Šibenska biskupija je upravna jedinica (dijeceza) Katoličke Crkve u Hrvatskoj, u sjevernoj Dalmaciji. Uspostavljena je 1. svibnja 1298. bulom pape Bonifacija VIII., a za prvoga biskupa zaređen je fra Martin Rabljanin. Zaštitnik biskupije je sveti Mihovil.Zaštitnik biskupije sibenska-biskupija.hr. Šibenska biskupija.
Bulom pape Lava XII. Locum Beati Petri godine 1828. ukinute su, između ostalih, Skradinska i Trogirska biskupija. Čitav prostor Skradinske biskupije priključen je Šibenskoj biskupiji, a od Trogirske joj je biskupije priključen zagorski dio, te župa Marina na obali.
Sadašnja katedrala sv. Jakova u Šibeniku građena je od 1431. do 1536. godine, posvećena je 1555., a na čast bazilike podigao ju je 1895. papa Lav XIII. Najveći je arhitektonski spomenik renesanse u Hrvatskoj.
Zemljopisni smještaj Teritorij Šibenske biskupije većim dijelom obuhvaća područje Šibensko-kninske te manjim područje Splitsko-dalmatinske županije.
Uprava U crkvenopravnome pogledu Šibenska biskupija je sufragan (podložna biskupija) Splitsko-makarskoj nadbiskupiji tj. Splitskoj metropoliji.
Po teritorijalno-pastoralnom ustrojstvu Šibenska biskupija sastoji se od 9 dekanata sa 74 župe: Šibenski (gradski) (14 župa) Drniški (11 župa) Kninski (4 župe) Ražinski (8 župa) Rogoznički (7 župa) Skradinski (9 župa) Tišnjanski (5 župa) Unešićki (8 župa) Vodički (8 župa)
U Šibenskoj biskupiji osim dijecezanskih (biskupijskih) svećenika, djeluju i redovnički svećenici franjevci i spiritanci, misijska Družba Duha Svetoga. Od redovnica djeluju Sestre franjevke od Bezgrešne, Sestre milosrdnice, Sestre dominikanke, Sestre benediktinke, Klanjateljice krvi Kristove i Školske sestre franjevke.
Popis šibenskih biskupa mini|Šibenska katedrala.Martin I. Rabljanin (1298. – 1319.) Grizogon Fanfogna (1320. – 1340.) Tolon (1340. – 1343.) Martin II. (1344. – 1346.) Bonifacije (1346. – 1357.) Matej Crnota (1358. – 1388.) Antun I. Barbarigo (1389. – 1394.) Antun II. de Ponte (1395. – 1402.) Bogdan Pulšić (1402. – 1436.) Juraj Šižgorić (1437. – 1454.) Urban Vignaco (1454. – 1468.) Luka I. Tolentić (1470. – 1491.) Franjo Querini (1491. – 1495.) Bartol Bonino (1496. – 1512.) Ivan I. Štafilić (1512. – 1528.) Ivan II. Stafilić (1528. – 1557.) Jeronim Savorgnan (1557. – 1573.) Luka II. Spignaroli (1574. – 1589.) Vicko I. Basso (1589. – 1597.) Vicko II. Arrigoni (1599. – 1626.) Ivan Pavao Savio (1626. – 1628.) Ivan I. Toma Mallonio (1628. – 1634.) Vjekoslav Marcello (1635. – 1653.) Božo Carridei (1654. – 1676.) Ivan II. Dominik Callegari (1676. – 1722.) Karlo Antun Donadoni (1723. – 1756.) Ivan III. Calebotta (1756. – 1759.) Jerolim Blaž Bonačić (1759. – 1762.) Ivan Petani (1766.) Nikola Divnić (1766. – 1783.) Lelij Cippico (1783.) Venancij Srećko Scotti (1784. – 1795.) Mihovil Matej Spalatin (1796. – 1807.) sede vacante – prazna stolica (1807. – 1827.) Filip Dominik Borodini (1827. – 1838.) Vjekoslav Marija PiniLuigi Pini, Luigi Pini, Catholic-Hierarchy (1839. – 1844.) Ivan Berčić (1844. – 1855.) Petar Dujam Maupas (1855. – 1862.) Ivan Zaffron (1863. – 1872.) Antun Josip Fosco (1876. – 1894.) Dr. Mate Zannoni (1895. – 1903.) Dr. Vinko Pulišić (1904. – 1910.) Luka Pappafava (1912. – 1919.) Fra Jerolim Mileta (1922. – 1947.) Dr. Ćiril Banić (1951. – 1961.) Josip Arnerić (1961. – 1986.) Dr. Anton Tamarut (1986. – 1988.) Dr. Srećko Badurina (1988. – 1996.) Ante Ivas (1997. – 2016.) Tomislav Rogić (2016. – danas)
Poznate osobe Sveti Nikola Tavelić, prvi hrvatski kanonizirani svetac Ante Antić (rodom s Prvića), sluga Božji Klara Žižić (iz Šibenika), službenica Božja
Poznata svetišta U biskupiji djeluje nekoliko marijanskih svetišta: na otoku Visovcu, posvećeno Gospi Visovačkoj. u Tisnom, posvećeno Gospi od Karavaja. u Vrpolju, a posvećeno Gospi Vrpoljačkoj. na brdu Okit u zaleđu Vodica, posvećeno Gospi Karmelskoj.
U Šibeniku je Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića.
Izvori
Vanjske poveznice Službene stranice
Kategorija:Katolička upravna podjela Hrvatske Kategorija:Šibenik