okvir|Razvoj sjeverozapadnih kavkaskih jezika mini|Sjeverozapadni kavkaski jezici Sjeverozapadni kavkaski jezici (sjeverozapadnokavkaski; takođen zvani pontski, abhasko-adigejski ili čerkeski), su grupa jezika koji se govore u području Kavkaza, uglavnom u Rusiji (Adigeji, Kabardino-Balkariji, Karačajevo-Čerkeziji), Gruziji (Abhazija), i Turskoj, s manjim zajednicama raspršenim po Bliskom Istoku.
Osobine
Glasovi Cijela porodica je obilježena s vrlo malim brojem fonemskih samoglasnika (dva do tri, ovisno o analizi) uz veliko bogatstvo suglasnika, koji uključuju mnoge oblike sekundarne artikulacije.
Rekonstrukcija sugerira da i bogatstvo suglasnika i siromaštvo samoglasnika mogu biti posljedica povijesnog procesa, gdje su se neke osobine samoglasnika, kao što su labijalizacija i palatalizacija premjestile na susjedne suglasnike. Na primjer, ishodišno je moglo postati a postati , gubeći pritom stare samoglasnike */e/ i */o/, ali dobivajući nove suglanike i .
Jezikoslovac John Colarusso je pretpostavio da se u nekim slučajevima radi o utjecaju starog sustava prefiksa koji su označavale gramatičke klase (npr. je moglo dati ), na temelju parova kao što su ubiški naspram kabardinskom i abhaskom "srce".
Gramatika Sjeverozapadni kavkaski jezici imaju prilično jednostavne sustave imenica, uglavnom s tek par padeža. Međutim, sustav glagola je izrazito aglutinativan i tako složen, da je praktično cijela sintaktična struktura rečenice sadržana u glagolu.
Općenito je u svakoj rečenici najviše jedan finitni glagol u rečenici, a funkciju zavisnih rečenica vrše raznovrsni nefinitni glagolski oblici - brojne glagolske imenice i participi.
Čini se da se u abhaskom razvijaju ograničene ovisne rečenice, moguće pod utjecajem ruskog.
Podjela Postoji pet različitih jezika u porodici; jedan od njih je uzumro, a ostali čine dva dijalektska kontinuuma. Podjela je sljedeća (zajedno s približnim brojem govornika):
abhasko-abazinski jezici Abazinski jezik (45 000) abhaski jezik (110 000) čerkeski jezici adigejski jezik (500 000) kabardinski jezik (1 000 000) ubiški jezik (izumro)
Veze s drugim jezicima
Dosta faktora otežava rekonstrukciju sjeverozapadnog kavskaskog prajezika: većina korijena u sjeverozapadnim kavkaskim jezicima su jednosložni, a mnogi su sastavljeni od jednog jedinog suglasnika; glasovne promjene su često složene, a veliki broj suglasnika još višer komplicira stvar; prijevoj je čest i još uvijek igra ograničenu ulogu u suvremenim jezicima; posuđivanje između jezika u porodici je bilo često; homofonija je česta u suvremenim jezicima.
Zbog tih razloga, proto-sjeverozapadno-kavkaski se općenito smatra kao jedan od najtežih prajezika za rad, pa je stoga teže ustanoviti veze s drugim jezicima.
Mnogi jezikoslovci udružuju sjeverozapadne sa sjeveroistočnim kavkaskim jezicima u sjevernu kavkasku porodicu (ponekad nazvanu samo kavkaska porodica). Mnogi drugi odbacuju takve veze. Među dvjema porodicama postoje vrlo velike razlike.
Jezici su dovođeni u vezu s različitim drugim jezicima i porodicama:
s hatskim, predloženo je grupiranje nazvano heto-ibersko; s indoeuropskim u tzv. pontske jezike; na višoj razini, predloženi su dene-kavkaski jezici, u kojem bi se sjeverozapadni kavkaski jezici doveli u vezu s brojnim azijskim jezicima, kao što su sino-tibetski jezici.
Povezani članci
Kavkaz Rusija Čerkezi Sjeveroistočni kavkaski jezici Kartvelski jezici
Izvori
Vanjske poveznice Ethnologue (14th) Ethnologue (15th) Ethnologue (16th)
Tree for Northwest Caucasian Jezična karta Kavkaza koju je napravila CIA Atlas kavkaskih jezika Jurija B. Korjakova A Comparative Dictionary of North Caucasian Languages: Preface by Sergei Starostin & Sergein Nikolayev
Kategorija:Jezici Rusije Kategorija:Jezici Gruzije
Kategorija:Sjevernokavkaski jezici Kategorija:Jezici po abecedi:S