Orebić je naselje i općina u južnoj Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Ime Orebić je dobio ime 1584. po velikaškoj obitelji Orebić koja se doselila iz okolice Bakra i čiji su članovi odigrali važnu ulogu u povijesti Orebića kao pomorski kapetani. Fedorka Orebić (udana Mafatti) bila je zadnja živuća članica obitelji, umrla i pokopana u gradu Roveretto u Italiji, 28. travnja 2003.Slobodna Dalmacije, osmrtnice za 2. svibnja 2003. Prvotno ime Orebića je bilo Trstenica – koje danas nose jedan potok, glavna plaža u Orebiću te nogometni stadion. Pod množinskim oblikom imena ('Orebići') moglo ga se naći još 1970-ih u literaturi. U starijim ispravama Orebić se može naći i pod talijanskim imenom Sabbioncello.
Uprava Općina se sastoji od 14 naselja (stanje 2006.), to su: Donja Banda, Kućište, Kuna Pelješka, Lovište, Nakovanj, Orebić, Oskorušno, Pijavičino, Podgorje, Podobuče, Potomje, Stankovići, Trstenik, Viganj.
Policijska uprava nadležna za izdavanje osobnih isprava nalazi se u Stonu. U Orebić dolazi samo četvrtkom-tada je moguće preuzimanje isprava, no zahtjeve se predaje isključivo u Stonu. Sud nadležan za općinu Orebić nalazi se u gradu Korčuli, prema rasporedu općina iz SR Hrvatske.
Upravno su podijeljeni na 11 mjesnih odbora.Općina Orebić 2009: Proračun u malom
Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u cijeloj općini obitavala su 4122 stanovnika,DZS - Popis stanovništva 2011. godine dok u samom mjestu Orebić obitava 1.949 stanovnika. Vrlo malo današnjih stanovnika samog naselja Orebić je autohtono. Najveći dio stanovništva potječe iz zapadne Hercegovine i Dalmatinske Zagore koji su se počeli doseljavati 1960-tih prvenstveno s područja općina Ljubuški i Vrgorac. Iz tog razloga mnogi stanovnici Pelješca i Korčule katkad Orebić nazivaju Rostolje-izvedeno od Roso i Tolj-dva najčešća prezimena u Orebiću.Državni zavod za statistiku – Popis stanovništva 2011. Manji dio potječe s otoka Korčule.
Prema popisu se može vidjeti da je od 1960-ih broj stanovnika općine polagano rastao. Rast je još veći ako se uzme u obzir samo naselje Orebić. U ostalim dijelovima općine bilježi se stalan pad broja stanovnika.prostorni plan, str. 29 Doseljeno stanovništvo u Općini Orebić čini 53,0 % ukupnog stanovništva. Ako se izuzmu lokalna preseljenja (6,6 %) ostalo je doseljavanje u Općinu Orebić (ukupno 49,5 %).prostorni plan, str. 31
Na području općine Orebić postoji veliki broj vikendica. Većina njih (oko 70 %) je u vlasništvu državljana BiH.Glamuzina, str. 133-134 Glavnina ih je podignuta 1980-tih nakon Olimpijskih igara u Sarajevu 1984..
Demografska povijest Orebića (i Pelješca u globalu) može se podijeliti na tri faze: predtranzicijsku, tranzicijsku i posttranzicijsku fazu. Predtranzicijska faza je trajala sve do kraja 18. stoljeća. Tranzicijska faza je trajala dugo od tada do 1970-tih godina.Glamuzina, str. 155 Prvotno je započela u priobalnim, pomorski orijentiranim mjestima a tek onda na onima u unutrašnjosti. U tranzicijskoj fazi zbog visokog prirodnog prirasta došlo je do velikog porasta broja stanovnika. "Višak stanovništva je bio prisiljen na iseljavanje. Najviše ih se selilo u prekomorske zemlje: Australiju, Argentinu i SAD. Duga tranzicijska faza je posljedica ranog početka (s obzirom na to da je Dubrovačka Republika bila među najrazvijenijim državama svog doba) i kasnog završetka (s obzirom na to da je pripojena s Dalmacijom koja je bila na znatno manje razvijena) Drugi značajni pad broja stanovnika bilježi se 1960-tih i 1970-tih. zbog gospodarske politike SRH. Tadašnja politika je prebacivala težišta gospodarskog razvoja u općinska središta zbog čega su periferni dijelovi nazadovali. Pelješac je bio većinom u sastavu općine Dubrovnik, a manjim dijelom u stastavu općine Korčula te je u oba slučaja bio na periferiji. Mjesni odborbroj stanovnikabroj domaćinstavaDZS - Popis kućanstava 2001. godineMO Orebić 2410 777 (650 + Stanković 75 + Podgorje 52)MO Lovište 244 78MO Kućište 204 76MO Viganj 322 120MO Borje i Podobuće 35 11MO Donja Banda 170 64MO Potomje 256 84MO Kuna Pelješka 258 88MO Oskorušno 126 43MO Pijavičino 143 60MO Trstenik 97 41
Na području općine Orebić i čitavom zapadu Pelješaca se tradicionalno govorio čakavsko-ikavski, tj. južnočakavski dijalekt koji je zajednički s otokom Korčulom. Zbog iseljavanja stanovništva i doseljavanja iz Zagore i zapadne Hercegovine sve više gubi čakavske elemente i postaje štokavsko-ikavski poput većine priobalnih područja Dalmacije.
