Đurđin (srp.: Ђурђин, mađ. Györgyén, nje. Gjargstedt) je selo u Bačkoj u Vojvodini.
Zemljopis Đurđin se nalazi na jednom od najplodnijih predjela u subotičkoj okolici. Zemlja na kojoj se nalazi je crnica.National Geographic Hrvatska Hej salaši na sjeveru Bačke. Tekst: Dražen Prćić. Slike: Augustin Juriga. Bogat je biljnim životom a s obzirom na to da se u đurđinskim predjelima rado zadržavala divljač, bio je omiljenim odredištem lovaca.Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 29
Povijest Na đurđinskom se području nalazi predio Kraljičina zemlja, na kojem po predaji postoji utvrda iz vremena Sibinjanina Janka. Spomen o njemu datira iz 1462., kad je i prvi put zapisano ime Đurđin. Zemlja je pripadala Matiji Korvinu, koji je u tom dokumentu darovao ju majci Elizabeti (mađ. Erzsébet Morzsinay) (odatle Kraljičina zemlja).
Kad se đurđinski kraj naseljavao, u njemu je neprekidno živjelo tridesetak hrvatskih obitelji. Turska osvajanja Ugarske su ga skoro u potpunosti opustošila i razorila. Bunjevački Hrvati se u većim i organiziranijim skupinama ovdje doselili 1687. godine.
Tijekom srednjeg vijeka je na predjelu imena Pavlovac nalazio se pavlinski samostan. Kad je prestao postojati 1598., redovnici su otišli sjevernije na sjever Ugarske u Ostrogon.
Poljodjelski uvjeti su kreirali gospodarstvo i način stanovanja ovog kraja. Kraj je poznat kao salašarski.
1878. je Đurđin dobio školu.Radio Subotica na hrvatskom Nela Skenderović: U đurđinskoj školi obilježena tri velika jubileja, 29. studenoga 2012. To je bila 'Kopilova škola' koja je podignuta na posjedu Luke Kopilovića. Uskoro su otvorene područne škole 'Čović škola', 'Milodanović škola', 'Šokčić škola' i škola na Pavlovcu. Šokčićeva škula neko je vrijeme nosila ime Đene Dulića.Učitelj u salašarskoj škuli , piše Alojzije Stantić, Subotica, studeni 2003., broj: 11(109) Svih tih pet škola objedinjeno je 1952. godine u jednu osmoljetnu osnovnu školu. Ta se škola nalazila u staroj zgradi gdje je i sad škola. Od 1962. škola djeluje pod imenom OŠ Vladimir Nazor. Đurđinskoj je školi lijepu zbirku fotografija donirao poznati subotički fotograf Augustin Juriga.
Promet U Đurđinu se nekad nalazila željeznička postaja.
Hrvati u Đurđinu
Etnički sastav 2002.2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku , Beograd, veljača 2003, NarodStanovnika %Hrvati67738,77%Srbi48427,72%Bunjevci25114,37%Mađari1247,10%Jugoslaveni673,83%Slovenci70,40%Crnogorci70,40%ostali181,00%nepoznato00,00% Hrvati čine relativnu većinu u Đurđinu 2002., a zajedno s onima izjašnjenima kao "Bunjevci", čine natpolovičnu većinu.
Đurđin danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 6 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.
Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci slamarske umjetnosti.National Geographic Hrvatska Hej salaši na sjeveru Bačke B92 Đurđin - zlatno pletivo
Danas u Đurđinu postoje skupine predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku.Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku Siniša Jurić, 28.prosinca 2012, Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku
Kultura
U Đurđinu se održava dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance.
Od hrvatskih ustanova, u Đurđinu djeluje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Đurđin i komorni tamburaški orkestar Musica chorda.Matica hrvatska 01. siječnja 2004. - Matica hrvatska Subotica: Kronika događaja - siječanj / ožujak. Predstavljena knjiga Lazara Ivana Krmpotića Život i djelo Tone Kujundžić. Književna večer posvećena Toni Kujundžić u organizaciji ogranka Matice hrvatske Subotica. Pored te hrvatske ustanove u Đurđinu se nalazi Bunjevački muzej, Hrvatski seljački prosvjetni dom i Hrvatska čitaona.Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci slamarske umjetnosti. Tako đurđinska crkva sv. Josipa ima jedinstveni Križni put - napravljen je od slame.
Etno-salaš, stara salaška obiteljska nastamba iz 1881. pokraj crkve u kojoj se nalazio župni ured. Sačuvana na inicijativu rkt. svećenika Lazara Ivana Krmpotića.Etno-kuće kao turističke atrakcije. Hrvatska riječ, Pišu: Zvonko Sarić i Mirko Kopunović, str. 14, 3. listopada 2008-
Šport U Đurđinu djeluju nogometni klub FK Đurđin koji se uglavnom natječe u međuopćinskim ligama i u općinskoj ligi SuboticeHrvatska riječ Dražen Prćić: Klub se još uvijek nalazi u fazi razvoja, 21. kolovoza 2009., preuzeto 14. ožujka 2011. te konjički klub Đurđin.(srpski) Subotica - Izvještaj o radu
Poznate osobe Sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić Matija Dulić (1912. – 2003.), hrvatska književnica Ante Stantić, svećenik, profesor na Papinskom teološkom fakultetu Teresianum Marija Ivković Ivandekić (1919. – 2006.), hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima Kata Rogić (1913. – 1993.), hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima Lazar Ivan Krmpotić, hrv. kulturni djelatnik, župnik u Đurđinu od 1992. do 2006. Nina Poljaković, bačka hrv. naivna umjetnica u tehnici slame Alojzije Stantić, ekonomist, privrednik, publicist, etnograf i kulturni djelatnik Franjo Dulić, pravnik Josip Stantić, profesor Nesto Dulić, profesor Baltazar Bolto Dulić, arhitekt Pero Gabrić, pravnik Matija Dulić rođ. Jaramazović, hrv. pjesnikinja Antun Stantić-Sveti, pravnik, barjaktar križarskog bratstva u Đurđinu Vilko Stantić-Keleman, pravnik Roza Vujević, hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima Krista Ivković Ivandekić, hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima Miroslav Stantić, muzikolog, dirigent, zborovođa i orguljaš katedrale sv.Terezije Avilske u Subotici, dirigent subotičkog komornog ansamla Collegium Musicum Catholicum
Izvori
Vanjske poveznice