Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Opis Senj (lat. Senia ili Segnia, grč. Athyinites (Αθυινιτες), njem. i mađ. Zengg, tal. Segna) je najstariji grad na gornjem Jadranu, a utemeljen je u predrimsko doba prije nekih 3000 godina (Senia) na brdu Kuk. Bio je glavno središte ilirskog plemena Japoda. Sadašnje naselje nalazi se podno obronaka Kapele i Velebita. Simbol grada, Tvrđava Nehaj, poznata i pod nazivom "Kula Nehaj", nalazi se na brdu Trbušnjak, često zvanim i Nehaj, završena je 1558. godine te je od tada bila sjedište Uskoka sve dok oni nisu bili protjerani iz grada 1617. godine nakon što je Habsburška Monarhija sklopila mir s Mlečanima. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji, a ujedno spada u Gospićko-senjsku biskupiju i Riječku nadbiskupiju (metropoliju) unutar Rimokatoličke Crkve.
Zemljopis mini|lijevo|Panorama Senja u ljeto 2014.
mini|lijevo|Panorama Senja u proljeće 2008.
Najveća je urbana aglomeracija na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra. Područje grada obuhvaća morsku obalu u dužini od 76 km, a smješten je između mora, obronaka Kapele i Velebita, najveće planine u Hrvatskoj. Leži na 14° 54' 10" istočne dužine i 44° 59' 24" sjeverne zemljopisne širine. Njegov položaj na istočnoj obali Jadrana pomorski ga povezuje s gradovima i zemljama Sredozemlja. Cestovnim vezama povezan je sa zaleđem preko planinskog prijevoja Vratnik (700 m nad morem), na zapadu s Vinodolskom dolinom, Rijekom i njezinim zaleđem, te na jugu sa Zadrom, Splitom i Dalmacijom.
Povijest U sedmom stoljeću Senj naseljavaju Hrvati, a u devetom stoljeću, u hrvatskoj državi postaje sjedište županije. Kao sjedište biskupije, za koju se može pretpostaviti da je osnovana već u petom stoljeću kad se spominje prvi biskup Laurencije, spominje se 1136. godine.
Vlasništvo viteškog reda Templara Senj postaje 1184. ili 1185. godine a od 1271. godine vlasništvo Frankopana. Za vrijeme njihove uprave, koja je trajala do 1469. godine, Senj je dobio svoj prvi statut 1388. godine. Kralj Matijaš Korvin godine 1469. oduzima ga Frankopanima i proglašava kraljevskim gradom i sjedištem kapetanije.
U Senju je 1494. godine osnovana glagoljska tiskara. U to je vrijeme bio središte glagoljske pismenosti i kulture. U njemu su rođeni brojni hrvatski književnici i kulturni djelatnici koji su svojim radom i djelima od Senja stvorili jedno od najvažnijih žarišta hrvatske kulture koji po svom značaju stoji uz bok Dubrovniku.
Jugoistočno iznad grada sagradio je general Ivan Lenković 1558. godine masivnu tvrđavu Nehaj koja dominira krajolikom i s koje se jugoistočno vidi zeleni gaj i grčki bunar. To je takozvano Abatovo. Pretpostavlja se da se tu nalazio u 12. stoljeću samostan sveti Juraj, zaštitnika grada Senja.
Početkom 16. stoljeća u Senj se iz krajeva koje su osvojile Osmanlije, doseljavaju prognanici koji se zajedno sa Senjanima uspješno bore protiv Osmanlija i kasnije Venecije, a nazivaju se uskocima. Za vrijeme Ferdinanda III., 1652. godine, Senj postaje slobodni grad, a stoljeće kasnije ulazi u sastav Austrijskog primorja kao dio Vojne krajine sve do 1871. godine kad je vraćen banskoj Hrvatskoj.
Kao polazna točka Jozefinske ceste Senj je sve do izgradnje pruge do Rijeke 1873. godine bi najveća hrvatska luka. Od tog doba slabi njegov gospodarski značaj.
Senj je pred osmanlijskom opasnošću utvrđen obrambenim zidovima tijekom 15. i 16. stoljeća, a uža gradska jezgra izgrađena je s prepoznatljivim primorskim graditeljskim obilježjima: uskim krivudavim uličicama, skladnim malim trgovinama i nizom kuća sa slikovitim detaljima.
Kaštel s cilindričnom i četvero kutnom kulom, nekadašnje sjedište Frankopana i senjskih kapetana, nalazi se na trgu Cilnica – Velika placa. Od crkvene arhitekture značajna je romanička katedrala, kasnije barokizirana s kriptom i novim zvonikom iz 1900. godine. Od franjevačke crkve iz 1559. godine nakon bombardiranja 1943. godine ostao je samo zvonik.
