mini|300px|Oštećena unutrašnjost Zagrebačke katedrale. Fotografija Ivana Standla. 300px|mini|desno|Oštećena unutrašnjost Zagrebačke katedrale. Fotografija Henrika Krapeka Potres u Zagrebu 1880., poznat i kao Veliki potres u Zagrebu, bio je jačine 8 stupnjeva Mercallijeve, i stupnja Richterove ljestvice, s epicentrom na području Medvednice. Razorio je brojne zagrebačke zgrade, mnoštvo stanovništva pobjeglo je ili se iselilo u Beč, Graz, Maribor, Celje, Ljubljanu i Trst, dvoje ljudi je poginulo (litograf Stanić i bankovni službenik Lavoslav Smetana), a 29 ih je teško ozlijeđeno.

Potres se dogodio u utorak 9. studenoga 1880. u 7 sati, 33 minute i 50 sekundi, prema podatcima meteorološke postaje u Zagrebu. U prva 24 sata nakon potresa na zagrebačkom je Glavnom kolodvoru izdano putničkih karata. Nakon najvećega udara, slijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Do travnja 1881. godine zabilježeno je 185 podrhtavanja tla. Stanovnici čije su kuće bile oštećene, smješteni su u za to izgrađene barake na području Zrinjevca i današnje Klaićeve ulice. Kako bi se mogao nositi s posljedicama potresa, grad je ustanovio posebno povjerenstvo koje je u svome izvješću zapisalo:* Torbar, Josip. Izvješće o zagrebačkom potresu 9. studenog 1880. U Zagrebu : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1882., Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba, pristupljeno 27. svibnja 2020.Izvješće gradjevno-eksekutivnog odbora u Zagrebu, podnešeno gradskomu zastupstvu // Narodne novine, 25. veljače 1881., str. 3-4.

Seizmolog Marijan Herak tvrdi da se tadašnja materijalna šteta može usporediti s 50 milijuna kruna, koliko je iznosila polovica tadašnjeg godišnjeg državnog proračuna. Car i kralj Franjo Josip donirao je tom prilikom forinti, što je bilo dovoljno za obnovu nekoliko kuća. Novčana pomoć unesrećenim stizala je iz cijele Europe. Najveći dio prilog uplaćen je na području Austro-Ugarske, no sredstva su skupljena i u Kopenhagenu, Istanbulu, Cardiffu, Londonu, Parizu, Bernu, Sofiji, Aleksandriji, a pomoć je poslao i papa Lav XIII.

Usprkos velikim štetama sanacija većine građevina u Zagrebu dovršena je prije Božića 1880. godine. Iznimku su predstavljale crkve i pojedine javne građevine koje će se obnavljati sljedećih nekoliko godina.

Stara zagrebačka katedrala pretrpjela je tolike štete da je bila potrebna temeljita obnova. Potres je srušio svodove u katedrali, zdrobio oltare, probio pod i oštetio zvonik. Obnova je trajala do 1906. pod vodstvom graditelja Hermanna Bolléa iz Kölna. Slično je bilo i s crkvom sv. Franje na Kaptolu i s crkvom Majke Božje Remetske koja je bila blizu epicentra potresa pa je iznimno jako stradala. Arkade na zagrebačkom Mirogoju, koje su se u to vrijeme tek počele graditi, gotovo uopće nisu bile oštećene što je predstavljalo svojevrstan dokaz kvalitete rada njihova arhitekta Hermana Bolléa. U potresu je oštećena i župna crkva Blažene Djevice Marije od Sedam Žalosti u Velikomu Trgovišću.Propovijed na župnu svetkovinu BDM od Sedam Žalosti Župa Veliko Trgovišće

Ipak, potres je potakao i veliku obnovu grada. Uz obnovu katedrale, koja će odsada biti njegovim zaštitnim znakom, Zagreb dobiva i brojne nove palače, parkove i fontane.

Zanimljivosti Dok je velik broj Zagrepčana, koji su si to mogli priuštiti, otišao u ostale gradove Monarhije, siromašniji su ostali pomagati pri saniranju ruševina, kako bi barem neki mogli pod krovom dočekati zimu. Među njima je bio i August Šenoa. On je kao gradski senator pomagao unesrećenim ljudima te je po hladnoći obolio od upale pluća. Zbog komplikacija i krhka zdravlja umro je 1881. Zagrebački Veliki potres doživio je i Đuro Pilar, a to ga je potaklo na proučavanje seizmologije, što je dovelo do njegova djela o tekućoj Zemljinoj unutrašnjosti i tankoj čvrstoj kori. U Krakovu je za stradalnike potresa izdana knjiga Krakov ZagrebuKrakov Zagrebu. Album posvećen stradalnicima potresa 1880. godine, Zagreb., 2011., a u Lavovu knjiga Za Zagreb. Prihod od prodaje tih djela uručen je zagrebačkom gradonačelniku 1881. godine. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti angažirala je fotografa Ivana Standla na fotografiranju oštećenih građevina u Zagrebu i okolici.

U književnosti Višnja Stahuljak o potresu je objavila povijesni roman Potres.Stahuljak, Višnja: Potres, Naklada Ljevak: Zagreb, svibanj 2009., ISBN 978-953-303-076-0

Vidi još Potres u Zagrebu 2020.

Literatura Horvat, Rudolf: Prošlost grada Zagreba, Zagreb 1992., str. 66 - 71. Herman Bollé i obnova građevina zagrebačkog Stolnog kaptola nakon potresa 1880. godine // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, br. 34., Zagreb, 2010., str. 131-148 Kale, Slaven: Pomoć Poljaka žrtvama zagrebačkog potresa (1880.) Potres 1880. i izgradnja Zagreba, Zagreb, 1981.

Izvori

Vanjske poveznice Potres u Zagrebu 1880. godine i izgradnja nakon potresa Muzej grada Zagreba

Kategorija:Prirodne katastrofe u Zagrebu 1880-11-09 1880-11-09 Kategorija:Hrvatska povijest (1790. – 1918.)