Veliko Trojstvo je općina u Hrvatskoj.
Općinska naselja Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo
Stanovništvo 230px|desno|thumb|Crkva Presvetog Trojstva u Velikom Trojstvu Nakon stjecanja samostalnosti Republike Hrvatske, već 1993. godine dolazi do razvoja lokalne uprave i samouprave, te se nakon trideset godina ponovo formira Općina Veliko Trojstvo sa sjedištem u Velikom Trojstvu. Općina obuhvaća sljedeća naselja : Ćurlovac, Dominkovica, Grginac, Kegljevac, Maglenča, Martinac, Paulovac, Malo Trojstvo, Višnjevac, Vrbica i Veliko Trojstvo.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Veliko Trojstvo je imala 3092 stanovnika.
Veliko Trojstvo (naseljeno mjesto)
2001. – 1291 1991. – 1295 (Hrvati – 1248, Srbi – 9, Jugoslaveni – 4, ostali – 34) 1981. – 1413 (Hrvati – 1335, Srbi – 41, Jugoslaveni – 21, ostali – 16) 1971. – 1576 (Hrvati – 1538, Srbi – 17, Jugoslaveni – 5, ostali – 16)
Izvor
CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Službene stranice Općine Veliko Trojstvo
Povijest 230px|desno|thumb|Crkva Presvetog Trojstva u Velikom Trojstvu Prvi povijesni zapisi prikazuju da se Trojstvo spominje 1272. godine. U daljnjim povijesnim zapisima 1316. godine, spominje se postojanje samostana i opatije Sveto Trojstvo oko kojih je postojalo naselje. Iz popisa župa zagrebačke nadbiskupije iz 1334. godine, na bjelovarskom području spominje se župa u mjestu, a 1704. godine podaci govore o nazivu Belloblaczka Vulgo Troisztvo, iz čega se jasno može zaključiti da se naziv odnosi na Veliko Trojstvo.
Nakon pustošenja Turaka i Mongola u 13. i 14. stoljeću, dolazi do izgradnje zemljanih utvrda (gradišta), o čemu svjedoče novija istraživanja između rukavca Bjelovacke i današnje šume „Lug“, oko 400 metara od željezničke stanice Grginac. Ostatci su pronađeni i na rubu šume Voščenik, zapadno od puta Dominkovica – Vrbica. Značajna su nalazišta keramike na području današnje Općine i to: na križanju puta Maglenča – Stari brijeg, dvorište Milana Grbačića u Grgincu, zapadno od Borovog brijega i između potoka Bjelovacke i Dobrovite. Na području Općine na više mjesta zapažene su mogile, odnosno uzvisine neobičnog oblika koje narod smatra grobovima u kojima su zakopani mongolski poglavice.
Razvoj Velikog Trojstva i okolnih naselja, temeljen je na povijesnim okolnostima i stalnom napretku. Izgradnjom željezničke pruge Bjelovar – Kloštar 1900. godine i početkom rada tvornice crijepova i cigle u Paulovcu, te otvorenjem rudnika ugljena u Mišulinovcu, stvaraju se bolji uvjeti za razvoj ovih naselja. U Velikom Trojstvu je živio i radio Josip Broz Tito sa suprugom Pelagijom od 1921. do 1925. godine. Radio je u kao strojar u parnom mlinu Samuela Polaka. U Velikom Trojstvu dobio je troje djece. Hinko i Zlatica preminuli su kao mala djeca i pokopani na lokalnom groblju, a treće dijete je Žarko Broz.
Poznate osobe Pavao Kolarić, hrvatski isusovac, umro na glasu svetosti Gordana Marta Matunci, hrvatska etnologinja, prosvjetna i kulturna djelatnica Juraj Matunci, hrvatski etnolog, prosvjetni i kulturni djelatnik Pelagija Bjelousova, prva supruga Josipa Broza Tita Žarko Broz, sin Josipa Broza Tita Božica Bedić, pjevačica (djevojački Jurić) Ružica Tesar Kelčec, novinarka HRT-a Josip Bišćan, pisac
Spomenici i znamenitosti Župna crkva Presvetog Trojstva u Velikom Trojstvu Bilogorski turistički put
Obrazovanje Osnovna škola Veliko Trojstvo
Kultura KUD Veliko Trojstvo
Šport NK Bilogorac Veliko Trojstvo NK Omladinac Ćurlovac ŽRK Veliko Trojstvo ŠK Bilogorac Veliko Trojstvo
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Općine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji