Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije. Poznat je kao „grad na četiri rijeke” – Kupi, Korani, Dobri i Mrežnici – i „grad parkova”. Nalazi se raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu.
Zemljopis mini|Tlocrt utvrde – današnja "Zvijezda"|297x297px Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km sjeveroistočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Sredozemlju.
Uz brojne parkove i zelene površine, zbog čega nosi epitet "grada parkova", osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad − Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica po kojima je poznat kao grad na četiri rijeke.
Klima Karlovac ima umjereno kontinentalnu klimu. Ljetni mjeseci su topli s prosječnim temperaturama od do , dok zimski mjeseci donose hladno vrijeme s temperaturama oko , koje mogu pasti ispod . Grad prima oko 1000 mm oborina godišnje, ravnomjerno raspoređenih, s najviše kiše u proljeće i jesen te snijegom zimi. Rijeke Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra značajno utječu na mikroklimu grada. Najviša maksimalna dnevna temperatura izmjerena je 5. srpnja 1950. i iznosi , dok je najmanja izmjerena 16. veljače 1956. i iznosi je .
Povijest mini|300x300px|Stari grad Dubovac. mini|220x220px|Panorama Karlovca s vlakom slikara Jakova Šašela. Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka – 13. srpnja 1579. godine. Po naredbi Karla II. Štajerskog, osnovan je kao tvrđava radi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Franz Vaniček navodi podatak da je tvrđava izgrađena na 900 turskih lubanja. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom.
Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine.
Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova. U Karlovcu je Stranka prava 13. travnja 1896. osnovala svoj ogranak.Karlovački HSP-ovci obilježili 118 godina pravaštva u Karlovcu , KAportal, 13. travnja 2014. Pokazala se uspješnom, jer od 1896. do 1920. godine, dala je Karlovcu četvoricu gradonačelnika (Josip Vrbanić, Ivan Banjavčić, Božidar Vinković i Gustav Modrušan).Pravaštvo u Karlovcu , Pravaši, nacionalni pravaški glasnik U tom je razdoblju po industriji i izdavačkoj djelatnosti Karlovac bio među najznačajnijim gradovima u Hrvatskoj.
Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio gotovo okupiran grad jer je u njemu i bližoj okolici tadašnja Jugoslavenska narodna armija (JNA) imala 19 vojnih objekata s raspoređenim vojnim snagama. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada, no taj proces nije prošao mirno. Najteže su trenutke grad i njegovi stanovnici proživljavali od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. Osobito težak trodnevni napad s pokušajem osvajanja grada bio je 4. listopada, a grad je opet bio u velikoj neizvjesnosti kad je neprijateljska JNA uz pomoć pobunjenih Srba izvukla teško oružje i mehanizaciju iz vojarne u Logorištu. U razdoblju do siječnja 1992. poginulo je 255 ljudi, dok je više od tisuću ranjeno.
Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., u srpnju i rujnu 1993., te u svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica potpuno su oslobođeni završetkom Operacije Oluja 7. kolovoza 1995. godine.
Stanovništvo Područje Grada Karlovca ima stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih (popis 2021.).Konačni rezultati popisa 2021. dzs.hr U sastavu stanovništva prema narodnosti 88,21 % je Hrvata, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi s 8,01 %. Po brojnosti zatim slijede Bošnjaci s 0,45 % i Albanci s 0,43 %. Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Karlovac, koja je imala sljedeći etnički sastav:
godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali 1991. 81 319 51 880 (63,79 %) 21 732 (26,72 %) 2764 (3,39 %) 4943 (6,07 %) 1981. 78 363 48 129 (61,41 %) 18 181 (23,20 %) 9768 (12,46 %) 2285 (2,91 %) 1971. 73 863 50 064 (67,77 %) 19 671 (26,63 %) 1833 (2,48 %) 2295 (3,10 %)
Karlovac (naseljeno mjesto) 2011. – 46 833 2001. – 49 082 1991. – 59 999 (Hrvati – 38 533, Srbi – 14 529, Jugoslaveni – 2583, ostali – 4354) 1981. – 55 031 (Hrvati – 33 931, Srbi – 10 250, Jugoslaveni – 8805, ostali – 2045) 1971. – 47 543 (Hrvati – 34 020, Srbi – 9681, Jugoslaveni – 1707, ostali – 2135)
Stara općina karlovačka imala je 1880. 5824 žitelja, 1890. – 5559, a 1900. 5991 žitelja.Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 8. Karlovcu su 1902. pridružene Švarčanska i Banijanska upravna općina.
