mini|Jedna ideja širenja afrazijske porodice Afrazijski jezici (afroazijski, nekada semitsko-hamitski) velika je jezična porodica koja obuhvaća preko trista jezikaAfro-Asiatic (16th) raširenih po dijelovima Azije i sjeverne Afrike.
Afrazijski prajezik ima rekonstruiranu st– arost od desetak tisuća godina, što čini porodicu jednom od najdubljih poznatih. Zbog dubine povezanosti grana, može se govoriti i o afrazijskoj natporodici sa sljedećim porodicama: semitski jezici (Bliski istok i sjever Afrike, arapski), egipatski jezik i njegov potomak koptski, berberski jezici (Magreb, tamazigt), kušitski (dio istočne Afrike, glavni je primjer somalski), omotski (neki jezici u Etiopiji) i čadski jezici (Sahel, primjerice jezik hausa).
Ehret izdvaja omotske od ostalih afrazijskih jezika, a njih naziva eritrejskim te ih dijeli na južne (kušitske) i sve ostale, sjeverne, gdje pak odvaja čadski od egipatskoga, berberskih i semitskih jezika.
Širenje afrazijskih jezika Afrikom i Bliskim istokom smatra se rezultatom uvođenja ekstenzivnog stočarstva. Pradomovina im nije u potpunosti poznata, ali bila je ili na području današnjega Egipta ili Sudana i Eritreje ili pak na Bliskome istoku. Jezik se širio s polunomadskim stočarstvom nastalim pripitomljavanjem ovaca.
Obilježja mini|319x319px|Glavne grane afrazijske porodice danas Zbog dubine porodice, afrazijski su jezici vrlo raznoliki. Ipak, postoje neke zajedničke karakteristike kao što su tri serije okluziva (s različitim ostvarajima, primjerice etiopski ima zvučne, bezvučne i glotalizirane), prisutnost faringalnih i laringalnih suglasnika, prijevoj, to jest u afrazijskim je jezicima uobičajeno da se korijen sastoji od triju ili dvaju suglasnika koji se ubacuju u obrasce, to jest dodaju im se infiksi, sufiksi, prefiksi i tako dalje.
Na primjer, arapski korijen q-t-l 'ubijanje, povezano s ubijanjem' tvori imenicu qātil 'ubojica', ali i glagol qatala 'ubiti', qattala 'poubijati, masakrirati', maqtal 'ubojstvo, mjesto, vrijeme ubojstva' i tako dalje.
Afrazijski jezici imaju i rod, počesto padeže, jedninu i množinu, a neki stariji i dvojinu (npr. staroegipatski, akadski, klasični arapski). Još je jedna karakteristika označivanje posvojnosti na onome što je posjedovano, umjesto na imenici koja posjeduje. Primjerice, u hebrejskome dābār 'riječ' postaje dəbar kada je posjedovana, kao u dəbar mælæk 'riječ kralja'.
Red riječi, posebice u starijim jezicima, jest glagol – subjekt – objekt.
Literatura Bernd Heine and Derek Nurse, African Languages, Cambridge University Press, 2000 - Chapter 4 Merritt Ruhlen, A Guide to the World's Languages, Stanford University Press, Stanford 1991. Lionel Bender et al., Selected Comparative-Historical Afro-Asiatic Studies in Memory of Igor M. Diakonoff, LINCOM 2003.
Izvori
Vanjske poveznice Familia Afro-asiática The Afroasiatic Subgroup
Kategorija:Jezične porodice
Kategorija:Jezici po abecedi:A