Ann Arbor, grad u američkoj saveznoj državi Michigan i sjedište okruga Washtenaw. Sedmi je po veličini grad u Michiganu, sa 114 024 stanovnika prema popisu iz 2000., od čega su 36 892 studenti i poslijediplomci. Navodno je Ann Arbor nazvan po suprugama osnivača i bogatim zasadima drveća u oblasti grada. Ovaj grad je najpoznatiji kao sjedište glavnog dvorista Sveučilišta Michigana, koji je premješten iz Detroita 1837.

Ekonomijom grada trenutno dominiraju obrazovanje, visoke tehnologije i biotehnologija. Prosječne cijene kuća i porezi na imovinu su značajno iznad prosječnih vrijednosti za Michigan i SAD. Grad je poznat po svojoj većinskoj liberalnoj političkoj naklonosti i velikom broju restorana i prostora za kulturne manifestacije. mini|desno|400px|Ann Arbor; pogled na središnji poslovni distrikt

Povijest

Ann Arbor su u siječnju 1824. osnovali John Allen i Elisha Rumsey, obojica spekulanti zemljom. Postoje različite teorije o podrijetlu imena naseobine; prema jednoj, Allen i Ramsey su odlučili da ga nazovu Annarbour prema svojim suprugama, koje su se obe zvale Ann, kao i po zasadima bijelog hrasta na 260 hektara zemlje koju su od savezne vlade kupili za 800 dolara. Domoroci koji su živjeli u ovoj oblasti su nazvali naselje Ko-guš-ko-nik, po zvuku koji je proizvodio Allenov stroj za mljevenje brašna. mini|desno|200px|Dijag na središnjem dvorištu Sveučilišta Michigana. Pogled iz Poslijediplomske knjižnice na sjever. U pozadini je Bartonov toranj sa zvonima mini|desno|200px|Južna sveučilišna avenija, stjecište mladih

Ann Arbor je postao sjedište okruga Washtenaw 1827., i inkorporiran kao selo 1833. Gradić je odvojio 16 hektara neizgrađenog zemljišta i ponudio ga državi Michigan za sjedište glavnog grada države, ali je izgubio od Lansinga 1836. i 1837. godine, a ovo neiskorišteno zemljište je dato Sveučilištu Michigana, zauvijek povezujući Ann Arbor i njegovu povijest sa sveučilištem. Gradić je postao regionalno prometno raskršće 1839. dolaskom Mičigenske središnje željeznice, i 1851. Ann Arbor dobiva status grada.

Tijekom Drugog svjetskog rata, obližnja Fordova tvrtka „Willow Run“ je proizvodila bombardere B-24 Osloboditelj. Stanovništvo Ann Arbora je naglo naraslo pristizanjem vojnog osoblja, ratnih radnika i njihovih obitelji.

Tijekom 1960-tih i 1970-tih, grad je stekao reputaciju kao važan centar američke liberalne politike. Kao predsjednički kandidat, John Fitzgerald Kennedy je svoj prijedlog za osnivanje Korpusa mira prvi put predstavio na Sveučilištu Michigana 1960., a predsjednik Lyndon Baines Johnson je na Sveučilištu 1964. prvi put pozvao na Sjajno društvo. Grad je također postao važan centar ljevičarskog aktivizma, i služio je kao središte američkog pokreta za građanska prava i pokreta protiv Vijetnamskog rata, kao i studentskog pokreta. Prvi veliki sastanci nacionalne ljevičarske dvorišne skupine „Studenti za demokratsko društvo“ su održani u Ann Arboru 1960.; a 1965. je grad bio mesto prvog tič-ina u SAD-u protiv spomenutog rata u Vijetnamu. Tijekom narednih petnaest godina, u gradu su nastala i razvila značajnu podršku mnoga kontrakulturna i novoljevičarska udruženja.

Ovo je utjecalo i na lokalnu politiku, jer su tijekom ranih i sredine 1970-ih, tri člana radikalno-progresivne Stranke za ljudska prava zahvalujući studentskim glasovima. Tijekom svojih mandata, izabrani članovi su se borili za mjere uključujući prve odluke protiv diskriminacije, mjere ka legalizaciji posjedovanja marihuane, i odluku u smislu nadzora stanarina; mnoge od ovih odluka i danas su na snazi u izmijenjenom obliku.

Pored ovih liberalnih i ljevičarskih napora, u Ann Arboru je rođena i manja grupa konzervativnih institucija. Među njima su i „Božja riječ“, karizmatični među-denominacijski pokret nacionalnog nivoa u SAD, osnovan 1967., te „Pravni centar 'Thomas More'“, vodeća religiozno-konzervativna utjecajna skupina, osnovana 1999., koja sebe naziva „odgovorom kršćana na Američki savez za građanske slobode“.

