postojećeg ka mogućem, Rukovet 5/1985, 447-461. 1986. Između starog i novog pozorišta, Rukovet 1/1986, strana 12-17. Smrt tragedije ili Šekspir pred slikom raspadnutog sveta, Rukovet 4/1986, 318-322. Tragajući za odgovorima, Rukovet 5/1986, 407-409. Pohod iz sveta plesa, razgovor s Nadom Kokotović, Rukovet 6/1986, 403-515. 1988. Nedovršeni razgovor s Balintom Vujkovim, Rukovet 2/1988, 197-216. 1989. Može li se napustiti laž, razgovor s Péterom Esterházyijem, Rukovet 1/1989, 130-135. Tragovi i znaci, razgovor s Belom Durancijem, Rukovet 2/1989, 285-297. 1994. Slike otvaranja u simbolima predanja, Rukovet 6-7/1994, 29-32. 1995. Opera i balet na subotičkoj sceni od 1951. do 1953/54. godine, Rukovet, 1-2-3/1995, 26-32. Nešto nas još uvek održava u životu, a mi ne znamo pouzdano šta je to, Rukovet, 4-5-6/1995, 21-24. Isprekidani kontinuiteti subotičkih književnih listova i časopisa, Rukovet, 7-8-9/1995, 1-12. Sećaju se minulog života mali i veliki, Rukovet, 10-11-12/1995, 36-39. 1996. Strane reči u ikavskom izrazu (I-VII), Žig, br. 42, 10. II 1996. Dug i mučan povratak Artura Munka, Rukovet, 4-5-6/1996, 12-15. Életjel, mi, akik itt élünk, és a világ, Életjel, évkönyv 6, 217-219. Szabadka város törtenete, Életjel évkönyv 6, 318. Régi tanítványok, elmúlt emlékezve – Túri Gábor fordítása (tanulmány), Üzenet, 1996, szeptember, XXVI. évf., 9. szám, 536-543 Beleške uz dramsko delo čitano – njegovim odbacivanjem, Rukovet, 10-11-12/1996., 18-19. 1997. Valójában miért is rombolták le a Behringer-kastélyt (Boško Krstić: Kastel Beringer), Üzenet, 1997. május-június, XXVII. évfolyam, 5-6. szám, 386-391. Danica – najstariji subotički godišnjak, Rad je pročitan na skupu Izdavačkog odjela Katoličkog instituta za kulturu povijest i duhovnost Ivan Antunović, održanom u čitaonici Gradske biblioteke u Subotici, 3. Ožujka 1997; Život i smrt u gradu, Subotica, 1999., 5. – 16. 1998. O ljudima i zduhačima, Đorđe Kuburić: Gradovnik, Prosveta, Beograd 1997., Subotičke novine, LIII, 4. 30. I. 1998., 9. Pjesnički i znanstveni opus Ante Sekulića nezaobilazni prinos obrani kulturnih tečevina i očuvanja identiteta, pogovor uz knjigu u povodu šezdesete obljetnice pjesničkog i znanstvenog rada Ante Sekulića in: Marija Zaić Kubatović: Naš čovik, Katolički institut za kulturu, duhovnost i povijest «Ivan Antunović», Subotica, 1998., 131. – 138. A rothadt márványról, Tolnai Ottó: Rothadt márvány Jugoplasztika, Budapest 1997, Tóth Andrea fordítása, Üzenet, 1998. március, XXVIII. évfolyam, 3. szám, 107-113. Samovanja, šutnje i pjevanja Lazara Franciškovića, Rukovet, 1-2-3/1998., 69. – 71., godište XLIV. Subotička književna glasila između dva svjetska rata, Tjedan Hrvata iz Vojvodine, Zagreb 15. – 21. lipnja 1998., 52. – 63; Život i smrt u gradu, Subotica, 1999., 4, 17. – 35. Svjedočenje o sebi, svojemu vremenu i zavičaju, Korabljica, prinosi za povijest književnosti u Hrvata. Broj 4, godište VIII., posvećen Anti Sekuliću, Zagreb 1998., 81. – 88. O epu «Slava» Blaška Rajića, Blaško Rajić: Slava, Subotica 1998., 119. – 124. (pod pseudonimom Jakov Basch) Marko Peić «Javorova smrt» ep u dvajest jednom pivanju prema motivima epa ««Slava» Blaška Rajića, Marko Peić: Javorova smrt, Subotica 1998., 119. – 124. (pod pseudonimom Jakov Basch) Prihvatanje drugosti – pohvala drugosti, Subotičke novine, 16. septembar 1998., broj 37., 9. Pisma drži sve kajase, Rukovet, 7-8-9/1998., 33. – 37. Smrt Grge Bajića, Rukovet, 10-11-12/1998., 13. – 18. 1999. Smrt Grge Bajića, Orbis, časopis za književnost, umetnost i kulturu, Kanjiža, proleće 1999., god. IV., broj 1., 23-29. Što nam, danas, znači A. G. Matoš? (rad pročitan na književnoj večeri posvećenoj A. G. Matošu, što ga je Književni klub «Miroljub» pri Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost «Ivan Antunović» upriličio u HKC Bunjevačko kolo 5. kolovoza 1999. godine, u povodu «Dužijance '99.») Az alázat és gátlástalan gôg között (részlet) Új kanizsai újság, VI. évf. (138) 18. szám, Kanizsa, 1999. szeptember 9., 3. Mrak, zima i glad na ispraćaju stoljeća i dočeku trećeg milenija, Subotičke novine, god. LIV., broj 37., 17. septembar 1999., 9. Od poniznosti do jetkog prkosa i nazad, Orbis, časopis za književnost, umetnost i kulturu, Kanjiža, zima 1999., god,. IV., br. 4., 5. – 10.