+ Žiteljstvo karlovačkih općinaCD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.Upravna općina1880.1890.1900.1910.Karlovac (novi)–––Banija288731913595–Švarča317537173868–Karlovac (stari)582455595991–Svega11 88612 46713 45414 992Vojno žiteljstvo7167814871120Ukupno11 89314 14514 94116 112
Uprava Gradska naselja Grad Karlovac se sastoji od 52 naselja, to su:
Banski Kovačevac, 90 stan. Banski Moravci, 37 stan. Blatnica Pokupska, 32 stan. Brezova Glava, 142 stan. Brežani, 107 stan. Brođani, 38 stan. Cerovac Vukmanićki, 787 stan. Donja Trebinja, 10 stan. Donje Mekušje, 193 stan. Donji Sjeničak, 52 stan. Gornja Trebinja, 145 stan. Gornje Stative, 393 stan. Gornji Sjeničak, 79 stan. Goršćaki, 121 stan. Husje, 153 stan. Ivančići Pokupski, 11 stan. Ivanković Selo, 3 stan. Ivošević Selo, 4 stan. Kablar, 82 stan. Karasi, 54 stan. Karlovac, 41.869 stan. Klipino Brdo, 6 stan. Kljaić Brdo, 13 stan. Knez Gorica, 106 stan. Kobilić Pokupski, 35 stan. Konjkovsko, 6 stan. Koritinja, 82 stan. Ladvenjak, 402 stan. Lipje, 39 stan. Luka Pokupska, 328 stan. Mahićno, 456 stan. Manjerovići, 8 stan. Okić, 43 stan. Popović Brdo, 200 stan. Priselci, 95 stan. Rečica, 489 stan. Ribari, 77 stan. Skakavac, 227 stan. Slunjska Selnica, 65 stan. Slunjski Moravci, 55 stan. Šebreki, nenaseljeno Šišljavić, 358 stan. Tušilović, 532 stan. Tuškani, 239 stan. Udbinja, 41 stan. Utinja, 5 stan. Vodostaj, 298 stan. Vukmanić, 194 stan. Vukoder, 88 stan. Zadobarje, 315 stan. Zagraj, 59 stan. Zamršje, 144 stan.
Gradske četvrti i mjesni odbori mini|Pogled Karlovca|270x270px Na području Grada Karlovca je osnovano 12 gradskih četvrti i 26 mjesnih odbora.
Gradske četvrti su: Banija Drežnik-Hrnetić Dubovac Gaza Grabrik Luščić-Jamadol Mostanje Novi centar Rakovac Švarča Turanj Zvijezda Mjesni odbori su:
Popović Brdo Borlin Cerovac Vukmanićki Donje Pokupje Gornje Mekušje Gornje Stative Gradac Kablar Kamensko Knez Gorica Ladvenjak-Selišće Logorište Mahično-Tuškani Mala Jelsa Mala Švarča Orlovac Pokupska dolina Rečica Sjeničak-Utinja Skakavac Šišljavić Tušilović Velika Jelsa Vukmanić Zadobarje Zagrad – Kalvarija – Vučjak
Obilježja Službena obilježja grada Karlovca su grb, zastava, povijesni pečat i lanac gradonačelnika.
Zastava grada Karlovca je modro zelene boje, a na njenoj sredini, na obje strane, nalazi se povijesni grb grada Karlovca. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2.
Gradski lanac ili gradonačelnički lanac ustanovljen je prvim Statutom grada Karlovca nakon demokratskih promjena 1990. godine. Lanac se sastoji se od 23 male i jedne velike kovinske pločice u obliku šesterokrake zvijezde. U središnjem dijelu malih pločica nalaze se okrugli emajlirani medaljoni koji sadrže motive s grba grada kao što su hrvatski šahirani grb, utvrđeni grad, sunce, mjesec, prekrižena sidra, štit s inicijalima cara Josipa II i pučka kruna. Na središnjoj velikoj kovinskoj pločici nalazi se emajliran, hrastovim vijencem obrubljen, povijesni grb grada Karlovca. Na naličju ove kovinske pločice urezane su riječi: Grad Karlovac A. D. 1579.
