Bakreno doba ili eneolitik (također halkolitik i kuprolitik) prapovijesno je razdoblje između neolitika i brončanoga doba, obilježeno preradbom i uporabom bakra za izradu oruđa, oružja i nakita. Bakrene izrađevine postupno su potiskivale kamene.
Početak i trajanje bakrenoga doba razlikuju se među područjima. U dijelovima jugoistočne Europe ono započinje već u 5. tisućljeću pr. Kr., pa se njegova kronologija određuje regionalno.
Metalurgija bakra
Samorodni bakar, koji se u prirodi nalazi u metalnom obliku, obrađivao se već u neolitiku.Miljana Radivojević i Benjamin W. Roberts, »Early Balkan Metallurgy: Origins, Evolution and Society, 6200–3700 BC«, Journal of World Prehistory, 34, 2021., str. 210. Razvojem metalurgije počeli su se iskorištavati i bakreni minerali iz kojih se zagrijavanjem uz gorivo dobivao metal.Radivojević i Roberts, »Early Balkan Metallurgy: Origins, Evolution and Society, 6200–3700 BC«, 2021., str. 212.
Na području Balkana uporaba bakrenih minerala potvrđena je od približno 6200. pr. Kr. Na nalazištu Belovode u današnjoj Srbiji, povezanom s vinčanskom kulturom, pronađena je troska koja svjedoči o dobivanju bakra iz rude oko 5000. pr. Kr.
Uz Balkan, važna područja ranih metalurških inovacija u zapadnoj Euroaziji obuhvaćaju Anatoliju, Levant, Kavkaz, Iran i Pirenejski poluotok.
Kronologija i regionalne razlike
Pojam bakrenoga doba nije jednako primjenjiv na sva područja niti ono svugdje počinje i završava u isto vrijeme. U pojedinim dijelovima Europe između neolitika i brončanoga doba jasno se izdvaja zasebno bakreno doba, dok se drugdje taj naziv rabi ograničeno ili se uopće ne primjenjuje.
Na Bliskom istoku halkolitik se, ovisno o području, okvirno smješta između 5500. i 3000. pr. Kr., dok se primjerice u Velikoj Britaniji naziv odnosi na znatno kraće razdoblje približno između 2500. i 2200. pr. Kr. Zbog tih razlika sama pojava pojedinačnih bakrenih predmeta nije dovoljna za određivanje jedinstvene granice između neolitika i bakrenoga doba.
Europa
mini|desno|Bakreni vrhovi iz San Román de Hornija, Arheološki muzej u Valladolidu, Španjolskoj.
Jugoistočna Europa jedno je od važnih područja rane metalurgije. Tijekom 5. tisućljeća pr. Kr. na Balkanu se znatno povećala proizvodnja bakrenih predmeta, među kojima su sjekire, dlijeta i narukvice.
Posebno je značajna nekropola Varna I kod Varne u današnjoj Bugarskoj, poznata po bogatim zlatnim grobnim prilozima. Radiokarbonska datiranja smještaju njezinu uporabu približno između 4550. i 4325. pr. Kr.Bisserka Gaydarska, Alex Bayliss i Vladimir Slavchev, »Contemporary Copper Age Burials from the Varna Mortuary Zone, Bulgaria«, The Antiquaries Journal, 101, 2021., mrežni sažetak. DOI: 10.1017/S0003581521000032.
U dijelovima sjeverne Europe bakreni i zlatni predmeti pojavljuju se rijetko, u kasnoneolitičkim nalazima. Ondje se bakreno doba uglavnom ne izdvaja kao zasebno razdoblje između neolitika i brončanoga doba.
Hrvatska
mini|desno|Keramička posuda u obliku ptice iz vučedolske kulture.
Na području kontinentalne Hrvatske bakreno doba zastupljeno je nalazištima više arheoloških kultura, među kojima su lasinjska, badenska, kostolačka i vučedolska kultura. Među nalazištima tih kultura nalaze se Lasinja, Bapska, Vučedol, Sarvaš, Vinkovci i druga nalazišta u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Vučedolska kultura eneolitička je kultura III. tisućljeća pr. Kr., s ishodišnim područjem u istočnoj Slavoniji i Srijemu. U njezinoj klasičnoj i kasnoj fazi potvrđena je razvijena metalurgija bakra, uključujući ostatke peći, kalupe za lijevanje te bakrene sjekire, bodeže, šila i dlijeta.
Društvo i gospodarstvo
Uz bakrene predmete nastavili su se proizvoditi i razmjenjivati predmeti od kamena, keramike i drugih materijala. Metalurgija je bila dio širega sustava obrta i razmjene.
Prema tumačenju Miljane Radivojević i Benjamina W. Robertsa, razvoj metalurgije na Balkanu odražavao je promjene u organizaciji i suradnji zajednica, a nije sam po sebi uzrokovao nastanak društvenih elita.
Izvan Europe
Na Bliskom istoku halkolitik obilježavaju nove keramičke tradicije i postupno širenje proizvodnje bakra iz rude. Razvoj složenijih gospodarskih, društvenih i političkih odnosa prethodio je nastanku gradova potkraj 4. tisućljeća pr. Kr. U Anatoliji, Mezopotamiji i Levantu razlikuju se rano, srednje i kasno razdoblje halkolitika, uz lokalne podjele prema arheološkim kulturama.
U Srednjoj Aziji i na Kavkazu za prijelaz između kamenoga i brončanoga doba uobičajen je naziv eneolitik, koji odgovara halkolitiku u drugim dijelovima zapadne Azije.
Izvori
Poveznice
Metalno doba Umjetnost metalnog doba Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu
Vanjske poveznice Hrvatska enciklopedija: Bakreno doba