Nema zemlje za starce (No Country for Old Men) je film Joela i Ethana Coena s Tommyjem Lee Jonesom, Joshom Brolinom i Javierom Bardemom snimljen prema istoimenom romanu Cormaca McCarthyja. Govori o propalom poslu s drogom nakon kojeg slijedi igra mačke i miša između trojice muškaraca koji se međusobno presreću u pustinjskom krajoliku zapadnog Teksasa u osamdesetim godinama.

Film je iznimno hvaljen od kritike. Roger Ebert iz Chicago Sun-Timesa ga je nazvao "najboljim filmom kojeg su braća Coen... ikad snimila."Roger Ebert Chicago Sun-Times , November 8, 2007. Novinar Guardiana John Patterson je napisao kako je film dokazao "tehničke sposobnosti Coenovih te njihov osjećaj za krajolik temeljen na zapadnjačkom klasicizmu koji podsjeća na Anthonyja Manna i Sama Peckinpaha, koji se može usporediti sa samo nekoliko živućih redatelja."

Nema zemlje za starce je nominiran za osam Oscara, a osvojio je nagrade za najbolji film, najbolju režiju, najbolji adaptirani scenarij i najboljeg sporednog glumca (Javier Bardem). Osim toga, osvojio je Zlatne globuse za najboljeg sporednog glumca i najbolji scenarij.

Radnja

Film počinje s kadrom opustjelog i nepreglednog krajolika u zapadnom Teksasu u lipnju 1980. Pripovjedač, lokalni šerif Ed Tom Bell (Tommy Lee Jones) govori o mijenjaju vremena jer regija postaje sve nasilnija. Nakon toga se pojavljuju antagonist Anton Chigurh (Javier Bardem) i njegovo jedinstveno oružje, pištolj za ubijanje stoke. Chigurh zadavi zamjenika šerifa, bježi iz pritvora i ukrade auto koristeći spomenuto oružje kako bi ubio vozača. U međuvremenu, Llewelyn Moss (Josh Brolin), loveći antilope pokraj Rio Grandea, nailazi na gomilu leševa i jednog Meksikanca na samrti: epilog narko biznisa koji je otišao u krivom smjeru. U blizini pronalazi i dva milijuna dolara u torbi. Uzevši novac i ostavivši Meksikanca da umre, Mossa iste noći počne gristi savjest pa se vraća s vodom za umirućeg čovjeka. Ono što je trebalo biti dobro djelo iznenada se pretvara u igru mačke i miša u kojoj se uloge lovca i lovine često izmjenjuju, dok banda Meksikanaca, Moss, Chigurh i Bell love jedni druge i novac diljem Teksasa i Meksika.

Chigurh, profesionalni plaćeni ubojica, unajmljen je kako bi vratio torbu s novcem (u kojoj je skriven i radio transponder čiji drugi dio ima Moss). Chigurh ne oklijeva ubiti bilo koga tko mu se nađe na putu, uključujući one blisko povezane s poslom s drogom, vozače auta koje krade radi prijevoza i ljude koje susreće slučajno. Moss, nesvjestan postojanja transpondera, šalje svoju ženu Carlu Jean (Kelly Macdonald) izvan grada i premješta se iz motela u motel u nastojanju da izbjegne Meksikance i Chigurha. U međuvremenu, Bell izbjegava istragu federalnih vlasti o masakru tijekom narko razmjene i posvećuje se traženju i zaštiti Mossa. Chigurh se uz pomoć svog uređaja za praćenje neumoljivo približava Mossu dok usput pred ljudima koje susreće glumi gospodara sudbine i sreće.

Slijedeći novac Chigurh ubija većinu preostalih Meksikanaca i protivničkog plaćenog ubojicu, Carsona Wellsa (Woody Harrelson). Moss, shvativši da će Chigurh pronaći Carlu Jean i ubiti je, organizira sastanak s njom u El Pasu kako bi joj dao novac i poslao je na sigurno. Svi junaci susreću se u otrcanom hotelu u El Pasu, ali ne u isto vrijeme: šerif Bell i Carla Jean ne dolaze sve dok Moss ne biva ubijen u obračunu s Meksikancima.

Šerif Bell, svjestan da su odvaljene brave Chigurhove metode provale, te noći se vraća u sada mirni motel i pronalazi izvaljenu bravu na vratima Mossove sobe. Chigurh promatra Bella kroz odraz dok Bell stoji ispred vrata misleći se da li bi ušao. Chigurh se skriva iza vrata hotelske sobe. Ostaje nejasno je li šerif opazio Chigurha kroz odraz u odvaljenoj bravi ili Bell osjeća njegovu prisutnost. Bell ugleda da je netko uklonio otvor za ventilaciju koristeći kovanicu umjesto odvijača, što indicira da je novac vjerojatno uzet. Unatoč Chigurhovoj prisutnosti, Bell tiho sjeda na krevet u sobi, a zatim odlazi iz sobe neozlijeđen.