Klima Klima u Senju je ugodna sredozemna klima s obiljem sunčanih dana i blagim vremenom tijekom većeg dijela godine. Zime su uglavnom blage, s prosječnim temperaturama koje se rijetko spuštaju ispod . Ljeta su topla i suha, s prosječnim temperaturama koje često prelaze . Padaline su najčešće u jesenjem i zimskom periodu, dok su ljeta uglavnom suha. Senj može doživjeti i jaku buru, vjetar koji puše s kopna prema moru, što potencijalno donosi brze promjene u vremenskim uvjetima. Najviša maximalna dnevna temperatura izmjerena je 22. Srpnja 2015. i iznosi , dok je najmanja izmjerena 10. Veljače 1956. i iznosi je . Najviša temperatura mora u Senju izmjerena je 4. Srpnja 2012. i iznosila je .
Gradska naselja Grad Senj sastoji se od 27 naselja (stanje 2006.), to su: Alan, Biljevine, Bunica, Crni Kal, Jablanac, Klada, Krasno Polje, Krivi Put, Lukovo, Melnice, Mrzli Dol, Pijavica, Podbilo, Prizna, Senj, Senjska Draga, Starigrad, Stinica, Stolac, Sveta Jelena, Sveti Juraj, Velike Brisnice, Veljun Primorski, Volarice, Vrataruša, Vratnik i Vrzići. Postoji i zaselak Majorija poviše grada Senja prema prijevoju Vratniku.Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 233–235., Pripada gradskomu području i sastoji se od 2 – 3 kuće. mini|Tvrđava Nehaj mini|Pogled na Nehaj
Stanovništvo Po popisu stanovništva iz 2001. godine administrativna jedinica grad Senj je imao 8132 stanovnika.
Populacija grada po nacionalnosti
Hrvati – 7869 (96,77 %) Albanci – 155 (1,91 %) Ostali – 108 (1,32 %)
Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Senj, sljedećeg etničkog sastava:
godina popisa ukupno Hrvati Srbi Jugoslaveni ostali 1991. 9205 8549 (92,87 %) 207 (2,24 %) 27 (0,29 %) 422 (4,58 %) 1981. 9582 8861 (92,47 %) 244 (2,54 %) 308 (3,21 %) 169 (1,76 %) 1971. 10.399 9961 (95,78 %) 257 (2,47 %) 55 (0,52 %) 126 (1,21 %)
Senj (naseljeno mjesto) 2001. – 5491 1991. – 5998 (Hrvati – 5506, Srbi – 156, Jugoslaveni – 23, ostali – 313) 1981. – 5536 (Hrvati – 4998, Jugoslaveni – 232, Srbi – 172, ostali – 134) 1971. – 4906 (Hrvati – 4631, Srbi – 154, Jugoslaveni – 35, ostali – 86)* CD-ROM: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Dan grada Senja Dan grada Senja je 23. travnja – dan sv. Jurja (starog zaštitnika i patrona grada Senja).
Taj se dan u gradu Senju svečano obilježava.
Na taj dan svi učenici u gradu Senju imaju nenastavni dan.
Uprava Gradonačelnik Senja je Željko Tomljanović.
Gradska upravna tijela Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Senja i poslova državne uprave prenijetih na Grad Senj ustrojavaju se gradska upravna tijela. Upravna tijela Grada Senja su Opći upravni odjel, Odjel za financije i proračun i Ured Grada.
Opći upravni odjel
U Općem upravnom odjelu ustrojavaju se kao unutarnje ustrojstvene jedinice odsjeci:
Odsjek za urbanizam, prostorno planiranje i komunalni sustav Odsjek za gradsku imovinu Odsjek za gospodarstvo, poljoprivredu, investicije, malo i srednje poduzetništvo Odsjek za društvene djelatnosti i mjesnu samoupravu Odjel za financije i gradski proračun
Ured Grada
Gospodarstvo Današnji grad Senj sve je više okrenut turizmu.