Tijekom 19. stoljeća, enarbursko gospodarstvo je postepeno evoluiralo od industrijske baze ka uslužnom sektoru i tehnologijama, što se ubrzalo tijekom 1970-tih i 1980-tih. U isto vrijeme, centar grada se izmijenio od niza radnji koje su prodavale razne potrepštine ka mjestu koje uglavnom čine restorani, kafići, barovi, klubovi i zgrade specijaliziranih radnji. Tijekom prethodnih nekoliko desetljeća, Ann Arbor se sve više suočava s efektima vrtoglavo rastućih vrijednosti zemljišta i gentrifikacije, kao i urbanog prostiranja koje seže daleko u okolna ne-gradska područja. 4. studenog 2003., anarborski glasači su odobrili plan zelenog pojasa, prema kojem bi gradska vlast kupila prava na razvoj na traktovima zemlje susjednim gradu kako bi ih zaštitila od urbanog razvoja. Od tada, glasna lokalna debata se vodi o tome da li, i kako, treba omogućavati i usmjeravati razvoj unutar granica grada.

Zemljopis i gradski pejzaž mini|lijevo|200px|Arboretum Nichols Bogatstvo drveća u Ann Arboru je plod kampanje ponovnog pošumljavanja ranog 20. stoljeća. Prema Popisnom zavodu Sjedinjenih Američkih Država, grad ima površinu od 71,7 km2, od čega 70 km2 zemlje i 1,7 km2 vodenih površina, od čega se najveći dio odnosi na rijeku Huron. Ann Arbor se nalazi približno 64 km zapadno od Detroita. Sjeverno i istočno od grada se nalazi Ann Arbor Charter Township.

Ann Arbor se nalazi na reci Huron, u produktivnoj poljoprivrednoj i voćarskoj oblasti. Pejzaž grada se sastoji od brjegova i dolina, pri čemu teren postaje strmiji u blizini Hurona. Nadmorska visina varira od 230 m uz rijeku Huron do preko 305 m na zapadnoj strani grada uz autocestu I-94. Opće govoreći, dio grada od centra ka zapadu i sjeverozapadni krajevi, kao i Sjeverno dvorište Sveučilišta Michigana su najviši dijelovi grada; najniži dijelovi su uz rijeku Huron i na jugoistoku. Općinska zračna luka Ann Arbor, koji se nalazi južno od grada na 42°13.38′N, 83°44.74′W je na nadmorskoj visini oko 256 m.

Nadimak Ann Arbora, „grad drveća“, potječe od guste šume njegovih parkova i rezidencijalnih krajeva. U gradu se nalazi više od 50 000 drva uz ulice, i isto toliko u gradskim parkovima. Sredinom 2000-tih, štetočina roda Agrilus planipennis je uništila mnoge od oko 10 500 gradskih jasena. U gradu se nalazi 147 općinskih parkova, od malih u susjedstvu do velikih oblasti za rekreaciju, uz nekoliko velikih gradskih parkova i sveučilišni park uz dionice rijeke Huron. Najveći među njima su Argo, Riverside, County Farm i Gallup (blizu Huron Parkwaya), dok Oblast za rekreaciju Fuller, blizu kompleksa sveučilišne bolnice, sadrži športska igrališta, pješačke i biciklističke staze i bazene. Arboretum Nichols (lokalno poznat kao „Arboretum“ ili naprosto „Arb“ (The Arb)), koji održava Sveučilište Michigana, zaštićeno je područje od 50 hektara koje sadrži stotine vrsta biljaka i drveća na istočnoj strani grada u blizini središnjeg sveučilišnog dvorišta.

mini|desno|200px|Fontana kod tornja sa zvonima U centru grada, glavni komercijalni krajevi su prodavaonice u Kerrytownu i tri poslovna distrikta oko ulica Main, State i Južne sveučilišne avenije. Južno od centra grada izdvajaju se tri komercijalna kraja: predio u blizini autoceste I-94 i ceste Ann Arbor–Saline, tržišni centar Briarwood i oblast oko Južne industrijske avenije. Među drugim komercijalnim oblastima su centar „Arborland“ i zgrade radnji uz aveniju Washtenaw, te iste oko ceste Packard na istoku; oblast oko ceste Plymouth na sjeveroistoku, i centar „Westgate“, te zgrade radnji uz Bulevar Zapadni Stadion na zapadnoj strani. Centar grada sadrži mješavinu građevina iz 19. i ranog 20. stoljeća i modernih zgrada, kao i tržnicu u distriktu Kerrytownu. Komercijalne oblasti grada se sastoje mahom od građevina visokih dva do četiri kata, iako se u centru i oblasti oko tržišnog centra Briarwood nalazi i manji broj visokih zgrada.

