Hercegovačko-neretvanska županija (boš. Hercegovačko-neretvanski kanton) sedma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Županijsko središte je grad Mostar.

Županija je prema popisu stanovništva iz 2013. imala stanovnika što je čini šestom županijom po stanovništvu. S gustoćom stanovništva od stanovnika/km2, Hercegovačko-neretvanska županija osma je županija po gustoći naseljenosti. Ukupna površina županije iznosi 4401 km2, što čini 16,85 % površine Federacije BiH i 8,59 % teritorija Bosne i Hercegovine.

Zemljopis Hercegovačko-neretvanska županija nalazi se u južnom dijelu Bosne i Hercegovine i obuhvaća područje oko rijeke Neretve te u Neumu izlazi na more. Na sjeveru graniči s Županijom Središnja Bosna, na sjeveroistoku sa Sarajevskom županijom, na istoku s Republikom Srpskom, na jugozapadu s Republikom Hrvatskom, na zapadu sa Županijom Zapadnohercegovačkom i na sjeverozapadu s Hercegbosanskom županijom.

Prirodne i zemljopisne odlike područja su raznolike, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih pašnjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih šuma, i pružaju obilne mogućnosti za život i gospodarski razvitak temeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stočarstvu te drvnoj industriji. Na sjeveru županije prevladava umjereno kontinentalna, na planinama planinska, a na jugu sredozemna klima.Moj zavičaj, aut. Radmila Lauš, naklad. Naklada ALFA d.o.o Mostar Ekološki čista i netaknuta priroda, zemljopisni položaj te blizina i dobra prometna povezanost sa susjednom Republikom Hrvatskom, kojoj gospodarski i tradicionalno gravitira, bitni su čimbenici za gospodarski prosperitet ovog kraja.

Hercegovačko-neretvanska županija prostire se od Makljena i Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice kod Dubrovnika na jugu. Hercegovačko-neretvanska županiju odlikuje široko planinsko područje, nizina uz dolinu rijeke Neretve (po kojoj je županija dobila ime) i njene pritoke (Rama, Trebižat, Krupa i Bregava) te primorski pojas i Jadransko more kod Neuma.

Na području Hercegovačko-neretvanske županije postoje dva parka prirode: Park prirode Hutovo Blata u blizini Čapljine i Park prirode Bilidinje u blizini Jablanice i Posušja.

Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2013. Hercegovačko-neretvanska županija imala je stanovnika (šesta u FBiH), dok je gustoća iznosila 50,45 stanovnika/km2, čime je nakon Bosansko-podrinjske i Hercegbosanske županije bila najrjeđe naseljena županija.

Godine 2016. godine udio osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika županije iznosio je 13,3 %, udio radnog kontingenta stanovništva 69 % i udio osoba između 0 – 14 godina 17,8 %.

Godine 2013. ukupan broj domaćinstava iznosio je , a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,24. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu s dvoje ( ili 21,96 %), četvero ( ili 20,72 %) i troje članova ( ili 19,24 %).

mini|Mostar, glavni grad županije. mini|Neum, jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more.

Povijest Prije rata u Bosni i Hercegovini, današnje općine Istočni Mostar i Berkovići bili su dio Mostara i Stoca, dok je Ivanica bila dio općine Trebinje.

Povijest današnje Hercegovačko-neretvanske županije počinje 18. ožujka 1994., potpisivanjem Washingtonskog sporazuma. Županija je stvorena 23. prosinca 1996. kao jedna od deset županija Federacije Bosne i Hercegovine.

Upravna podjela Sjedište županije je u Mostaru.

Sastoji se iz sljedećih općina: Čapljina Čitluk Jablanica Konjic Mostar Neum Prozor-Rama Ravno Stolac

Županijska uprava Popis župana i predsjednika Vlade Hercegovačko-neretvanske županije.

Župani ŽupanPočetak mandataKraj mandataStrankaFatima Leho1996.1. prosinca 1997.SDAŽeljko Obradović1. prosinca 1997.27. listopada 1999.HDZ BiHHamo Masleša27. listopada 1999.2000.SDARade Bošnjak2000.veljača 2001.HDZ BiHŠefkija Džihoveljača 2001.veljača 2002.SDADragan Vrankićveljača 2002.6. listopada 2002.HDZ BiH

Služba župana ukinuta je amandmanima na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, koje je 6. listopada 2002. nametnuo visoki predstavnik Lord Ashdown.

Predsjednici Vlade HNŽ

ŽupanOdDoStrankaMijo Brajković1996.1998.HDZ BiHFrano Ljubić1998.12. studenoga 1999.HDZ BiHJosip Merdžo12. studenoga 1999.2000.HDZ BiHMirsad Šarić2000.2000.SDAJosip Merdžo2000.2001.HDZ BiHMiroslav Ćorić2001.2002.HDZ BiHOmer Macić2002.16. lipnja 2003.SBiHMiroslav Ćorić16. lipnja 2003.1. kolovoza 2007.HDZ BiHSrećko Boras1. kolovoza 2007.9. studenoga 2011.HDZ 1990Denis Lasić9. studenoga 2011.9. travnja 2015.HDZ BiHStjepan Krasić9. travnja 2015.23. rujna 2015.HDZ BiHNevenko Herceg23. rujna 2015.9. studenoga 2023.HDZ BiHMarija Buhač9. studenoga 2023.HDZ BiH

Promet Geoprometno gledajući Hercegovačko-neretvanska županija je raskrižje dva osovinska komunikacijska pravca - regionalnog, državnog, međudržavnog (BiH-RH) i europskog karaktera. Oba pravca su podjednakog značenja, ali se onom osovine sjever - jug daje veći prioritet. Ta poveznica mora i kopna, dolinom Neretve, je završni dio vertikale europskih komunikacija iz poznatog Koridora V-c (Baltik-Adriatik). Druga osovina, Jonski pravac, slijedi obalu Jadranskoga mora i povezuje Europu preko Balkana s Bliskim istokom.REDAH - Prometne veze

Cestovna mreža veže regiju sa susjednim državama Hrvatskom i Crnom Gorom i nadalje s ostatkom Europe. Mreža željeznice veže Mostar sa Sarajevom i s lukom Ploče na Jadranskoj obali u Hrvatskoj, koja je izgrađena posebno da služi potrebama Bosne i Hercegovine i koja predstavlja prirodni transportni ulaz i izlaz za državu, a i za regiju.

Jedina željeznička pruga u Hercegovini prolazi dolinom rijeke Neretve i svom dužinom je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Napravljena je kao uskotračna pruga u vrijeme Austro-Ugarske krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Moderniziranjem, završenim 1966. godine postala je prugom normalnog kolosijeka (europski standard) i elektrificirana svom dužinom do Sarajeva, preko kojega, kao i preko čvorišta u Doboju, ima spoj na europsku mrežu. Ovom prugom je preko Sarajeva moguće ostvariti veze sa zapadom (preko Zagreba) i istokom (preko Beograda).

Zračni promet u regiji funkcionira preko jedine regionalne zračne luke u Mostaru, koja se nalazi u južnoj mostarskoj kotlini, u naselju Ortiješ, samo 6 km od središta Mostara i 35 km od Međugorja. Zračna luka je registrirana za međunarodni zračni promet.

Gospodarstvo

Kultura

Znamenitosti Stari most, Mostar Međugorje Park prirode Blidinje Hidroelektrana Rama

Izvori

Vanjske poveznice Hercegovačko-neretvanski kanton Procjena brojke stanovnika (30. lipnja 2007.) Hrvati Hercegovačko neretvanske županije

Kategorija:Županije Federacije Bosne i Hercegovine