Lanac je prvi puta nošen 13. srpnja 1994. godine na svečanoj sjednici gradskog vijeća. Tada ga je nosio gradonačelnik Ivan Benić.
Idejno rješenje za lanac napravio je karlovački grafičar Zoran Živković, a izradila ga je IKOM kovnica.
Logo grada Karlovca "„Karlovac – Grad susreta“ predstavlja objedinjavanje Karlovačke Zvijezde zajedno s povijesnom komponentom i geopolitičkim položajem grada, gospodarstvom s razvojnim potencijalima i bogatim kulturnim naslijeđem, a sve u cilju poticanja turista na upoznavanje ljepota grada Karlovca. Logotip simbolizira oblik građenja povijesne gradske jezgre u obliku šesto krake zvijezde. mini|Logo Karlovca
Gospodarstvo
mini|Središte grada|280x280px Karlovac je od davnina poznat kao trgovački grad. Razvoj trgovine omogućio je povoljan prometni i geografski položaj, ali i potreba, jer je grad bio velika vojarna tadašnje Vojne krajine.
Karlovačka pivovara osnovana je 1854. godine. Pravi razvoj gospodarstva slijedi industrijalizacijom nakon II. svjetskog rata, kada se u gradu i okolici osnivaju tvornice i industrijska postrojenja. Najvažnije su svakako "Karlovačka industrija mlijeka" (KIM), "Tvornica obuće Josip Kraš", "Žitoproizvod", Jugoturbina.
Najznačajnije gospodarske djelatnosti po ukupnim prihodima su prehrambena industrija, proizvodnja metalnih proizvoda, proizvodnja pića, proizvodnja strojeva i uređaja. Najveća poduzeća u tim djelatnostima su: proizvodnja hrane i pića: PPK Karlovačka mesna industrija d.d., Heineken Hrvatska d.o.o., KIM Mljekara Karlovac d.o.o., Žitoproizvod d.d. proizvodnja metala i gotovih metalnih proizvoda: HS Produkt d.o.o., Kordun grupa, Žeče Novi d.o.o., Energoremont d. d. proizvodnja strojeva i uređaja: General Electric d.o.o., Tvornica turbina d.o.o., Adriadiesel d.d., Croatia Pumpe Nova d.o.o., AB Montaža d.o.o. proizvodnja proizvoda od gume i plastike: DS Smith Plastics Karlovac d.o.o., Strijelac d.o.o. proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda: Kelteks d.o.o., IV ER KVC d.o.o., Rosanna d.o.o. tiskarstvo: Lana – Karlovačka tiskara d.d., Tiskara Pečarić – Radočaj d.o.o. proizvodnja ostalih mineralnih nemetalnih proizvoda:Wienerberger Ilovac d.o.o. prerada drva i proizvoda od drva: Proizvodnja drvenih stupova d.o.o.
Najvažniji poslovni subjekti u gradu Karlovcu su 6 velikih poduzetnika. To su: PPK d.d.; HS Produkt d.o.o.; HEINEKEN Hrvatska d.o.o.; Kim d.o.o.; General Electric Hrvatska d.o.o. i Lana – Karlovačka tiskara d.d. Najveću dobit ostvaruju HS Produkt te PPK. Šest velikih poduzetnika ukupno zapošljava preko 3000 radnika, što je oko 30 % svih zaposlenih u gradu Karlovcu.
Turizam Grad Karlovac promovira se kao 'grad susreta', mjesto susreta četiriju rijeka i najvažnijih prometnih pravaca u Hrvatskoj. mini|Muzej Aquatike i rijeka Korana|250x250px Osnova za razvoj turizma su spomenici kulture nacionalnog značaja (povijesno urbanistička cjelina Zvijezda, Stari Grad Dubovac, crkva Majke Božje Snježne, pavlinski samostan u Kamenskom, vojni kompleks Turanj, galerija Vjekoslav Karas, Zilik i Ulak, Gradski muzej Karlovac, Muzej Domovinskog rata, slatkovodni akvarij Aquatika, Nikola Tesla Experience Center, Kino Edison i ine atrakcije. alt=Karlovačka promenada|mini|Karlovačka promenada