Poznate osobe Nikola Jurišić, vojskovođa, obranio Kiseg u Mađarskoj od navale Osmanlija Pavao Ritter Vitezović, polihistor, književnik, nakladnik, tiskar, povjesničar, zemljopisac, jezikoslovac Matija Jušić, vjerski pisac, misionar Ivan Paskvić, astronom, matematičar, osnivač i prvi upravitelj zvjezdarnice u Budimu, Mađarska Mirko Ožegović Barlabaševački, biskup senjski i modruški, barun Habsburške monarhije, hrvatski preporoditelj i senjski mecena, osnivatelj gimnazije Josip Filip Vukasović, hrvatski ratnik i graditelj Vjenceslav Novak, hrvatski romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar, pedagog i orguljaš Silvije Strahimir Kranjčević, književnik Milan Ogrizović, književnik i političar Milutin Cihlar Nehajev, književnik Josip Gržanić, političar, preporoditelj, pionir hrv. fin. osamostaljivanja Ljudevit Rossi, hrvatski botaničar i planinar, domobranski časnik Julije Rorauer, književnik i kazališni kritičar Ivan Krajač, odvjetnik, ekonom-financijski pisac Bela Krleža (rođena Kangrga), kazališna glumica, supruga Miroslava Krleže Pavao Tijan, književnik Josip Milković, političar, ministar kulture i promidžbe u NDH Milan Moguš, akademik Ivan Đalma Marković, nogometni trener i igrač Ante Glavičić, povjesničar Sandra Šarić, tekvandoašica i aktualna europska prvakinja, osvajačica brončanog odličja na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. Krešimir Stanišić, književnik Josip Šojat, izbornik ženske rukometne reprezentacije i rukometni trener Ivan Dellaitti, izumitelj prve acetilenske svjetiljke za noćno ribarenje Vladimir Ćopić, komunistički prvak i publicist, jedan od osnivača KP(b) Srba, Hrvata i Slovenaca i član njezina Centralnoga izvršnog komiteta Branko Tomljanović, državni reprezentativac u dizanju utega, 7 puta prvak Jugoslavije, 7 medalja s prvenstva balkana, srebrna medalja na mediteranskim igrama Split 1976. Rafael Krajač, pomorski gospodarstvenik Ladislav Krajač, pomorski gospodarstvenik Gavro Grünhut, hrv. nakladnik, publicist i pravaški agitator Ante Hameršmit, nogometaš u vrijeme SFRJ Aleksandar Franjo Čorić de Monte Creto, hrvatski podmaršal u Habsburškoj Monarhiji Tomislav Rogić, biskup Šibenske biskupije Maksimilijan Ćolić, prof. teologije, govornik, prvi rektor Sveučilišta u Pešti Juraj Vuk Ćolić, senjski i modruški biskup, povijesni pisac Ivan Rogić Nehajev, pjesnik i sociolog Neda Knifić, antifašistkinja, partizanka
Spomenici i znamenitosti mini|Sunčani sat na 45. paraleli
Tvrđava Nehaj Gradski muzej, postava sakralne baštine Katedrala iz 12. st. Gradski bedemi i obrambene kule Ožegovićianum, konvikt za siromašne učenike, osnivač biskup Mirko Ožegović Bura, izrazito snažan i hladan vjetar, kažu da se rađa u Senju, živi u Rijeci, umire u Trstu Ostaci crkve Sv. Franje, uskočki mauzolej, grobnica obitelji Frankopan Crkva Sv. Marije od Arta, zavjetna crkva senjskih mornara i ribara, makete brodova ostatci Senjske ploče, oko 1100. god., pisana glagoljicom monumentalni trg Cilnica gradska luka senjski humor, prvi i najstariji humoristični list u Hrvatskoj – Metla i škavacera,Senj. zb. 35, 307-344 (2008.) Danijel Kokić: Prilog sociologiji senjskog humora službeno glasilo aktualne maškarane vlasti u Senju,Novi list Senjska metla i škavacera traže autore novine s najdużim kontinuitetomEtnol. trib. 25, Vol. 32, 2002., str. 75-98 Sanja Schneider: Senjski ljetni karneval Velika vrata, završetak Jozefinske ceste i ulaz u Grad. Nose oznake udaljenosti između Senja i drugih gradova izraženih u njemačkim miljama, krasi ih kruna Habsburgovaca. Katakombe, grobnice ispod Katedrale Uskočka ulica, prekrasan, nedirnut primjer srednjovjekovne arhitekture Zvonik katedrale, najviši zvonik u Gospićko-senjskoj biskupiji i cijeloj Riječkoj metropoliji Sakralna baština, zbirka portreta senjskih biskupa od 16. do 20. stoljeća, zbirka knjiga (inkunabula), izložba zlata i srebra, biskupski štap biskupa Kristofora, zbirka namještaja i misnog ruha, te dr. Gradski muzej Sunčani sat sagrađen na Jadranskoj magistrali u sjevernom dijelu grada zbog činjenice što grad Senj leži na 45. paraleli Špilja Pijavica jedna od dviju špilja u Hrvatskoj u kojoj je zapažen efekt modrila U staroj crkvi izvan grada je reljefna ploča na kojoj je aragonski grb kneginje Lujze Aragonske, supruge Bernardina Frankopana.Repozitorij Filozofskog fakulteta u Rijeci Dorothea Dumančić: Kamena skulptura Senja od 1390. do 1550. godine, Rijeka, rujan 2015. (pristupljeno 26. srpnja 2017.)
Obrazovanje Prva glagoljaška tiskara u Republici Hrvatskoj osnovana je u Senju. Dana 7. kolovoza 1494. godine tiska se Senjski glagoljski misal, a između 1494. godine i 1508. godine u njoj se tiskaju knjige na starohrvatskom jeziku, pisane glagoljicom.