minijatura|desno|150px|Šime Balen, slika iz Hrvatskoga biografskoga leksikona.Tomo Žalac (1983.), »BALEN, Šime,«. U tiskopisu: Hrvatski biografski leksikon, 1. svezak: A – Bi, (glavni urednik ), Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1983.; pristupljeno 29. rujna 2014. (vanjska poveznica na HBL) Šime Balen (Jablanac, kraj Senja, 7. veljače 1912. – Zagreb, 16. ožujka 2004.), hrvatski novinar, političar, publicist, putopisac i prevoditelj. Za vrijeme života bio je suprugom Mariji Balen rođ. Bevandić.Franjo Maletić, gl. ur., Tko je tko u Hrvatskoj = Who is who in Croatia, Zagreb : Golden marketing, 1993., , str. 29. Kći mu je Vjera Balen-Heidl, urednica na HTV-u i književna prevoditeljica.

Životopis

Na Sušaku je maturirao na Trgovačkoj akademiji te potom upisao Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu. Kao hrvatski nacionalist uhićen je početkom tridesetih godina te naposljetku osuđen.Ivica Hrastović, »Ante Moškov – uloga u stvaranju i propasti NDH«, Časopis za suvremenu povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, God. 31. (1999.), Br. 1., str. 127. – 153., , , navod sa str. 129., bilješka sedamnaesta. Citat: (…) početkom tridesetih godina uhićen kao hrvatski nacionalist i osuđen. U zatvoru je u Srijemskoj Mitrovici prišao KPJ čiji je član od 1936. godine. […] Sudjelovao u prosvjedima omladine protiv Šestosiječanjske diktature, te je bio uhićen i osuđen više puta. U KPJ je ušao 1935. ili 1936. (dok je bio u zatvoru). Iz zatvora je izišao 1936. godine. Treći je glavni urednik Vjesnika, 1943. – 1945., čijim je bio suosnivačem.Vjesnik Umro Šime Balen, jedan od osnivača Vjesnika, 17. ožujka 2004.

Balen je bio članom Inicijativnoga odbora Zemaljskoga antifašističkoga vijeća narodnoga oslobođenja Hrvatske, kao i članom tročlanoga Tajništva Inicijativnoga odbora.Hodimir Sirotković, »Konstituiranje ZAVNOH-a«, Časopis za suvremenu povijest, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu, Zagreb, God. 5. (1973.), Br. 3., str. 37. – 53., , , navod sa str. 41., 43. i 45. Bio je i vijećnikom AVNOJ-a i ZAVNOH-a. Po kraju rata zastupnik je u Saboru NR Hrvatske i Privremenoj narodnoj skupštini DFJ, član delegacije FNRJ u UN-u i na zasjedanju UNESCO-a, te predstavnik za tisak u veleposlanstvu FNRJ u Washingtonu.

Balen je isključen iz Komunističke partije Jugoslavije 1948. godine zbog protivljenja progonu Andrije Hebranga.»Balen, Šime«, u tiskopisu: Antun Vujić, glavni urednik, Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija (javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/10560/). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca rujna 2013. godine. Pristupljeno: 25. rujna 2014. Po povratku iz SAD-a postaje direktor Tanjuga (1947. – 1948). Bio je i glavnim urednikom u Matici iseljenika Hrvatske.Slavko Janković, Mihajlo Milanović, redakt. Ko je ko u Jugoslaviji : biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima, 1. izd., »Sedma sila« – novinsko-izdavačko preduzeće Udruženja novinara Srbije, Beograd, 1957., str. 42. Od 1962. direktor je Nakladnog zavoda »Znanje« do umirovljenja 1966. Bio je počasnim predsjednikom Hrvatske demokratske zajednice»Izjava Osnivačke skupštine Hrvatske demokratske zajednice«. U tiskopisu autora: Hrvoje Šošić, Hrvatski politički leksikon, Prvi dio : A – O, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 344. – 346. (17. lipnja 1989. – 24./25. veljače 1990.).

Djela

"Staniša Opsenica", 1944. "Istra u narodnooslobodilačkoj borbi", 1945. "Lipovac", 1947. "Pavelić", 1952. "Inicijativni odbor ZAVNOH-a", 1969. "Na zelenim kupolama Zečjaka", 1977. "Jablanac (1179. – 1979.) Povijesna skica prigodom 800. obljetnice", 1979. "Izgubljeni na Velebitu", 1980. "Velebit se nadvio nad more", putopisni zapisi s planine, 1985. "Sveta laž", 1991. "Prva sjećanja: Panos – rat, glad, prevrat, seoba ", 1993.

Prevodio je s engleskog (Williama Faulknera, Ernesta Hemingwaya, Erskinea Caldwella, Franka Norrisa, Francisa Scotta Fitzgeralda, Benjamina Franklina i ost.). Bavio se je i zagonetaštvom,Milan Đurić, Boris Nazansky, Zagonetaštvo varaždinskog kraja, Enigmatsko udruženje „Čvor“, Bjelovar, 1981., str. 34., a objavljivao je u Zagonetci.

Dubravko Horvatić ga je uvrstio u svoju antologiju Hrvatski putopis : od XVI. stoljeća do danas, a Željko Poljak u antologiju Hrvatska planinarska književnost.

Nagrade (izbor) Partizanska spomenica 1941. Plaketa za životno djelo Društva prevoditelja nagrada HND-a "Milan Grlović" "Vjesnikova" zlatna plaketa (dvaput)

Bilješke

Kategorija:Hrvatski novinari Kategorija:Hrvatski publicisti Kategorija:Hrvatski prevoditelji Kategorija:Hrvatski putopisci Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji Kategorija:Hrvatski političari od 1989. Kategorija:Hrvatski diplomati Kategorija:Životopisi, Senj