Rezidencijalni krajevi sadrže paket arhitektonskih stilova, od klasičnih iz 19. i ranog 20. stoljeća do kuća u stilu američkog ranča. Kuće u suvremenom stilu su dalje od centra. Dvorište Sveučilišta Michigana okružuju kuće i kompleksi stanova koje mahom najme studenti. Tower Plaza, zgrada kondominijuma visoka 26 katova između sveučilišnog dvorišta i centra, je najviša zgrada u Ann Arboru. Građevine iz 19. stoljeća i izgled ulica Stare zapadne strane su očuvani praktično netaknuti; 1972. godine, ovaj kraj je uvršten u Nacionalni registar povijesnih mjesta SAD-a, a osim i preko ovoga ga štite i gradska pravila i neprofitna skupina za očuvanje.

Klima

Ann Arbor ima vlažnu kontinentalnu klimu s izraženim godišnjim dobima, tipičnu za američki Srednji zapad, na koju utječu Velika jezera. Osjetna su četiri godišnja doba, od kojih su zime hladne s umjerenim snježnim padalinama, dok ljeta mogu biti topla i vlažna. Oblast Ann Arbora osjeća tzv. efekt jezera, prvenstveno u obliku povećane naoblake tijekom kasne jeseni i rane zime. Prosječna najviša temperatura u srpnju iznosi 28 °C, dok je prosječna najniža temperatura u siječnju -9 °C. Međutim, ljetne temperature mogu lako premašiti 32 °C, dok zimske mogu pasti ispod -17 °C. Prosječne mjesečne padaline su između 44 i 92 mm, pri čemu ih je najviše tijekom ljetnih mjeseci. Snijeg, koji uobičajeno pada od studenog do travnja, može iznositi od 3 do 25 cm mjesečno. Najviša zabilježena temperatura je 41 °C (24. srpnja 1934.), dok je najniža iznosila −30 °C (19. siječnja 1994.).

Stanovništvo

Prema popisu iz 2000., u Ann Arboru je obitavalo 114 024 ljudi, postojalo 45 693 domaćinstava i 21 704 obitelji koji su stanovali u gradu. Gustoća naseljenosti je bila 1 629,9 stanovnika na km2. Bilo je 47 218 stambenih jedinica s prosječnom gustoćom od 675 jedinica po km2, što čini grad rjeđe naseljenim od bliskih predgrađa Detroita poput Oak parka i Ferndalea kao i samog grada, ali gušće od daljih prigradskih naselja Detroita poput Livonije. Rasni sastav grada je ovakav: 74,68% bijelaca, 8,83% crnaca ili Afroamerikanaca, 0,29% Indijanaca (domorodaca), 11,9% Azijata, 0,04% podrijetlom s tihooceanskih otoka, 1,21% drugih rasa, i 3,05% iz jedne ili više rasa. 3,34% stanovnika su bili Hispanoamerikanci ili Latinosi. Zbog privlačne snage sveučilišta, grad ima jedan od najvećih postotaka stanovnika rođenih izvan SAD u Michiganu, 16,6%.

Od 45 693 domaćinstava, 23,0% je imalo djecu ispod 18 godina koji su živjeli s njima, 37,8% su bili parovi supružnika koji žive zajedno, 7,5% su imale žensku glavu obitelji bez prisutnog supružnika, dok 52,5% nisu bile obitelji. 35,5% domaćinstava su činili pojedinci, a 6,6% je imalo nekoga starog 65 ili više godina tko je živio sam. Prosječna veličina domaćinstva je bila 2,22, a prosječna veličina obitelji je bila 2,90.

Stanovništvo je bilo rašireno po starosti. 16,8% je bilo mlađe od 18 godina, 26,8% je bilo između 18 i 24 godina, 31,2% između 25 i 44 godina, 17,3% između 45 i 64 godina, i 7,9% sa 65 ili više godina. Srednja starost je bila 28 godina. Na svakih 100 žena bilo je 97,7 muškaraca; na svakih 100 žena starih 18 ili više godina, bilo je 96,4 muškaraca.

Srednja godišnja primanja domaćinstva u gradu iznosila su 46 299 $, dok su srednja godišnja primanja za obitelj 71 293 $. Muškarci su imali srednja primanja od 48 880 $, žene 36 561 $. Primanja po glavi stanovnika su iznosila 26 419 $. Približno 4,6% obitelji i 16,6% stanovništva je bilo ispod granice siromaštva, uključujući i 7,3% onih ispod 18 godina i 5,1% onih starih 65 i više godina.

Stopa kriminala u Ann Arboru je 2000. bila ispod nacionalnog prosjeka SAD. Stopa nasilnog zločina je bila mnogo više ispod nacionalnog prosjeka od stope imovinskog kriminala; one su bile, redom, 48% i 11% ispod nacionalnog prosjeka.

Časopis Expansion Management stupnjevao je Ann Arbor na mjestu broj 1 među 362 gradska područja SAD po „količniku radnika sa znanjem“. Od oko 410 000 odraslih stanovnika šireg područja grada, gotovo 74 000 (18%) imaju stupanj magistra ili doktora znanosti ili viši medicinski stupanj.

Gradska uprava