Zemljopis Orebić je smješten na jugozapadu poluotoka Pelješca ispod brda Svetog Ilije. Nalazi se na Pelješkom kanalu nasuprot grada Korčule na istoimenom otoku te je s njim povezan trajektom. Iako je Općina smještena na poluotoku skoro po svemu je otočnog karaktera. More i morska obala u potpunosti prožimaju krajolik i život ljudi Općine.Prostorni plan str. 6 Biljni pokrov je veoma oskudan. Ratarsko-stočarsko iskorištavanje prostora utjecalo je na devastaciju biljnog pokrova u kojemu su ostali često goli vapnenački kamenjari, ili prostrane površine gariga.Prostorni plan str. 7 Naselje Orebić od Dubrovnika je udaljeno oko 112 km. Površina općine iznosi 113,13 km2. Dužina cesta koja proilazi kroz općinu iznosi 72 km. od toga je 35 km državnih, 27 km županijskih i 10 km lokalnih cesta. Zapravo malo ljudi živi u Orebiću ali jako puno njih posjećuje to malo mjesto na Pelješcu ljeti.
Općina Orebić podijeljena je na sljedeće katastarske općine s pripadajućima površinamahttp://preglednik.arkod.hr/ : K.O. Kućište K.O. Kuna Pelješka (10,25 km²) K.O. Lovište (12,5 km²) K.O. Nakovanj (17,48 km²) K.O. Orebić (1,78 km²) K.O. Pijavičino (12,73 km²) K.O. Podgorje (8,15 km²) K.O. Podobuče (6,82 km²) K.O. Potomje (8,47 km²) K.O. Prizdrina K.O. Stanković (6,32 km²) K.O. Trstenik (4,3 km²) K.O. Viganj (7,63 km²)
Od šumskih zajednica pridolaze sljedeće:prostorni plan, str. 46-47 Zimzelene šume i makija crnike s mirtom (As. Myrto-Quercetum ilicis ) Šuma i makija crnike i crnog jasena (As.Fraxino-orni-Quercetum ilicis) Mješovite šume i makija crnike i crnog graba Šume dalmatinskog crnog bora s resikom Makija somine i tršlje Zajednica kadulje i kovilja Livadna zajednica šašike i uspravnog ovsika
Na području Općine splet pedogenetskih čimbenika i procesa, rezultirao je razmjerno malim brojem vrsta automofrnih tala. Najučestalije vrste tla su srednje duboko smeđe tlo na vapnencu te vapnenačko dolomitna organomineralna crnica.prostorni plan, str. 49 Osobito vrijedna obradiva tla zauzimaju 9,72 % površine. Najveći dio njih je smješte na području tzv. Pelješke župe na zapadnom dijelu općine: između Kune, Potomja i Pijavičinog te iznad Trstenika te mali dio na sjevernom dijelu Lovišta. 35,3 % površine općine je pokriveno šumom.prostorni plan, str. 55
Povijest Područje općine Orebić obuhvaća bogato kulturno naslijeđe u okvirima 22 povijesna naselja ili njihovih dijelova, s brojnim sakralnih objekata, i groblja, 28 arheoloških zona i lokaliteta i 16 prostornih sklopova graditeljske i prirodne baštine.
Orebić je utemeljen krajem 15. i početkom 16. st, na području tadašnje Dubrovačke Republike, te je od samog početka okrenut moru kao izvoru dobiti. Godine 1586. pomorci obitelji Orebić obnovili su kaštel usred utvrđenog naselja, koje se po njima prozvalo Orebić. Do 16. st. mjesto se zvalo Trstenica. Od 14. do 19. st. ovdje je bilo sjedište kneza. Tijekom tog vremena Orebić je bio pod upravom Dubrovačke Republike. Od davnine se razvijao kao pomorsko središte.
