Sjevernobački upravni okrug (srpski: Севернобачки управни округ, Severnobački upravni okrug; mađarski: Észak Bácskai Körzet; slovački: Severobáčsky okres; rusinski: Сивернобачки окрух; rumunjski: Districtul Bacica de Nord) je okrug na sjeveru Republike Srbije. Nalazi se u zemljopisnoj regiji Bačkoj u AP Vojvodini.
Općine
Sjevernobački upravni okrug sastoji se od tri općine unutar kojih se nalazi 45 naselja.
Općine su:
Subotica Bačka Topola Mali Iđoš
Gospodarstvo
Činjenica da je skoro 90% površine poljoprivredno zemljište umnogome određuje i gospodarsku strukturu okruga. Ovdje je razvijena mesna, poljoprivredna i prerađivačka industrija. Nosioci gospodarskog razvoja okruga su poduzeća elektrometalskog kompleksa, a značajni su i kapaciteti u kemijskoj industriji, kao i u industriji namještaja.
Gospodarstvo Sjevernobačkog upravnog okruga u velikoj mjeri određuje i blizina državne granice s Mađarskom i činjenica da su na njegovom teritoriju granični prijelazi Kelebija i Horgoš. S dovršetkom autoceste Feketić - državna granica, područje okruga postaje atraktivnim za domaća i strana ulaganja.
Stanovništvo
Stanovništvo okruga je velikim dijelom etnički miješano. Prema podacima iz 2002. godine, stanovništvo čine:
Mađari = 87,181 (43.56%) Srbi = 49,637 (24.8%) Hrvati = 17,227 (8.6%) Bunjevci = 16,454 (8.22%) Jugoslaveni = 9,488 (4.74%) Crnogorci = 5,219 (2.6%) Ostali.
Jezici koje su stanovnici naveli kao materinske su:
mađarski = 88,464 (44.20%) srpski = 88,323 (44.13%) hrvatski = 9,106 (4.55%) ostali.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na teritoriju okruga je živjelo 205.401 stanovnika, i to po nacionalnoj strukturi:
NarodStanovnikaPostotak Srbi 32.892 16,1%Jugoslaveni25.56312,5%Bunjevci17.5278,6%Hrvati16.9658,2%Crnogorci5.6882,7Mađari98.91448,1%Ostali7.8523,8%
Religija
Prema podacima iz 2002. godine, stanovništvo čine pripadnici sljedećih vjerskih skupina:
rimokatolici = 117,456 (58.69%) pravoslavci = 55,028 (27.50%) protestanti = 9,844 (4.92%) ostali.
Subotica je višenacionalan i višereligijski centar: uz pravoslavnu i katoličku, kao najveće, u gradu ima blizu trideset malih vjerskih zajednica. Glavni crkveni objekti su:
Pravoslavna crkva u Aleksandrovu, iz 17. stoljeća. Pravoslavna crkva iz 18. stoljeća. Katedrala sv. Terezije Avilske iz 1797. godine Franjevački samostan iz 1723. godine Sinagoga
Vanjske poveznice
Službena stranica okruga
Kategorija:Upravni okruzi u Vojvodini Kategorija:Bačka