Buzetski, buzetsko-gornjomiranski ili gornjomiranski je dijalekt čakavskoga narječja koji se prostire u sjevernom dijelu Istre, oko Buzeta.
mini|150px|Rasprostranjenost buzetskog i povezanih govora mini|desno|150px|Hrvatski poddijalekti mini|desno|150px|Buzetski dijalekt
Dijalekt predstavlja prijelaz čakavskoga narječja prema slovenskim dijalektima što mu daje prividne čakavsko kajkavske dijalektološke osobine. Zbog tih prijelaznih kajkavskih značajki koje zapravo predstavljaju prijelaznu crtu između čakavskih i slovenskih dijalekata neki slabije upućeni jezikoslovci mislili su da je on izdvojeni dio kajkavskoga narječja emigrirao s prostora Gorskoga kotara, a u prošlosti ga je zabludom npr. Fran Ramovš smatrao rubnim slovenskim dijalektom.
Iako je njegova podloga nedvojbeno čakavska i ne može se izdvojiti iz čakavskoga narječja ipak postoje neke odlike koje ga individualiziraju od ostatka dijalekata čakavskoga narječja a to su u razvoju suglasnika:Dalibor Brozović, Čakavsko narječje, u separatu: Dalibor Brozović, Pavle Ivić, Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, s predgovorom Radoslava Katičića, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1988., , 119 str. + XI, Dalibor Brozović, Čakavsko narječje., u članku: Dalibor Brozović, Pavle Ivić, Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski., u enciklopediji: Jakov Sirotković, gl. ur., Enciklopedija Jugoslavije, 2. izd., 6. sv. : Jap – Kat, Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1990., , , str. 48. – 94., cit. sa str. 78. – 83.
ě > ẹ (zatvoreno e); (kao u kajkavskom); e, ę > otv. e; u > ü; slogotvorno l > u; ǫ > a.
Sustav naglasaka odstupa od općečakavskog, jer su npr. izgubljene razlike između kratkih i dugih naglašenih samoglasnika. Izdvaja ga i to što se ovom dijalektu umjesto ča u osnovnom obliku upotrebljava kaj, ali se izvedenice ča i dalje upotrebljavju uz prijedloge (npr. zač, poč, neč).Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, 2. sv. : Be – Da, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2000., (2. sv.), (cjelina), članak »čakavsko narječje.«, URL: https://enciklopedija.hr/clanak/13143 (Pristupljeno 7. listopada 2014.). Refleks jata je zatvoreno e (kao u kajkavskima) u naglašenim i y ("fućkajuće i") u nenaglašenim slogovima.
U podjeli čakavskog narječja na jugoistočne i sjeverozapadne govore, buzetski dijalekt pripada u sjeverozapadne.Sanja Zubčić: "Duljenje naglašenog vokala u sjeverozapadnim čakavskim govorima", Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), dostupno na internetu
O buzetskom dijalektu je objavljena monografija Nataše Vivode Buzetski govori (Annales, Kopar 2005.).Buzet.hr - G. Čalić Šverko: "Govorna slika Buzeštine u malom" (o predstavljanju knjige Buzetski govori)
Dijalekt se može podijeliti na dva poddijalekta, manji južni (jugoistočni) koji pokazuje veće točke prijelaza prema sjevernočakavskim, i veći ostatak koji ih ne pokazuje toliko.
Izvori
Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika Kategorija:Hrvatski dijalekti Kategorija:Dijalekti čakavskog narječja Kategorija:Buzet