Bell nakon toga posjećuje svog strica Ellisa (Barry Corbin), bivšeg šerifa. Bell se planira umiroviti zbog svoje zabrinutosti oko mijenjanja vremena, ali Ellis ističe da je regija uvijek bila nasilna i optuži Bella zbog "taštine" - zbog vjerovanja da on osobno nešto može promijeniti. Chigurh je u međuvremenu pronašao udovicu Carlu Jean i otišao u njenu kuću kako bi je dočekao nakon što dođe s majčina sprovoda. Iako joj kaže da je "dao Llewelynu svoju riječ" da će umrijeti ako mu Moss ne preda novac, Chigurh se predomišlja - i ponudi Carli Jean istu priliku s bacanjem kovanice koju je prije toga na putu ponudio nevinom promatraču. Za razliku od svog prethodnika, Carla Jean odbija reći glava ili pismo. Chigurh odlazi iz kuće, oprezno provjeravajući đonove na svojim čizmama. Ubrzo biva ozlijeđen u prometnoj nesreći u kojoj slama lijevu ruku: no, uspijeva pobjeći prije dolaska policije.

Film završava s Bellom koji se u svom domu prisjeća svojih životnih izbora. Bell svojoj supruzi (Tess Harper) otkriva dva svoja sna u kojima se pojavio njegov otac, također šerif. Bell otkriva da je u prvom snu izgubio "nešto novca" koji mu je dao otac. U drugom snu su on i njegov otac jahali konje na snježnom planinskom prijevoju. Bell kaže da je njegov otac, koji je nosio vatru u rogu, tiho prošao pokraj njega sagnute glave. Zaključuje da mu je otac "otišao naprijed kako bi zapalio vatru" u noći i hladnoći, a kad Bell dođe ondje, otac će ga čekati. Bell završava san i sam film pripovijedajući, s posljednjim riječima, "A tada sam se probudio."

Teme i stil

Ne samo da je film iznimno vjerna adaptacija McCarthyjeva romana iz 2005. nego i podsjeća na teme koje su braća Coen koristili u filmovima Suvišna okrutnost i Fargo. Motivi romana, sreća, slobodna volja i sudbina, domaći su teren za Coenove koji su slične teme opisali u tim ranijim radovima. Brojni kritičari naveli su važnost sreće i u romanu i filmu fokusirajući se na Chigurhovu morbidnu igru bacanjem novčića, ali i naglasili da je u filmski medij teško uključiti "autoreflektirajuće kvalitete McCarthyjeva romana."

Scott Foundas u Village Voiceu piše da "Kao i McCarthy, i Coenovi su manje zainteresirani za to tko se (ako bilo tko) izvlači s plijenom nego za primarne sile koje junake tjeraju naprijed... Na kraju, svatko u Nema zemlje za starce je lovac i lovina, članovi ugrožene vrste koja pokušava izbjeći svoje izumiranje."Scott Foundas, 'Badlands' , Village Voice, November 6, 2007. Roger Ebert piše kako "film demonstrira kako se bijedni ljudski osjećaji suočavaju s neumoljivom nepravdom."

Kritičar New York Timesa A.O. Scott ističe da Chigurh, Moss i Bell "okupiraju ekran jedan po jedan, gotovo nikad se ne pojavljujući u istom kadru zajedno, unatoč tome što se njihove sudbine isprepliću."

