Dračevo je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 15. lipnja 2019.

Zemljopis

Nalazi se na samoj granici s Metkovićem (RH). Kroz naselje prolazi rijeka Krupa, koja se ulijeva u Neretvu.

Rijeka Krupa je poznata po rijetkom fenomenu. Naime, jedna od rijetkih rijeka na svijetu koja ide uzvodno. Taj prirodni fenomen je obrazložen kao posljedica toga sto je Neretva zajedno s morskim strujama "gura" uzvodno. Samo područje je veoma plodno, te je zbog blizine rijeka i povoljne klime veoma pogodno za poljodjelsku obradu.

Povijest U Dračevu je 19. lipnja 1875. izbio Hercegovački ustanak. Dračevo su Osmanlije spalili tijekom noći s 1. na 2. kolovoza 1875.

Stanovništvo

Popisi 1971. – 1991.

Dračevo godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Hrvati582 (92,38 %)563 (92,14 %)526 (90,37 %)Srbi 41 (6,50 %) 45 (7,36 %)55 (9,45 %)Muslimani 0 00Jugoslaveni03 (0,49 %)0ostali i nepoznato7 (1,11 %)01 (0,17 %)ukupno630611582

Popis 2013.

Dračevo godina popisa 2013.Hrvati545 (98,02 %)Srbi4 (0,72 %)Bošnjaci2 (0,36 %) ostali i nepoznato5 (0,90 %)ukupno556

Župa Dračevo 200px|mini|desno|Crkva Uznesenja Marijina u Dračevu 200px|mini|desno|Crkva Marijina Rođenja u Doljanima, prva središnja crkva župe Nastanak današnje župe Dračevo seže još u 1874. kada je odcijepljena od župe Dubrave kao sedma župa Trebinjsko-mrkanske biskupije, pod imenom župa Gabela. Prostirala se uglavnom na lijevoj obali Neretve, a obuhvaćala je sljedeća naselja: Doljani, Dračevo, Sjekose, Bajovci, Višići, Čeljevo, Tasovčići, Klepci, Loznica i Gnjilišta. Na suprotnoj obali Neretve postojala je župa sličnog imena – Stara Gabela (danas naseljeno mjesto Gabela). Prvobitno sjedište ove župe bilo je u mjestu Doljani gdje je od prije postojala crkva sv. Lovre, a središnja crkva za župu, crkva Marijina Rođenja izgrađena je 1861. te je župa dobila naziv Doljani. Zbog početka Hercegovačkog ustanka u lipnju 1875. prvi je župnik fra Orazio iz Torina sa svim župljanima morao pobjeći. Crkva je za vrijeme ustanka devastirana te je pred kraj rata vraćena u funkciju, a župnik se kasnije nastanio u Staroj Gabeli. Od godine 1877. stanovao je u iznajmljenoj kući u Čeljevu i od tada župa je nosila ime Čeljevo. U skladu s tim, provikar Lazarević je predložio gradnju crkve u novom središtu, ali se ona nije napravila zbog suprotstavljanja muslimanskih glavara. Tako je krajem ustanka nova župna crkva Imena Marijina sagrađena u mjestu Klepci koje je tako postalo sjedište župe, a župa dobila novo ime – župa Klepci. Na temeljima te crkve tadašnji župnik don Ilija Tomas sagradio je 1938. novu crkvu koja je zapaljena i devastirana 1942. a župnik ubijen. Brigu o vjernicima župe do njene obnove 1951. vodili su svećenici iz Čapljine i Metkovića. Dolaskom don Jakova Bagarića u Dračevu se od 1962. do 1967. izgradio župni stan. Tadašnja je vlast 1966. u potpunosti srušila crkvu u Klepcima, a u Dračevu je od 1967. do 1970. građena crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije te se od tada župa i službeno zove župa Dračevo. Od nje su se 1969. odcijepila mjesta Hotanj i Počitelj i pripojila tada novoosnovanoj župi Domanovići, a 1974. je osnovana župa Čeljevo kojoj su pripala mjesta: Tasovčići, Gnjilišta, Čeljevo, Klepci i Loznica. Tako područje današnje župe Dračevo obuhvaća mjesta: Višići, Dračevo, Doljani i Sjekose.dr. Marinko Marić: Župa Gabela (Doljani-Čeljevo-Klepci-Dračevo) (Crkva na kamenu, pastoralno-informativni list hercegovačkih biskupija, broj 4 (473) − Mostar, travanj 2020. (str. 34.-36.))

Župnici župe

Znamenitosti 100px|mini|desno|Rt kula Rt-kula, srednjovjekovna utvrda na lijevoj obali Krupe, nacionalni spomenik BiH. Točan datum nastanka je nepoznat, ali se pretpostavlja da je iz 17. stoljeća. Prvi pisani spomen nalazi se u putopisu Evlije Čelebije koji spominje Kor kulu koju je sagradio izvjesni Kodža Mustafa-paša, vezir Mehmeda II. Vjerojatno je izgrađena kao dio obrambenog sustava Osmanskog Carstva na granici s Mletačkom Republikom, a u svrhu sprječavanja krijumčarenja rasprostranjenog u dolini Neretve. Kružnog je oblika, unutarnjeg promjera 3,60 metara, visine s unutarnje strane 7-8 metara, a s vanjske doseže 10 metara. Građena je od kamenih blokova povezanih žbukom, zidova debljine oko 1,20 metara.Rt kula (Kulina na rijeci Krupi) u Dračevu, historijska građevina Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 17. travnja 2017.)

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, župna crkva

Izvori

Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji Kategorija:Čapljina