mini|desno|250px|Zalska županija.
Zalska županija ili Zaladska županija (mađarski: Zala megye) jedna je od 19 mađarskih županija. Pripada regiji Zapadnom Podunavlju. Administrativno središte je Jegersek. Površina županije je 3784 km², a broj stanovnika 269.705. Sastoji se od 9 mikroregija i 257 općina.
Upravna organizacija Hrvatska imena naselja premaFolia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, iliHrvatski glasnik Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012.Ines Virč: Prikazi i osvrti. Mali trojezični rječnik. Đuro Blažeka, István Nyomárkay, Erika Rácz: Mura menti Horvát tájszótár, Rječnik pomurskih Hrvata, Tinta könyvkiadó, Budapest, 2009., Rasprave IHJJ, knj. 35 (2009.), str. 429–504
Mikroregije Mikroregije u Zalskoj županiji(podaci iz 2007.)
MikroregijaSredištePovršina (km²)StanovništvoBroj naseljaHévíziHévíz123,6012 4738KeszthelyiKestel349,3334 80616LentiLentiba663,0922 31351LetenyeiLetinja388,6917 39127NagykanizsaiVelika Kaniža (Nagykanizsa)552,9366 96827PacsaiPacsa278,8210 79220ZalaegerszegiJegersek (Zalaegerszeg)788,6197 26665ZalakarosiZalakaros311,8513 19619ZalaszentgrótiZalaszentgrót327,0618 23824
desno|150px|mini|Seoska kuća u Etnografskom Muzeju Regije Göcsej
Gradovi s pravom županije Jegersek, Jagarsek (mađ. Zalaegerszeg)Hrv. glasnik br.26/2007. Festival tradicija pomurskih naroda, 28. lipnja 2007. Velika Kaniža, Kaniža (mađ. Nagykanizsa)
Gradovi Kestel, Monoštor (21.944) Lentiba (8559) Zalaszentgrót (7944) LetinjaHrv. glasnik br.1/2009. Daleko od mosta, 2. siječnja 2009. (4613) Hévíz (4523) Zalalövő (3256) Zalakaros (1519)
Sela
Venta (Vente) Petriba (Petrivente) Jeđeduta (stanovnik Jeđedučan)
Stanovništvo U županiji živi oko 297.404 stanovnika (prema popisu 2001.).Popis 2001. Statistika Mađari = 283.693 Romi, Bajaši = 4778 Hrvati = 3836 Nijemci = 1249 Rumunji = 150 Ukrajinci = 117 ostali
Zemljopis Teritorij županije dijeli se na područje Kestelskog gorja (Keszthelyi-hegység) i Zalskih brda (Zalai-dombság). Glavne rijeke su Mura i Zala. Ovoj županiji pripada još oko 30 km duga obalna dionica Blatnog jezera. Hévíško jezero najveće je termalno jezero u Europi. Zalska županija poznata je po prostranim šumama.
desno|150px|mini|Karta Zalskog varmeđa, oko 1910.
Povijest Područje današnje županije naseljeno je već od brončanog doba. Po broju nalaza posebno se ističe rimsko razdoblje (ostaci rimske ceste i ruševine naselja Valcum (kod naselja Fenékpuszta). U sredini 9-og stoljeća pripadalo je Velikomoravskoj kneževini. Od kraja istog stoljeća zauzimaju ga Mađari.
Tijekom srednjeg vijeka Zalsko varmeđe (županija) bilo je gnijezdo moćnih velikaša (Celjskih, porodice Bánffy itd). Do prvog turskog upada u to područje došlo je već 1480. godine. Od 1566. godine Zalsko varmeđe je bilo stalno na meti osmanske vojske (najkraći put k Beču vodio je preko njega). Padom Velike Kaniže u 1600. godini osvajači su umalo došli do čitavog područja.
Osmani su potjerani 1690. godine. Do druge polovine 20. stoljeća županija Zalska pripadala je među najslabije razvijenim područjima Mađarske.
1918. godine Zalska županija izgubila je svoj južni dio. Prekmurje i okolina Lendave (s kratkim prekidom u vrijeme mađarske okupacije 1941. – 1945. godine) pripali su jugoslavenskoj državi pa kasnije Sloveniji. U 1946. pa zatim u 1950. godine (tijekom preobrazbe županijskog sustava u Mađarskoj) veliki dijelovi su priključeni susjednoj Vesprimskoj županiji (uključujući sjevernu obalu Blatnog jezera). Grad Kestel i okolica vraćeni su Zalskoj županiji tek 1978. godine.
Gospodarstvo Najuspješnije tvrtke županije su Zalakerámia (proizvodnja keramičkih pločica) i Pannontej (mliječna industrija). U gospodarstvu važnu ulogu igra turizam. Na Blatnom jezeru važno je i ribarstvo.
desno|150px|mini|Jezero Hévízi u Hévízu Turizam Primat u turizmu županije nosi Hévíz sa svojim prirodnim termalnim jezerom (u ovom gradiću nalazi se čak 6 hotela s četiri i jedan hotel s pet zvjezdica). Osim drugih termalnih kupališta (u prvom redu kupališnog kompleksa u Zalakarosu) ovaj kraj nudi i ostale turističke atrakcije: netaknutu prirodu (Nacionalni park Balatonsko gorje, Prirodni rezervat Malo blatno jezero (mađ. Kis-Balaton) i seoski turizam (prvobitno u etnografskoj regiji Göcsej). U Kestelu se nalazi barokna Palača obitelji Festetić.
U Zalskoj županiji nalazi se jedan od pet međunarodnih aerodroma Mađarske (službeno Međunarodna zračna luka Sármellék, a u nekim voznim redovima označen kao FlyBalaton Airport ili Balaton'').
Izvori
Vanjske poveznice (engleski) Mađarski statistički ured - nacionalni sastav Zalske županije 2001.