Pomorska tradicija Od 17. st. pelješki brodovi sačinjavali su važan dio dubrovačke trgovačke mornarice. Brodovlasničke obitelji postajale su sve moćnije te počinju ulagati u zajedničke jedrenjake. Njihov se uspon nastavlja i pod vlašću Habsburga, pogotovo u drugoj polovici 19. st. kada se, 1865. godine, osniva u Orebiću dioničko društvo za „gradnju (i eksploataciju) brodova duge plovidbe”, kasnije Pelješko pomorsko društvo, a 1875. nabavljena je oprema za društveno brodogradilište u Orebiću. Brodogradilište je svečano otvorio car Franjo Josip. Uglavnom je služilo za popravak brodova, a za radnog vijeka (13 godina), izgradilo je i 3 jedrenjaka duge plovidbe.
Danas je Orebić važno turističko odredište i nudi raznovrsnu smještajnu, rekreativnu i gastronomsku ponudu. Ljeti ovdje gostuju kazališta, a organiziraju se i razne kulturno-zabavne predstave. 16. srpnja je blagdan Gospe od Karmela, zaštitnice peljeških pomoraca.
Gospodarstvo Danas je najvažnija djelatnost turizam (razvija se od 1960-tih) koji je svoj vrhunac doživio 1991. godine.Glamuzina, str. 153 Značajna je i tranzitna prometna uloga (trajektna veza s otokom Korčulom). Jedna od bitnijih grana gospodarstva je maslinarstvo kao i vinogradarstvo. Na području općine Orebić se nalaze dva važna vinorodna područja Dingač i Postup. U povijesti je najznačajnija djelatnost bila pomorstvo (Orebić je bio poznat kao mjesto s mnogo pomorskih kapetana) kao i poljoprivreda (maslinarstvo i vinarstvo). Obe grane su danas u sjeni turizma. Na području općine Orebić su registrirane 93 tvrtke i 158 obrta. Prema popisu iz 1991. tercijarnim aktivnostima se bavilo 59,50 % stanovnika dok je 2001. to palo na 38,71 %.prostorni plan, str. 33 Od tercijarnih aktivnosti prednjače turizam i ugostiteljstvo koji su u konstantnom opadanju. Ugostiteljsko-turistička djelatnost važan je nosilac razvoja Orebića i osiguravala je relativno visoku stopu zaposlenosti domicilnog stanovništva, a dijelom je osiguravala i uvjete za razvoj drugih djelatnosti i sadržaja u Općini.
Od 1991. godine, kao posljedica direktnih i indirektnih događanja uzrokovanih nametnutim ratom na prostoru Republike Hrvatske, korištenje kapaciteta od 1991. – 1993. godine bilo je djelomično nekomercijalno, uvjetovano smještajem prognanika i izbjeglica.prostorni plan, str. 32 U općini živi oko 500 umirovljenika.
Cestovni promet Kroz općinu prolaze dvije državne ceste: D414 i D415. Pored njih tu su i županijska cesta 6215 te lokalne ceste:prostorni plan, str. 84 L.C. 69026: Pijavičino (D 414) – Kuna Pelješka – Oskorušno – D 415 • Cesta postoji i treba je urediti i podići na razinu županijske ceste. Cesta je važna jer prometno kvalitetnije otvara sjeverni niz naselja Župe Pelješke i skraćuje put iz Trpnja do državne ceste D 414 u Pijavičinom. L.C. 69001: Mirce – Lovište (Ž 6215): L.C. 69025: Postup (D 414) – Borje – Podobuće; L.C. 69028: D 414 – Trstenik L.C. 69023: Podgorje – Orebić (D 414) L.C. 69024: Stankovići – D 414 L.C. Velika Prapratna – Oskorušno
Državna cesta D415 je jedina cestovna veza s općinom Trpanj. S općinom Ston se povezuje lokalnom cestom Trstenik-Žuljana. Općina Janjina se spaja cestom 414 preko "Kozjeg ždrila" kao i lokalnom neasfaltiranom cestom Crkvice-Osobjava.
Pomorski promet Na prostoru općine postoji trajektna luka u samom središtu naselja Orebić gdje započinje državna cesta D414. Nju se planira izmjestiti na područje naselja Perna (Kućište).prostorni plan, str. 20 Pored nje tu su i luke za putničke brodove:prostorni plan, str. 85 luka Lovište luka Viganj luka Kućište luka Perna luka Podobuće luka Trstenik luka Crkvice
Pošta, telekomunikacije i energetika U općini Orebić postoji 7 poštanskih uredaprostorni plan, str. 86 Općina ima dobru pokrivenost GSM-ovim signalom. Tek na rijetkim područjima među brdima nema signala. Na brdu Rota iznad Kune Pelješke postavljen je vojni radar. Općinom Orebić prolaze 2 dalekovoda: jedan od 110 kV I dugi od 35 kV. Na brdu Bila Ploča je postavljeno nekoliko solarnih panela s ciljem njihova daljnjeg širenja.
Vodoopskrba i kanalizacija Na području općine Orebić postoje brojni sitni izvori. Dva su nešto značajnija izvorišta: Ruskovići i Trstenica.