Glumci i likovi

Tommy Lee Jones kao Šerif Ed Tom Bell: Ostarjeli lakonski šerif manjeg gradića. Jones je u rujnu 2008. najavio kako će tužiti Paramount Pictures za 10 milijuna dolara, za koje tvrdi da je zaradio kao honorar za film. Jones je tvrdio kako mu nisu isplaćeni točni bonusi te da su mu pogrešno izračunati troškovi. Josh Brolin kao Llewelyn Moss: Zavarivač i vijetnamski veteran koji bježi s dva milijuna dolara od posla s drogom. Javier Bardem kao Anton Chigurh: Ubojica unajmljen da vrati ukradeni novac. Lik Chigurha je još jedan u nizu arhetipa "Nezaustavljivog zla" koji se može naći i u drugim filmovima braće Coen iako su htjeli izbjeći jednodimenzionalnost, posebno usporedbe s Terminatorom. Tražili su nekoga "tko je mogao doći s Marsa" kako bi izbjegli osjećaj identificiranja. Braća su predstavila lik na početku filma slično kao u filmu iz 1976., Čovjek koji je pao na Zemlju. Chigurha su nazvali "modernim ekvivalentom Smrti iz filma Sedmi pečat Ingmara Bergmana. Chigurhov jedinstveni izgled izveden je iz fotografije iz 1979. iz knjige Tommyja Lee Jonesa koja je sadržavala slike vlasnika bordela na teksaško-meksičkoj granici. Opisujući svoju neobičnu frizuru, Bardem je rekao, "Ne moraš glumiti frizuru. Frizura glumi sama za sebe." Bardem je pristao na ulogu jer je bio obožavatelj braće Coen još otkad je vidio njihov debi, Suvišna okrutnost. Kelly Macdonald kao Carla Jean Moss: Supruga Llewelyna Mossa. Unatoč ozbiljnim bojaznima oko muževih planova da zadrži novac, ona ga i dalje podržava. Macdonald je rekla da je ono što ju je privuklo ulozi bilo to što lik Moss "nije klišeiziran. Ona nije tipičan lik. Isprva mislite jedno o njoj, a na kraju filma shvaćate da nije tako naivna kako se činila". Woody Harrelson kao Carson Wells: Drski lovac na glave kojeg je unajmio 'Čovjek koji unajmljuje Wellsa' kako bi presreo Chigurha i uzeo novac. Tess Harper kao Loretta Bell: Supruga šerifa Bella koja ga odvraća od njegovih mračnih misli. Barry Corbin kao Ellis: Bivši šerif ranjen na dužnosti i prikovan za kolica koji održava lekciju šerifu Bellu, svom nećaku. Beth Grant kao Agnes: Majka Carle Jean i Mossova punica. Predstavlja komičan lik iako umire od raka. Stephen Root kao Čovjek koji unajmljuje Wellsa. Misteriozna figura koji je očigledno u financiranje posla s drogom i potragu za novcem. Unajmio je Wellsa, Chigurha i Meksikance. Gene Jones kao Thomas Thayer: Stariji službenik na benzinskoj postaji koji preživljava susret s Chigurhom zahvaljujući samo sreći. Garret Dillahunt kao Wendell: Bellov neiskusni zamjenik. Brandon Smith kao Službenik Imigracijskog ureda: Strogi čuvar sa sunčanim naočalama koji pušta Mossa preko granice nakon što je čuo da je bio u Vijetnamu.

Produkcija

Producent Scott Rudin kupio je prava na roman Nema zemlje za starce Cormaca McCarthyja iz 2005. i predložio braći Coen njegovu ekranizaciju, iako su oni u to vrijeme pokušavali adaptirati roman To the White Sea Jamesa Dickeyja. U kolovozu 2005. braća Coen su pristala napisati i režirati filmsku adaptaciju romana. Bila je to druga adaptacija McCarthyjevih romana, nakon filma Svi lijepi konji 2000.

Scenarij

Braća su scenarij odlučili ostaviti vjernim književnom predlošku, mijenjajući priču samo ondje gdje je to potrebno. Scenarij je bio toliko sličan knjizi da je Ethan opisao proces pisanja riječima, "Jedan od nas tipka na kompjuteru dok drugi drži hrbat knjige otvorenim." Odbjegli tinejdžer koji se pojavljivao na kraju filma i podzaplet u vezi Bella bili su izbačeni. Još jedna promjena bila je i reakcija Carle Jean Moss nakon što se konačno suočila sa zastrašujućom figurom Chigurha. Kao što je Kelly MacDonald objasnila CanMagu: "Kraj knjige je drugačiji. Ona reagira na način na koji ja reagiram. Ona se raspada. U filmu je ona prošla toliko toga da više ništa ne može izgubiti. No, ona to shvaća s tihim odobravanjem."

Scenarij je prepoznatljiv po minimalnom korištenju dijaloga, uz oslanjanje na snimke i montažu kako bi se stvorila dramska tenzija. Josh Brolin je opisao svoju prvotnu nervozu zbog manjka dijaloga:

Bio je to strah, ozbiljno, jer je dijalog nešto na što se oslanjate kao glumac, znate? (...) Drama i sve druge stvari su motivirane dijalogom. Morate smisliti druge načine kako bi uobličili ideje. Ne želite to previše kompenzirati jer vas je strah da ćete postati dosadni ako se ništa ne događa. Počnete raditi to i to i skidati šešir i vraćati ga natrag ili neko sranje kojem tu nije mjesto. Dakle, da, u početku sam bio uplašen zbog toga.

Casting

Glumci Javier Bardem i Tommy Lee Jones počeli su pregovore za uloge u veljači 2006. Jones je bio prvi glumac koji je službeno postao član glumačke postave filma. Braća Coen su smatrali kako se Jones uklapa u ulogu jer su htjeli izbjeći sentimentalnost te da publika ne shvati lik kao Charleyja Weavera. Hvaleći Jonesovu izvedbu, Coenovi su rekli, "On je iz San Sabe u Teksasu, nedaleko od mjesta u kojem se odvija film. On je prava stvar što se te regije tiče." Joel Coen je u intervjuu s Emanuelom Levyjem objasnio razloge angažiranja Tommyja Lee Jonesa: